Stotinu godina od smrti vidovdanskog heroja Gavrila Principa Istaknuto

Napišite komentar

Na današnji dan prije 99 godina umro je Gavrilo Princip, čiji je atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu Beču poslužio kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju.

gavrilo princip zid lukavica sars

Princip je rođen je u julu 1894. godine u okolini Grahova. Njegovo zdravlje od najranijeg djetinjstva bilo je narušeno i bolovao je od tuberkuloze. U Sarajevu je pohađao Trgovačku školu, a potom i gimnaziju iz koje je izbačen pošto je otkriveno da je član jedne antiaustrijske organizacije.

Zbog atentata na Franca Ferdinanda pred sud je 12. oktobra 1914. godine izvedeno 25 mladih ljudi. Od šest atentatora pet je bilo mlađih od 21 godine, što ih je, prema tadašnjem zakonu, činilo maloljetnim. Osuđeni su 29. oktobra na dugogodišnje zatvorske kazne i smrt vješanjem. Gavrilo, koji je bio maloljetan, osuđen je na 20 godina zatvora.

U zatvoru u tvrđavi Terezijan, u današnjoj Češkoj, odsječene ruke, mučen poodmaklom tuberkulozom, umro je 28. aprila 1918. godine Gavrilo Princip.Gavrilo Princip je umro sedam mjeseci i tri dana prije nego što je mogao da vidi kako se njegov san ostvario – kako se 1. decembra 1918. godine stvorila zemlja za koju je i uzeo i žrtvovao život: Jugoslavija.

Na zidu ćelije u Terezinu Princip je napisao: ''Naše će sjene lutati po Beču, hodati po dvoru, plašiti gospodu…''

gavrilo princip spomenik lukavica sars

Borac za slobodu

Državne vlasti Kraljevine SHS prenijele su 1921. godine tijela 25 osuđenih u Sarajevo, gdje su sahranjeni u zajedničku grobnicu, kapelu vidovdanskih heroja. Most u Sarajevu, nedaleko od mjesta atentata, dobio je 1918. godine spomen - ploču i naziv po Gavrilu Principu.

Vlasti Federacije BiH, koje ovaj čin ne smatraju istorijskim, promijenile su naziv mosta u Latinska ćuprija, a ploču uklonile.Rodna kuća Gavrila Principa, zapaljena je u Drugom svjetskom ratu, a obnovljena 1964. godine kao muzej koji je čuvao uspomenu na junaka sa Tromeđe, sve do rata 1992-95. godine, kada je ponovo zapaljena.

Godišnjica smrti Gavrila Principa trebalo bi da nas podsjeti da je sloboda vrhovna i jedina nezamjenljiva vrijednost.

Erik Hobsbaum, vjerovatno najznačajniji istoričar prošlog vijeka, napisao je u knjizi "Skraćena istorija 20. vijeka, od Prvog svjetskog rata do hladnog rata" da je to vrijeme "proteklo u znaku Gavrila Principa".

Na Principovom primjeru istorija se pokazala kao sila koja svoje ostvarenje pronalazi tamo gdje je savremenici ne prepoznaju, a i ne traže.

Gavrilo Princip, baš kao ni narod kome pripada, nije izazvao Prvi svjetski rat, baš kao što ni uspomena na Principa, baš kao što ni narod kome Princip pripada, nisu izazvali ratove u SFRJ ili bombardovanje NATO-a.

Posljednja izmjena Petak, 27 April 2018 23:18

  • Izvor: sarajevo-rs.com
Napomena i uslovi komentarisanja
Napomena: Komentari čitalaca ne predstavljaju stav redakcije portala Sarajevo-RS.com. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Sarajevo-RS.com zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
Uslovi komentarisanja: Strogo je zabranjen govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Prijavite se napišite svoj komentar...
Prijavi se putem
ili ostavi komentar kao gost
Učitavanje komentara... Komentar će biti osvježen nakon 00:00.

Budite prvi i dodajte komentar.

nazad na vrh

Društvo

Prev Next