Rijeka Željeznica

Napišite komentar

zeljeznica 4Rijeka Željeznica nastaje od Godinjskog i Hrasničkog potoka. Oba potoka izviru u podnožju planine Treskavice i spajaju se kod sela Turovi, opština Trnovo. Dužina rijeke Željeznice od izvora do ušća izmjerena je oko 27 km, a ulijeva se u rijeku Bosnu.

Njene veće pritoke su Crna Rijeka koja izvire ispod obronaka Jahorine i Trebevića, a u Željeznicu se ulijeva kod Trnova, rijeka Bijela koja je desna pritoka rijeke Željeznice, a izvire ispod obronaka Bjelašnice i Igmana. Rijeka Bijela ulijeva se u Željeznicu kod sela Kijevo.

Pritoka Željeznice je i Kasindolski potok. Rijeka Željeznica, u prelijepom i atraktivnom šumskom ambijentu, u svom toku ima bezbroj brzaka i virova.Na rijeci Željeznici, na lokalitetu ispod sela Bogatići, nalazi se izuzetno lijep i rijedak prirodni fenomen, poznat pod nazivom “Kazani na Željeznici”. Kazani predstavljaju najatraktivnije mjesto u kanjonu Željeznice. Na ovom lokalitetu voda je dugim nizom godina, jakim kretanjem i materijalom koji nosi, izdubila u svom dnu, u stjenovitoj podlozi, okrugla udubljenja, kazane – lonce, te se ima utisak kao da na tim mjestima voda ključa. Kazani su duboki od pola do jednog metra, promjera 30 do 70 cm.

Na Željeznici je napravljeno vještačko jezero izgradnjom hidro-elektrane u Selu Bogatići koja je puštena u pogon 1947 god.

Rijeka Željeznica je od 70-ih do početka 90-ih godina bila bogata ribom i u njoj je bilo moguće uhvatiti: mladicu, potočnu pastrmku, lipljena, kljena, škobalja ,sapaču. Danas su te vrste ribe gotovo nestale u Željeznici.

Neadekvatnim postojećim zakonom o ribolovu te nemarom takozvanih ribolovaca prema ribljem fondu rijeke, doveli su do nestanka mladice i smanjenja ribljeg fonda potočne pastrmke i lipljena.

Rijeka Željeznica ima terene pogodne za upražnjavanje svih tehnika ribolova. Po proporcijama i obliku rijeke najuspješnije se lovi na varalice i udicom na plovak (na dozvoljene vrste riba tom tehnikom). Također ima i dosta dijelova rijeke koji su idealni za mušičarenje.


riba potocna pastrmkaPOTOČNA PASTRMKA

Potočna pastrmka je tipični predstavnik familije Salmonidae.

Jedna je od najpoznatijih i široko rasprostranjenih slatkovodnih riba. Oblikom i građom, a u velikoj mjeri i bojom svoga tijela, izuzetno je prilagođena uslovima staništa. Odlikuje se relativno velikom glavom i velikim ustima. Vilice i vomer su snabdjeveni oštrim zubima. Boja tijela je u direktnoj zavisnosti od mjesta njenog življenja. Zato se susreću tamnije, svjetlije, maslinasto-smeđe i jedinke slične boje. Boja leđa je uglavnom maslinasto-smeđa, dok su bokovi žućkasto-zeleni. Po tijelu se uočavaju tamne i crvene pjege oivičene svijetlim rubovima. Cijelo tijelo je pokriveno sitnim, tankim i okruglastim krljuštima (ljuskama). Mlađe jedinke u prvoj godini života imaju na bokovima tijela desetak tamnih ovalnih mrlja, tzv. “mladalačko ruho”, koje nestaje u starijoj dobi.

Potočna pastrmka naseljava planinske vodotoke (potoke, rječice, i, mnogo rjeđe, rijeke), koje odlikuje hladna, bistra i čista voda bogata kiseonikom i sa slabo izraženim oscilacijama temperature. Naseljava dijelove potoka – rijeka pri dnu i velike virove na teško pristupačnim terenima.

