Menu
A+ A A-

Biznis (193)

Izvoz mesoprerađivačke industrije manji za 7 miliona KM

meso u klaoniciMesoprerađivačka industrija u BiH je za 9 meseci ove godine ostvarila izvoz od 98,1 milion KM što je manje za oko7 miliona u odnosu na isti period prošle godine.

Na drugoj sjdnici Odbora prerađivača mesa i mesnih proizvoda Spoljnotrgovinske komore BiH je rečeno i da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 33 odsto.

U izvozu su najviše bile zastupljene mesne prerađevine, te goveđe meso sveže ili rashlađeno.

Uvoz mesa i mesnih prerađevina u tom periodu iznosio je oko 250 miliona KM, što je više za oko 8 miliona u odnosu na prošlu godinu. Što se tiče uvoza, najzastupljeniji su goveđe i svinjsko meso sveže ili rashlađeno, te mesne perađevine.

Na sednici je, kao navode iz STK BiH, istaknut problem nemogućnosti izvoza crvenog mesa u Evropsku uniju, ali su i pohvaljeni napori relavantnih institucija da se omogući izvoz mleka, piletine i jaja na to tržište.

Takođe, diskutovalo se i o količinama i raspodeli kvota uvoznog mesa za preradu u domaćoj industriji.

 

 

Opširnije...

Paljani pokreću organsku proizvodnju borovnice i proizvoda od borovnice

sadnja borovnica paleU nedostatku posla i zabrinuti za budućnost u BiH, Igor Kojadinović, Miljan Klačar i Vuk Kovačević iz Pala odlučili su da se okrenu poljoprivredi.

Za Sarajevo-RS portal su rekli da su više puta čuli kako se od poljoprivrede ne može obogatiti, ali da se može pristojno živjeti.

Oni su odlučili da naprave ozbiljan korak naprijed ka realizaciji projekta "Berry Vision", odnosno da pokrenu organsku proizvodnju borovnice i gotovih proizvoda od borovnice.

"Pozvani smo od strane ljudi iz fondacije "Mozaik" da u razgovoru sa rukovodstvom opštine Pale pokušamo realizovati saradnju i dobijemo određenu pomoć za ovaj projekat. Ideja je da se, po uzoru na saradnju sa drugim opštinama, oformi Omladinska banka, koja će mladim ljudima omogućiti da učestvuju u projektima vezanim za uređenje opštine Pale ili razvoj privrede", rekao je Igor Kojadinović za naš portal.

Kako kaže, oni su nedavno razgovarali sa predstavnicima opštine, te dobili najavu da će o daljim aktivnostima odlučivati Skupština opštine, koja bi trebala ovaj prijedlog da uvrsti u budžet, u skladu sa mogućnostima.

Oni su tokom posjete predstavili Fondaciju "Mozaik", koja je najveća neprofitna korporacija u regiji i koja je, kao dio svoje desetogodišnje strategije, uspostavila "inkubator" za društvene biznise u kojem se razvijaju i testiraju biznis ideje uz vrhunsku tehniku, mentorsku i finansijsku podršku.

U posljednjih devet godina kroz program Omladinske banke podržani su  društveno inovativni projekti neformalnih grupa mladih širom Bosne i Hercegovine, odnosno  ukupno 1.578 projekata u vrijednosti od 5.7 miliona KM koje su realizovali 19.620 mladih poduzetnih volontera i volonterki.

 

 

 

Opširnije...

Privreda još nejaka da donese viši standard

industrija varilacPrivreda Srpske ove godine je zabilježila pozitivne pomake, ali oni još nisu dovoljni za bolji standard stanovništva, zbog čega privrednici i ekonomisti apeluju na stvaranje povoljnijeg ambijenta za poslovanje i investicije i smanjenje visokih nameta.

Dok se to ne dogodi, ističu privrednici i ekonomisti, teško je očekivati bolje rezultate domaće privrede.

"U ovoj godini bilježimo veći rast izvoza u odnosu na uvoz i pozitivne pokazatelje u proizvodnji. Ti podaci nam govore da smo, uprkos uslovima u kojima se nalazimo, imali dosta dinamične aktivnosti. Međutim, ocjena je da se u ovoj godini nije ništa značajno promijenilo u odnosu na 2016. u pogledu neophodnog rasterećenja privrede. Vlada nam je obećala da će za tim posegnuti tek od 2019, iako je to bio naš ključni zahtjev. To znači da ništa bolje ne možemo očekivati ni u idućoj godini u vezi sa smanjenjem nameta", kazao je potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić.

