Meša Selimović: Srbin je slavno biti, ali i skupo Istaknuto

Napišite komentar

Istaknuti srpski i jugoslovenski pisac Mehmed Meša Selimović preminuo je na današnji dan, 11. jula 1982. godine u Beogradu. Selimović je svojim djelima obilježio srpsku i jugoslovensku književnost u drugoj polovini 20. vijeka.

mesa selimovic 1

Danas se navršilo 36 godina od smrti ovog čuvenog pisca, a u tu čast želimo vas podsjetiti šta je i koliko je Meša Selimović bio značajan u srpskoj i jugoslovenskoj istoriji.

Rođen je 26. aprila 1910. godine u Tuzli, tadašnja Austrougarska, danas BiH, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1930. upisuje Odsjek za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Diplomirao je 1934. godine, a od 1935. do 1941. radio je kao profesor u Građanskoj školi. Godine 1936. postavljen je za suplenta u Realnoj gimnaziji u Tuzli.

Prve dvije godine Drugog svjetskog rata živio je u Tuzli, gdje je i hapšen zbog saradnje sa Narodnooslobodilačkim pokretom, a u maju 1943. godine prešao je na oslobođenu teritoriju. Tada je postao član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i član Agitpropa za istočnu Bosnu. Takođe, bio je i politički komesar Tuzlanskog partizanskog odreda.

Od 1944. godine živio je u Beogradu, gdje je obavljao značajne političke i kulturne funkcije. Nakon toga, 1947. godine seli se u Sarajevo i počinje da radi kao profesor na Višoj pedagoškoj školi, te kao docent na Filozofskom fakultetu. Tokom svoje karijere bio je i direktor Drame Narodnog pozorišta, direktor "Bosna filma" i glavni urednik "IP Svjetlost".

Nacionalna pripadnost:

U vezi svog nacionalnog opredjeljenja - srpstva, Meša je jednom prilikom rekao:

"Srbin je slavno biti, ali i skupo."

Mislio je na sve one muke i peripetije kroz koje je prošao, da bi ostao vjeran sebi i bio ono što jeste. Svoj cilj je formalno postigao tek 1972. godine, kada je njegov roman "Derviš i smrt" izašao u Beogradu u ediciji "Srpska književnost u 100 knjiga", pod brojem 95.

U svojoj knjizi Prijatelji Dobrica Ćosić, na sto osamdeset osmoj strani, prenosi dio testimentalnog pisma Meše Selimovića Srpskoj akademiji nauka i umetnosti iz 1976. Selimović piše:

"Potičem iz muslimanske porodice, po nacionalnosti sam Srbin. Pripadam srpskoj literaturi, dok književno stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini, kome takođe pripadam, smatram samo zavičajnim književnim centrom, a ne posebnom književnošću srpskohrvatskog književnog jezika. Jednako poštujem svoje poreklo i svoje opredeljenje, jer sam vezan za sve što je odredilo moju ličnost i moj rad. Svaki pokušaj da se to razdvaja, u bilo kakve svrhe, smatrao bih zloupotrebom svog osnovnog prava zagarantovanog Ustavom. Pripadam, dakle, naciji i književnosti Vuka, Matavulja, Stevana Sremca, Borisava Stankovića, Petra Kočića, Ive Andrića, a svoje najdublje srodstvo sa njima nemam potrebu da dokazujem. Znali su to, uostalom, i članovi uređivačkog odbora edicije 'Srpska književnost u sto knjiga', koji su takođe članovi Srpske akademije nauka i umetnosti, i sa mnom su zajedno u odeljenju jezika i književnosti: Mladen Leskovac, Dušan Matić, Vojislav Đurić i Boško Petrović. Nije zato slučajno što ovo pismo upućujem Srpskoj akademiji nauka i umetnosti sa izričitim zahtjevom da se ono smatra punovažnim biografskim podatkom".

Njegovi bliži preci su iz Bileće, a porijeklom su iz Vranjske na granici Hercegovine i Crne Gore, od drobnjačkog bratstva Vujovića.

Selimović je obavljao i dužnost predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, dobio je počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu (1971), a bio je i redovni član ANUBiH i SANU.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, od kojih su najznačajnije NIN-ova nagrada (1967), Goranova nagrada (1967), Njegoševa nagrada (1967), Dvadesetsedmojulska nagrada SRBiH, nagrada AVNOJ-a te Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (1962).

Po odlasku u penziju 1971. godine vraća se u Beograd, gdje je živio do kraja života i tamo umro 11. jula 1982. godine. Njegovo tijelo je kremirano, a urna je položena u grobnicu u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Objavio je djela: "Uvrijeđeni čovjek" (1947), "Prva četa" (1950), "Tuđa zemlja" (1957), "Noć i jutra" (filmski scenarij, 1958), "Tišine" (1961), "Magla i mjesečina" (1965), "Eseji i ogledi" (1966), "Derviš i smrt" (1966), "Za i protiv Vuka" (1967), "Tvrđava" (1970), "Djevojka crvene kose" (1970), "Ostrvo" (1974), "Sjećanja" (1976.) i "Krug" (1983).

Čuveni Selimovićevi citati:

"Kad bi Bog kažnjavao za svako učinjeno zlo, ne bi na zemlji ostalo nijedno živo biće"
"Svakome ću priznati pravo da me prevari - osim prijatelju!"
"Razuman se hrani da živi, a lud živi samo da se hrani i goji"
"Kad mi je teško, bježim u samoću; kad mi je još teže, tražim dobre ljude"
"Nezadovoljstvo je kao zvijer: nemoćna kad se rodi, strašna kad ojača"
"Zlo se samo snagom dokazuje, sve ostalo pameću"
"Nema nijedne religije koja nije bezbožno rušila"
"Znanje ljudsko je neznatno, zato pametan čovjek ne živi od onoga što zna"
"Lakše je nagovoriti ljude na zlo i mržnju nego na dobro i ljubav. Zlo je privlačno i bliže je ljudskoj prirodi. Za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti. Zlo nosimo u sebi kao izvornu strast, a može postati pogubno ako se predstavi kao jedino dobro"
"U ratu nije dosadno, ni u nesreći, ni u muci. Kad je teško, nije dosadno"
"Boj se ovna, boj se govna, a kad ću živjeti?"

 

Posljednja izmjena Utorak, 10 Juli 2018 23:46
Napomena i uslovi komentarisanja
Napomena: Komentari čitalaca ne predstavljaju stav redakcije portala Sarajevo-RS.com. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Sarajevo-RS.com zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
Uslovi komentarisanja: Strogo je zabranjen govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Prijavite se napišite svoj komentar...
Prijavi se putem
ili ostavi komentar kao gost
Učitavanje komentara... Komentar će biti osvježen nakon 00:00.

Budite prvi i dodajte komentar.

nazad na vrh