Promovisana knjiga Darka Đoga o zabludama gnosticizma

Napišite komentar

darko djogo knjiga focaKnjiga "Gnostički mit i mit o gnosticizmu" dekana Bogoslovskog fakulteta u Foči Darka Đoga govori o zabludama ovog religijskog učenja koje potiče iz antičkog perioda, a koje je, mada ne kao organizovana vjerska zajednica, i danas prisutno, rečeno je na promociji ove knjige u Foči.

Jedan od recenzenata knjige, profesor Bogoslovskog Fakulteta Vladislav Topalović naveo je da je knjiga u prvom svom dijelu studija o antičkom gnosticizmu, a da u drugom dijelu analizira kako su novovjekovni pisci moderne, kao što su Ivo Andrić, Borislav Pekić, Dobrica Ćosić, Umberto Eko, shvatili gnosticizam i kako su ga interpretirali u svojim djelima.

"Knjiga je vrlo zanimljiva zato što stavlja u dijalog antičke gnostičke pisce sa piscima moderne i na taj način otkriva nam sve zablude o gnosticizmu koje postoje u novovjekovnoj književnosti, kada se gnosticizam predstavlja nekako suviše romantično da se vidi samo njegovo svijetlo, a ne i ono drugo - tamno lice", rekao je Topalović.

On je dodao da je tamno lice gnosticizma pesimistička vizija svijeta koji po gnostičkoj ideji nije stvorio dobri Bog, nego lažni Demijurg.

"Čitav svijet i čitava egzistencija, prema ovom učenju, su robija, prokleta avlija, jedna pesimistička pozicija suprotna hrišćanskoj, koja svijet vidi dobrim mjestom u kojem je komponenta dobrote trajnija od komponente zla", objasnio je Topalović. Autor knjige Darko Đogo naglasio je da je gnosticizam prije način razmišljanja nego religija.

"Svugdje tamo gdje čovjek misli da njegovo ogorčenje ima uporište u Bogu, da postoji ogorčeni Bog koji je neki kontra-Bog u odnosu na dobrog Boga, zapravo imamo riječ o gnosticizmu. Dosta ljudi danas smatra da je suština života u tom shvatanju da je zlo podjednako izvorno kao dobro", napomenuo je Đogo. On je dodao da biti hrišćaninom ne znači ne susresti se sa zlom u svijetu, sa kojim se neminovno svi susreću, ali znači vjerovati da je zlo, ipak, jedna prolazna epizoda u istoriji čovjekovog odnosa prema Bogu i da će na kraju dobri Bog učiniti da ta dobrota u ljudima pobijedi.

"To je suština vjere u hrišćanstvu, da vjerujemo u dobrog Boga i u Božju dobrotu u čovjeku", naveo je Đogo. On je objasnio da ova knjiga nije udžbenik iz antičkog gnosticizma, nego da opisuje autorov odnos prema savremenim književnicima koji su smatrali gnosticizam vrlo bitnim dijelom svoga bića.

"Izabrao sam četiri književnika - Borislava Pekića, Ivu Andrića, Dobricu Ćosića i Umberta Eka, smatrajući da oni imaju najveći uticaj na savremenu književnost kod nas. Oni su na neki način za sebe smatrali, eksplicitno, kao što je to bio Pekić, ili implicitno, da je gnosticizam za njihovu književnost vrlo bitan, pa sam želio da pokažem u kojoj mjeri je to tačno", rekao je Đogo.

On kaže da je došao do zaključka da je u principu gnosticizam bio njihov vješt način da iskažu sopstvena politička idejna shvatanja, neke sopstvene pesimističke stavove o životu ili o idejnom sistemu, odnosno da ih stave u usta ljudi koji su gnostici. Koristili su se gniosticizmom više kao književnim alatom, a ne kao ozbiljnom religijskom alternativom hrišćanstvu", zaključio je Đogo.

Na promociji je govorio i profesor Bogoslovskog fakulteta Zoran Jelisavčić, koji je gnosticizam objasnio kroz djela Ive Andrića.Knjiga "Gnostički mit i mit o gnosticizmu" izašla je u izdanju Bogoslovskog fakulteta iz Foče i Agencije za izdavaštvo "Bernar" iz Beograda.

 

 

 

 

Izvor i foto: SRNA

Napomena i uslovi komentarisanja
Napomena: Komentari čitalaca ne predstavljaju stav redakcije portala Sarajevo-RS.com. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Sarajevo-RS.com zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
Uslovi komentarisanja: Strogo je zabranjen govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Prijavite se napišite svoj komentar...
Prijavi se putem
ili ostavi komentar kao gost
Učitavanje komentara... Komentar će biti osvježen nakon 00:00.

Budite prvi i dodajte komentar.

nazad na vrh

Književnost

Prev Next