Poslovna zajednica se i dalje bori sa problemom likvidnosti, nedostatkom investicija i u posljednje vrijeme manjkom kvalifikovane radne snage zbog neusklađenosti obrazovnog sistema i tržišta rada.

"Ovu godinu posebno su obilježile velike migracije stanovništva, uglavnom u zemlje EU. Nekada smo se hvalili kvalifikovanom radnom snagom, a sada smo izgubili tu prednost jer nam je dio tih radnika otišao u penziju, a drugi u inostranstvo. Zbog toga već imamo nedostatak kadra u građevinarstvu i drvopreradi", kazao je Vidić.

Iste stavove dijele i u Uniji udruženja poslodavaca RS, navodeći da je evidentno da je Srpska ove godine imala rast bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, ali da je to pratilo i povećanje javnih prihoda, iako bi bilo bolje da je pozitivni trend iskorišćen za rasterećenje privrede i podsticanje razvoja.

"Sve to zajedno nije dovoljno da bismo stvorili modernu ekonomiju i društvo. Ostaju neriješeni problemi koji se odnose na poboljšanje poslovnog ambijenta. Očekujemo da ćemo od iduće godine početi raditi na smanjenju oporezivanja rada, parafiskalnih nameta i reformi obrazovanja", kazao je direktor Unije udruženja poslodavaca Saša Aćić.

Skener ekonomista pokazuje da u 2017. godini u privredi RS nije bilo većih promjena.

"Najveći problem za ekonomiju je politička situacija i ako ona nastavi da se razvija u negativnom smjeru, ne možemo očekivati ni da privredi krene nabolje. Ta dešavanja već duži period u drugi plan guraju ekonomiju, a i političari su svjesni loše ekonomske situacije pa nastoje da sklone fokus razmišljanja sa ekonomije", kazao je član Udruženja ekonomista RS - SNjOT Predrag Duduković.

Vlada RS je utvrdila prijedlog programa ekonomskih reformi za period od 2018. do 2020. godine i uputila ga u Narodnu skupštinu, a u tom dokumentu predviđeno je rješavanje dijela problema na koje ukazuju privrednici i ekonomisti, ali ne i poresko rasterećenje.

Efekti izbora

Predrag Duduković je naveo da će 2018. godina u političkom smislu biti posebno teška jer slijede opšti izbori.

"Sigurno će biti više političkih konflikata i nestabilnosti, ali s druge strane pozitivno je da će političari pokrenuti investicije i izgradnju kako bi i na taj način došli do glasača", kazao je Duduković.

 

Opširnije...

Nove cijene cigareta od 2018. godine

cigarete kasa kutijeOd početka 2018. godine na snazi će biti nove cijene cigareta u Bosni i Hercegovini. Proizvođači i distributeri cigareta bili su dužni da do 30.11.2017. godine u UIO dostave nove maloprodajne cijene cigareta koje će biti na snazi od početka 2018. godine, a koje su utvrđene u skladu s Odlukom o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete i iznos akcize na duvan za pušenje za 2018. godinu, koju Odluku je donio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje.

Odlukom o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete i iznos akcize na duvan za pušenje za 2018. godinu je definisano da će se od 01. 01. 2018. godine, na cigarete plaćati sljedeća akciza:

(a) proporcionalna akciza po stopi od 42% maloprodajne cijene cigareta

(b) specifična akciza u iznosu od 75,00 KM za 1.000 komada, odnosno 1,50 KM za pakiranje od 20 komada,

Ukoliko je ukupna akciza na cigarete (proporcionalna + posebna), koja je obračunata po gore navedenim stopama, manja od minimalne akcize, onda se plaća minimalna akciza u iznosu od 2,60 KM po kutiji cigareta za pakovanje od 20 komada.

Akciza na duvan za pušenje u 2018. godini utvrđuje se na način da iznosi 80 % minimalne akcize na cigarete u 2018. godini i iznosi 104,00 KM po kilogramu.

Odluka predstavlja nastavak harmonizacije akcizne politike u BiH sa politikom akciza na cigarete u Evropskoj uniji.

Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom cigareta i duvana, dužni su popisati zalihe istih na dan 01.01.2018. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru UIO do 07.01.2018. godine. U obavezi je popisivanje i dostavljanje UIO popisnih listi i za zalihe starih akciznih markica koje još nisu iskorištene.

Na zatečene zalihe mora se obračunati razlika akcize u skladu sa Odlukom o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete i iznos akcize na duvan za pušenje za 2018. godinu, koja se mora na Jedinstveni račun UIO uplatiti do 17.01.2018. godine.

 

 

Opširnije...

"Coca-Cola" kupuje "MB Impex"

mb impex banjalukaKompanija "Coca-Cola" planira da kupi banjalučko preduzeće "MB Impex", koje se bavi proizvodnjom voćnih rakija i likera te žestokih alkoholnih pića.

Plan o kupovini i preuzimanju je objelodanjen na internet stranici Konkurencijskog savjeta BiH, kojem je prijavljena koncentracija, što je obavezno po Zakonu o konkurenciji.

Naime, koncentracija nastaje promjenom kontrole ili udruživanjem preduzeća, a zabranjena je u slučaju da narušava tržišnu konkurenciju.

Prema podacima iz prijave koncentracije, ona će imati efekat u okviru tržišta alkoholnih pića, tačnije voćnih likera, brendija i aperitiva na području Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

"Zbog toga pozivamo sve zainteresovane privredne subjekte koji djeluju na tržištu alkoholnih pića i na drugim tržištima na kojima bi predmetna koncentracija mogla imati efekte, te druge institucije ili udruženja koji imaju relevantna saznanja o navedenom tržištu, da mogu dostaviti pisane primjedbe i mišljenja", navodi se u obavještenju Konkurencijskog savjeta BiH.

Prijava koncentracije je inače stigla sredinom jula ove godine, a prema njoj preduzeće iz Banjaluke bi postalo dio "Coca-Cola HBC" iz Srbije.

U pitanju je partnerska punionica kompanije "Coca-Cola" koja ima licencu za punjenje, distribuciju i prodaju pojedinih proizvoda ovog velikog brenda.

Pored klasičnog i svjetski poznatog napitka proizvode i koka-kola zero, fantu i sprajt, kao i razne druge vrste gaziranih i negaziranih napitaka i vodu.

"Coca-Cola HBC" inače posluje na području koje se prostire od Irske na zapadu do pacifičke obale Rusije na istoku, od Arktičkog kruga na sjeveru do tropskog područja Nigerije na jugu. To je druga najveća punionica "Coca-Cola" proizvoda na svijetu. Snabdijeva pićem više od 580 miliona ljudi kroz 28 zemalja na tri kontinenta.

Sa druge strane, iz "MB Impexa" juče nismo uspjeli dobiti više informacija o ovom udruživanju jer su, kako nam je rečeno u telefonskom pozivu, svi rukovodioci na poslovnom putu.

U pitanju je firma osnovana 1996. godine koja prema podacima iz Privrednog registra RS zapošljava 39 radnika, a svoje proizvode izvoze u 13 zemalja svijeta. Posjeduje vlastite voćnjake i proizvodni prostor sa godišnjom proizvodnjom od oko 500.000 litara.

Prošle godine su s podružnicom "Coca-Cola HBC BH" potpisali ugovor o distribuciji rakija i likera na tržištu BiH i postali prva firma sa prostora bivše Jugoslavije s takvim ugovorom.

 

Opširnije...

Jugović uskoro potpisuje notarski ugovor o kupovini "FAMOS"-a

bosko jugovic novembar sarsNačelnik opštine Pale Boško Jugović rekao je danas novinarima da mu je data saglasnost da do 1. decembra tekuće godine potpiše notarski ugovor i u ime opštine uplati 50.000 KM stečajnom upravniku "FAMOS"-a, kao garanciju da je opština ozbiljan kupac nekadašnjeg giganta.

Prema Jugovićevim riječima, potpisivanje tog ugovora biće na radost svih koji očekuju novac od prodaje fabrike u stečaju "FAMOS" Koran-Pale, nakon čega bi, u narednih 60 dana, Vlada Republike Srpske trebalo da izdvoji prvih milion KM pomoći opštini pri kupovini fabrike.