Spolnu zrelost dostiže u drugoj ili trećoj godini života pri dužini od 25–30 cm. Ženke odlažu 500 do 3.000 jaja velićine 4,5-5 mm. Prosječna plodnost je oko 1.500 komada ikre na 1 kg tjelesne mase. Kod potočne pastrmke je u doba mrijesta (novembar, decembar, a rjeđe oktobar ili januar) izražen spolni dimorfizam. Mužjaci su življe obojeni, a trbuh im je nešto uži nego kod ženki. Kod ženki je tada trbuh zaobljen, a oko spolnog otvora se uočavaju zacrvenjene otekline. Kod mužjaka (posebno starijih) donja čeljust je nešto izduženija u vidu kljuna. Ova vrsta se u periodu mrijesta karakterizira tzv. mrijesnim migracijama kada jedinke iz donjih dijelova (nizvodnijih) ili akumulacionih jezera (kad imaju slobodan prolaz) kreću u anadromne migracije do mjesta bliže izvorištima.

Mrijeste se na pogodnom pjeskovito-šljunkovitom ili kamenitom dnu sa izraženim strujanjem vode. Ženke odlažu ikru na dubini vode od oko 0,5 m. Nakon završenog mriješćenja ribe migriraju nizvodno (katadromne migracije) na mjesta svog prebivališta.

Potočna pastrmka se hrani faunom dna tekućice, u prvom redu ličinkama raznih vrsta insekata i predstavnicima ostalih skupina vodenih beskičmenjaka, manjim ribama pa čak i vlastitom mlađi. Dužina života ove ribe je do 15 godina, može da naraste i do 1 m dužine i 15 kg težine, što je u direktnoj povezanosti sa uslovima ishrane. Na njenim prirodnimstaništima (gornji dijelovi tekućica) najčešće se love jedinke od 0,30-1,00 kg.

S obzirom na brojnost, kvalitet mesa i rasprostranjenost, potočna pastrmka predstavlja vrlo atraktivnu riblju vrstu za sportski ribolov. U budućnosti bi trebalo posvetiti veliku pažnju održavanju brojnosti i zaštite autohtonih populacija ove plemenite vrste u rijeci Željeznici. Kod nas, lov na potočaru je dozvoljen umjetnim mamcem, imitacijama mušica, i drugim varalicama. Jako oprezna i plašljiva riba koja zahtjeva umijeće i strpljenje ribolovaca koji su naumili da je ulove. Kad je “ubodena”, izuzetno je borbena i rijetko koji početnik će se izboriti i sa osrednjim komadom. Za ribolov mušicama, najbolji periodi su od aprila do polovine jula, i od avgusta do oktobra, ujutro i predveče, dok za oblačnih dana i poslije ljetne kiše može “uzimati” tokom čitavog dana. Njeno meso se smatra najkvalitetnijim od svih riba.

 

MLADICAriba mladica

 

Mladica je, uništavanjem njenog prirodnog staništa, te pregradjivanjem rijeka, postala jako rijetka vrsta. To je naša najveća salmonidna vrsta, te time i san svakog ribara. Glavna sezona lova na mladicu je zima. Tijelo joj je izduženo i valjkasktog oblika. Ima veliku i snažnu gubicu i zube. Gornja strana tijela joj je zelenkasto-smedja ili plavkasto-siva, a prema trbuhu prelazi u bijelo-srebrnu boju.Po glavi i leđima ima crne tačke. Peraje su joj žućkasto-sive i bez pjega. Najveći primjerci su hvatani u Drini, oko 30 kg. 

Hrani se drugim vrstama ribe. Njeno stanište su velike, pretežno bistre rijeke, čisto, kamenito, šljunkovito ili pjeskovito dno, sa jakim strujama, slapovima, virovima i bukovima, sa većom dubinom, i dovoljno druge ribe kojom se hrani. Rijeka Željeznica bila je bogata Mladicom do početka devedesetih godina. Krivolovom, uz pomoć podvodnih pušaka, kao i eksplozivnim napravama u toku rata i neposredno poslije rata, ova vrsta ribe dovedena je skoro do potpunog istrebljenja.

