Jedno od najvećih remek djela svjetske arhitekture slavi 129. rođendan

Napišite komentar

Ajfelova kula ili Ajfelov toranj (franc. la Tour Eiffel) je metalni toranj sagrađen na Marsovim poljima u Parizu (Francuska) i danas, 129 godina kasnije, je znamenitost i simbol Pariza.

ajfelov toranj pariz

Sagrađena je 1889. kao eksponat za Svjetsku izložbu povodom proslave stogodišnjice francuske revolucije. Do 1930. godine je bila najveće zdanje na svijetu sa svojih 300 metara visine. Ime je dobio po inženjeru koji ga je projektovao Gistavu Ajfelu (franc. Gustave Eiffel).

Danas je značajna turistička atrakcija sa preko 5.5 miliona posjetilaca godišnje.

Toranj je građen od 1887. do 1889. godine i poslužio je kao glavna kapija za ulaz na Svjetsku izložbu 1889 (franc. Exposition Universelle). Kula je inaugurisana na današnji dan, 31. marta 1889. a svečano je otvorena 6. maja iste godine.

Struktura je sastavljena od 18,038 dijelova od livenog gvožđa, uz pomoć 2.5 miliona zakovica. Strukturni proračun je uradio Moris Kešlen (franc. Maurice Koechlin). Za vrijeme izgradnje, zahvaljujući mjerama bezbjednosti koje je Ajfel uveo, poginuo je samo jedan radnik, što je za to vrijeme bilo izuzetno dostignuće.

Ajfelova kula je visoka 300 metara (324 metra sa kasnije postavljenom televizijskom antenom) a metalna struktura je teška 7.300 tona. Toranj je 40 godina bio najviša građevina na svijetu. Do vrha ima 1.665 stepenica.

Održavanje tornja se sastoji u nanošenju premaza na cijelu strukturu od 50 tona boje svakih sedam godina radi zaštite od korozije. Povremeno se boja mijenja. Trenutno je toranj smeđe boje. Zavisno od vremenskih uslova vrh tornja može da odstupi od vertikale do 8 santimetara u stranu od Sunca. Pomjeranje nastaje zbog neravnomjernog zagrijavanja metala na sunčanoj i na strani u sjenci.

ajfelov toranj nocu

Kada je toranj sagrađen, neki Parižani su smatrali da je ruglo i da ga treba porušiti. Danas se smatra za jedno od remek djela arhitekture u svijetu.

Otvaranje je bilo obilježeno sa 21 salvom iz topova. Djelovala je kao ulazna kapija u veletrgovine koje su bili završene 15. maja iste godine. U prvoj nedjelji još nisu radili liftovi pa ipak je posjetilo 28920 građana koji su se služili stepenicama.

U prvoj godini je bilo 2 miliona posjetilaca, a ulaznica je bila 5 franaka po osobi. Poslije izložbe nije bilo mnogo posjetilaca i planiralo se da kula bude porušena poslije izložbe 1909. godine.

Trajnost

Dogovor od 8. januara 1887. koji su potpisali Gustav Ajfel i Edvard Lokroj i Eugen Puble i koji je predviđao trajnost kule od 20 godina, od 1889. do 1909. godine, bio je na kraju produžen na 70 godina i to zahvaljujući značaju koji je dobila telegrafija kako bi se tu instalirala antena.

Od 1. januara 2006. o kuli se brine organizacija SETE koja je dobila ugovor za narednih 10 godina, a stoprocentni vlasnik je grad Pariz.

 

Posljednja izmjena Subota, 31 Mart 2018 15:25

  • Izvor: Agencije
Napomena i uslovi komentarisanja
Napomena: Komentari čitalaca ne predstavljaju stav redakcije portala Sarajevo-RS.com. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Sarajevo-RS.com zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
Uslovi komentarisanja: Strogo je zabranjen govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Prijavite se napišite svoj komentar...
Prijavi se putem
ili ostavi komentar kao gost
Učitavanje komentara... Komentar će biti osvježen nakon 00:00.

Budite prvi i dodajte komentar.

nazad na vrh

Magazin

Prev Next