"U isto vrijeme će opština napraviti kreditni aranžman za nedostajućih 1.150.000 KM. Sve skupa, prodajna cijena "FAMOS"-a je 2.200.000 KM i mi ćemo u narednom periodu napravi elaborat i gledati da na najbolji mogući način iskoristimo te objekte i formiramo poslovnu zonu", rekao je Jugović danas nakon sjednice SO Pale.

Podsjećamo, prilikom posjete opštini Pale, u junu ove godine, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je novinarima da ga je Jugović informisao o svim aktivnostima i mogućnostima po pitanju realizacije otkupa fabrike "FAMOS", te istakao da će republičke vlasti pomoći sa milion KM.

Ono što je takođe važno, u kasu opštine Pale moglo bi da se slije 160.000 KM koje opština potražuje od poreza za nekretnine, dok Poreska uprava RS potražuje 800.000 KM doprinosa i poreskih obaveza, što može biti olakšavajuća okolnost pri kupovini.

Fabrika "FAMOS" Koran-Pale prostire se na 23.279 metara kvadratnih, posjeduje zemljište površine 64.252 metra kvadratna sa saobraćajnicama u dužini 1,5 kilometra i kompletnom infrastrukturom.

 

 

 

 

Opširnije...

Uvozimo duvan iz Mozambika, a cigarete prodajemo Arapima

cigareteBosna i Hercegovina izvezla je u ovoj godini duvana i duvanskih prerađevina u vrijednosti od 21 milion KM, a cigarete se, sudeći po poslovnoj dokumentaciji fabrika duvana u BiH, izvoze čak i u Siriju, Kamerun, Singapur, Ujedinjene Arapske Emirate, na Sejšele i Filipine, otkriva portal CAPITAL.

Dokumentacija koja je u posjedu CAPITAL-a pokazuje da su proizvođači u BiH, pored pojedinih zemalja u okruženju i Evropi, pronašli način da svoje proizvode plasiraju čak i na udaljena tržišta Afrike i Azije.

Tako je Fabrika duvana Sarajevo u ovoj godini izvozila cigarete u Libiju, Irak, Singapur, Iran, Kamerun, Ujedinjene Arapske Emirate, Siriju kao i na Filipine.

FDS izvozi cigarete u Crnu Goru, Srbiju, na Kosovo, Sloveniju, Italiju, Njemačku, Belgiju i Holandiju.

S druge strane, među najznačajnijim izvoznim tržištima Fabrike duvana Banjaluka nalaze se Crna Gora i Kosovo. Međutim, i banjalučka fabrika ima zanimljivih destinacija na koje plasira svoje proizvode, a najzanimljiviji su svakako Sejšeli.

Pored ovih, cigarete Fabrike duvana Banjaluka zastupljene su i na tržištima Španije, Makedonije, Kosova, Albanije, Turske, Italije i Bugarske.

Međutim, kao i kod izvoza nafte, o kojoj je CAPITAL nedavno pisao, stručnjaci sa kojima je razgovarano i ovdje ističu da se postavlja pitanje ekonomske opravdanosti izvoza cigareta na tako daleka tržišta, ukoliko one tamo zaista i završe.

Prema zvaničnim podacima za nepune dvije godine iz BiH je na Sejšele izvezeno 4,47 miliona KM duvana i duvanskih prerađevina. U tom periodu u Singapur je izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 1,79 miliona, u Irak 1,2 miliona KM, u Vijetnam 611.197 KM, u Ujedinjene Arapske Emirate 256.507 KM.

Zanimljivo je da se iz BiH na daleke destinacije nisu izvozile samo cigarete i duvan, već i mašine i uređaji za preradu duvana koje su uglavnom išle na Filipine, zatim kutije za pakovanje od papira ili kartona i folije od aluminija koje su se izvozile u Kamerun.

Upravljački kontrolori kao i ostali dijelovi za mašine za pakovanje takođe su dio onoga što se iz BiH izvozilo u protekle dvije godine.
BiH uvozi duvan iz Mozambika

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da se na listi zemalja od kojih je BiH prošle godine uvozila neprerađeni duvan nalazi i Mozambik.