 

 

 

 

 

riba lipljenLIPLJEN

 

Lipljen ima više varijacija na ime.Iako više sliči bijeloj ribi nego salmonidima, tipični je salmonid, jer ga ima u najčišćim vodama bogatim kiseonikom. Ima mala usta i veliku, grimiznu leđnu peraju.Na leđima ima male, crne, okrugle pjege, a po bokovima veće. Leđa su mu zelenkasto-siva, bokovi srebrnasto-žuti, a trbuh bijel. Naraste do 40-ak cm.i do 1,5 kg. težine. Hrani se mušicama, račićima, larvama i drugim sitnijim vodenim životinjicama. U rijeci se nastanjuje i lovi u njenom gornjem toku od Krupačkih stijena prema Trnovu.

Najbolji uspjeh u lovu na lipljena se postiže sitnim mušicama, sa tankim predvezima, jer je izuzetno plašljiv i oprezan. Zbog sitnih muha koje moramo upotrebljavati, mekane usne i njegove borbenosti, potrebno je pravo umjeće dovući veći komad. Veći komadi hoće uzeti i leptira. Lipljen postaje zreo u trećoj godini a mrijesti se od marta do maja, kada kreće uzvodno tražeći mirnija i plića mjesta u potocima, gdje ženka položi, u zavisnosti od starosti i uslova, do 12.000 komada ikre. Zagađivanjem gornjih tokova rijeka, lipljen postaje sve ugroženiji.

Sve u svemu, jedna jako lijepa, jako borbena i jako ukusna riba.

 

 

 

 

KLIJENriba klijen

 

U pastrmskim vodama smatra se nepoželjnim jer proždire plemenitu mlađ i ikru. Klijen se hrani i životinjskom i biljnom hranom. Veliki primjerci se hrane drugim ribama i žabama, čak proždiru i plodove koji padaju sa priobalnog drveća. Uprkos svojoj velikoj proždrljivosti, klijenovi rastu prilično sporo. Sezona parenja im je sa proljeća. U tom periodu mužjaci, pa čak i neke ženke dobijaju tačkice po tijelu, a analno i ventralno
peraje postaje im crveno. Ženka polaže između 50.000 i 200.000 jaja. Nakon izvaljivanja, mlađ jede zooplanktone. Mlade ribe se drže u jatima, dok odrasli primjerci žive zasebno. Kreću se tik ispod površine vode, odakle mogu da reaguju na svaku opasnost. Klijenovi su izuzetno stidljive ribe, što posebno važi za starije primjerke.Nije rijetka pojava da oko jata patrolira jedan krupniji primjerak, osmatrajući okolinu. Uplašite li predvodnika, otjeraćete cijelu grupu. Dakle, prilaz vodi je od presudnog značaja za uspješan lov. Budite pažljivi. Najmanja sjenka na vodi, jače trupkanje po obali ili nespretno bačena varalica i jato će nestati u sekundi.

Klijen je svaštojed i može se pecati na skoro svaki mamac. Možete probati sa sirom, komadom nagnječenog voća, posebno kupinama i dudom, mesnim crvićima, suvom krvi, glistama, skakavcima ili puževima. Tu su i hljebne ruže, durbaci, kocke mesnog nareska i kukuruz šećerac, prirodne i vještačke mušice i živi insekti. Naravno, nećete koristiti sve ove mamce svaki put kad odete u ribolov. Kada je rijeka bistra, hljebna ruža i kukuruz šećerac su se pokazali najboljim. Kada je voda mutna, bolje je koristiti što aromatičnije mamce (crvi, sir ili mesni narezak). Ljeti možete probati i puža.