Među najznačajnijim uvoznicima duvana i duvanskih prerađevina u BiH, ove godine su evropske zemlje, među kojima Srbija, Belgija, Njemačka, Bugarska, Hrvatska, Danska, ali i azijske države poput Singapura i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Vrijednost uvoza duvana i duvanskih proizvoda u BiH u prošloj godini iznosila je 85,2 miliona KM, dok je u ovoj godini uvezeno 60,8 miliona KM ovih proizvoda.

 

 

Opširnije...

Farma kod Bijeljine proizvela 9 miliona prepeličijih jaja

jaja od prepeliceMilan Mikić iz Velike Obarske kod Bijeljine uzgaja japanske prepelice skoro dvije decenije, a do sada je proizveo devet miliona prepeličijih jaja.

Japanske prepelice Mikić je počeo uzgajati prije 17 godina sa jatom od pedesetak ptica, a danas je udesetostručio proizvodnju.

Mikić kaže da jedna ptica košta marku. Prepeličije meso Mikići koriste svakodnevno u ishrani, a jaja distribuiraju po marketima širom BiH.

Na farmi Mikića dnevno bude proizvedeno 2.500 jaja, koja bi nakon tržišta BiH mogla naći svoj put i u EU.

 

 

Opširnije...

Kineski kupus iz srca Semberije

risto arsenovic bijeljinaAgronom Risto Arsenović iz Crnjelova kod Bijeljine, koji se na svom imanju bavi poljoprivrednom proizvodnjom, kao i većina mještana ovog kraja nadaleko poznatog po uzgoju kupusa, paprike i lubenice, došao je na neobičnu ideju i počeo da uzgaja kineski kupus.

"Ove godine počeo sam da sarađujem sa Zadrugom „Eko grin“, koja izvozi domaće proizvode na tržište Rusije. U saradnji s njima, došao sam na ideju da pored domaćeg, semberskog kupusa eksperimentalno zasijem na oko 12 dunuma i kineski kupus. Ugovorena cijena je 0,50 KM po kilogramu. Želja mi je bila da probam nešto novo i da vidim da li kineski kupus može da uspijeva u semberskoj ravnici", rekao je Arsenović.

Prva berba pokazuje da u ovom podneblju može da se uzgoji ovo povrće sa Dalekog istoka, te da ne zahtijeva neke posebne uslove. Kineski kupus proizveden u srcu Semberije spreman je za tržište.

Prema riječima Arsenovića, zemljište u Semberiji je pogodno za uzgoj povrća.

"Kada je u pitanju primjena agrotehnike prilikom uzgoja, nema razlike u odnosu na domaće vrste kupusa, s tim što je kineski rasađen nekih dvadesetak dana poslije domaćeg kupusa, pa je samim tim smanjen i broj prskanja. Uradio sam dva prskanja protiv insekata buvača i leptira, štetočina koje ga napadaju", rekao je Arsenović dodavši da je kineski kupus zahvalan za uzgoj jer ima kratak period vegetacije, a cijene rasade su iste kao i kod domaćeg.

Glavice su teške po nekoliko kilograma, a očekivani prinos četiri do pet tona po dunumu.

Ako se nakon berbe i plasiranja na tržište proizvodnja bude isplatila, Arsenović, pionir u proizvodnji ove vrste kupusa u Semberiji, kaže da će pomoći i drugim poljoprivrednicima da započnu sa proizvodnjom.

Dodaje da već sada postoji interesovanje.

"Ljudima je to zanimljivo i raspituju se, ali niko neće da uđe u proizvodnju ukoliko se plasman ne obezbijedi", navodi on i dodaje da ukoliko u narednom periodu bude obezbijeđena isporuka i sigurno tržište, nema bojazni za proizvodnju jer se pokazalo da može da se uzgoji i na ovim prostorima, a zahtijeva i manje sredstava za ulaganje zbog kraćeg perioda vegetacije.

Ipak, dodaje da kineskom kupusu ne pogoduju visoke temperature, iznad 28 stepeni, pa je potrebno obezbijediti neophodne uslove, sistem navodnjavanja kap po kap i prihranu.

Ukus

Arsenović ističe da se kineski kupus uglavnom koristi za salatu i spremanje kuvanih jela, dok nije za kiseljenje jer su listovi znatno manji i nježniji u odnosu na domaći kupus.

 

- Dosta ljudi ga je probalo i kažu da su oduševljeni ukusom - navodi Arsenović.

Opširnije...
Pretplatite se na RSS feed

Radio Sa-RS