Ukoliko dođe do trzaja, biće to još dok mamac tone. Tu je i korica hljeba slobodno vezana na udicu bez olova za ljetnje, a sa olovom za zimske uslove pecanja. Olovo postavite 5 do 15 cm iznad udice ka štapu. Dobra je ideja da nekoliko najsitnijih olovaca (sačmu) stavite na poseban najlon dužine 10 cm i navežete kao bočni predvez 20cm od udice ka štapu.

Najbolji trenutak za klijena je onaj određen promjenom nivoa vode. Često zamućenje vode donosi krupne klijenove na jako aromatičnim mamcima. Doba dana i nije toliko presudno, jer su klijenovi aktivni uvijek. Ipak sumrak daje najbolje rezultate kad se love krupni komadi. Od tehnika možete koristiti lov na “pec”, dubinsku metodu bez i sa hranilicom, varaličarenje i mušičarenje.

 

riba skobajljŠKOBALJ

 

Škobalj je riba koja se kreće u velikim jatima i hrani se algama i muljem koje skida sa krupnog šljunka. Rasprostranjen je po cijeloj Istočnoj Evropi. Naseljava brze vode.

Leđa su mu tamnozelena, bokovi i trbuh srebrnasti, peraja crvenkasta. Tijelo je izduženo. Glava mu je sa karakterističnim usnama, prilagođenim za struganje hrane sa kamenja. Usta su postavljena nadole ispod većeg nosa.Kada je voda bistra treba ga tražiti u glavnom toku, a kada se zamuti prilazi obali i tu traži hranu.

Mrijesti se od marta do maja i ženka izbaci u proseku 75,000 jajašaca. Jedinke su spremne za parenje nakon tri godine.

Škobalj je jedna od glavnih hrana mladice. Iako je rado pecana riba, jer se na udici bori sve do meredova, meso mu nije na cijeni.

Nakon šest godina, što je pristojna starost za škobalje, naraste do 50 cm, a težina mu može biti i do 3 kg.

 

SAPAČA-SAPA (POTOČNA MRIJENA)riba sapaca

 

Tijelo joj je valjkasto i izduženo, a od analnog otvora prema repu naglo se sužava. Boja joj je modrozelena ili tamno mrka sa brojnim tamnim mrljama na leđima koje dosežu do bočne linije. Površina tijela joj je ljigava. Živi isključivo u čistim, brzim i hladnim vodama, iznad pijeska i mulja. Nije rijetka ni u regionu lipljana i pastrmke. Hrani se larvama i sitnim račićima, rijetko insektima, pa je zato muva kao mamac potpuno beskorisna.

Sapača se lovi tokom cijele godine, ali najaktivnija je za vrijeme kiša i kada je voda zamućena (kasno projleće i rano ljeto). Lovi se najviše u potočnim plićacima i na jakim brzacima sa šljunkovitim dnom, na kotrljajuće olovo ili na plovak koji treba opteretiti toliko da mamac "miluje" dno. Pribor za ribolov je fini sa najlonom debljine 0,10 - 0,18 i udicama 16 - 12. Mamci za sapaču su: larva vodenog moljca, crvena glista i sve vrste potočnih račića. Meso sapače je vrlo ukusno i traženo. Po kvalitetu vrlo malo zaostaje za mesom pastrmke.

 

 

Slađan Milić

Posljednja izmjena Subota, 24 Februar 2018 11:21

  • Izvor: sarajevo-rs.com
Napomena i uslovi komentarisanja
Napomena: Komentari čitalaca ne predstavljaju stav redakcije portala Sarajevo-RS.com. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Sarajevo-RS.com zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
Uslovi komentarisanja: Strogo je zabranjen govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Prijavite se napišite svoj komentar...
Prijavi se putem
ili ostavi komentar kao gost
Učitavanje komentara... Komentar će biti osvježen nakon 00:00.

Budite prvi i dodajte komentar.

Više iz kategorije: Zimski lov na šarana »
nazad na vrh

Magazin

Prev Next