Menu
A+ A A-

Slava Stare crkve velika radost i poseban osjećaj

hrizostom slava hramaNjegovo preosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom služio je jutros Svetu arhijerejsku liturgiju u crkvi Svetih arhangela Mihaila i Gavrila u Sarajevu povodom slave ovog svetog hrama.

Mitropolit je poručio u besjedi da su Sveti arhangeli Mihailo i Gavrilo i ostale nebeske sile služe Gospodu da izvršavaju volju Božiju i objavljuju ljudima volju Božiju.

"U Starom zavjetu Gospod je slao anđela svoga slugama svojim, patrijarsima, sudijama, pravednim ljudima, prorocima i objavljivao volju svoju i upravo preko njih objavio najveće tajne", rekao je mitropolit okupljenim vjernicima.

Hrizostom je rekao da na današnji dan, Sabor Svetog arhistratiga Mihaila, treba se oko Gospoda sabrati, slaviti i radovati.

"Kada je on kao prvi među anđelima i arhanđelima ustao u zaštitu imena Božijeg uzvikuno - `Ko je kao Bog? Niko nije kao Bog!` To i znači ime Mihail prevedeno sa jevrejskog jezika – niko nije kao Bog", naveo je mitropolit Hrizostom.

Nakon Svete arhijerejske liturgije i rukopoloženja sveštenika Budimira Gardovića uslijedio je slavski ručak.

Starješina hrama na Baščaršiji Vanja Jovanović rekao je da je velika slava Stare crkve na Baščaršiji velika radost i da je to uvijek poseban osjećaj.

"Naročito, jer je sa nama naša ikona Hristova - mitropolit dabrobosanski gospodin Hrizostom", rekao je paroh Jovanović.

On je vjernicima koji proslavljaju Aranđelovdan čestitao krsnu slavu.

Crkva Svetih arhanđela Mihaila i Gavrila - Stara crkva u Sarajevu potiče iz 14. vijeka, a pripada mitropoliji dabrobosanskoj.

 



Mnogi u BiH nemaju ni za lijekove

deda jede kontejnerBolje i brže zdravstvene usluge, besplatne terapije i zahvati glavni su razlozi zbog kojih sve više stanovnika FBiH prelazi na zdravstveno osiguranje Srpske, što je naročito izraženo u lokalnim zajednicama koje se nalaze uz entitetsku granicu.

Ako zarade u BiH budu rasle tempom kao u prethodne dvije godine, biće potrebno više od 15 godina da jedna prosječna plata bude dovoljna za kupovinu potrošačke korpe.

Ovim tempom proći će više od 500 godina prije nego što penzija bude dovoljna za kupovinu potrošačke korpe, pokazala je analiza Centara civilnih inicijativa (CCI).

"U protekle dvije godine prosečna plata u oba entiteta porasla je za jedan odsto ili za pet KM. To znači da životni standard građana stagnira, dok je potrošačka korpa i dalje skoro duplo veća od prosječne plate", objašnjavaju u CCI.

Njihova analiza je pokazala da je 45 odsto radnika, sa primanjima ispod 500 KM, u zoni koja se približila apsolutnom siromaštvu. Kad je riječ o penzionerima, u ovoj zoni je 66 odsto pripadnika ove populacije, koji preživljavaju sa samo 350 KM mjesečno.

Ranija istraživanja pokazala su da je oko 990.000, ili 28 odsto odraslog stanovništva u BiH, ispod apsolutne linije siromaštva i živi sa 271 KM mjesečno, te da čak 600.000 ljudi živi sa tri do pet KM dnevno.

U banjalučkom Udruženju penzionera naglašavaju da su mnogi penzioneri već odavno u ekstremnom siromaštvu. Ma koliko bili bolesni, ne mogu da kupe ni one najjeftinije lekove.

Sve češći prizori su da se penzioneri pored kontejnera otimaju za komad hljeba.

Od najniže plate i penzije u Srpskoj preživljava oko 100.000 radnika i penzionera. Naime, 36.000 zaposlenih u Republici Srpskoj zarađuje do 370 KM, dok je na penzionerskom minimalcu od nekih 250 KM čak 64.000 penzionera.

 

Vodimo računa o zaštiti životne sredine

smece energoinvest lukavica sarsSvakodnevno smo svjedoci da u naseljima u kojima živimo ili kroz koje se svakodnevno krećemo često možemo da vidimo neadekvatno odložen otpad kraj kontejnera, a nerijetko i u koritima rijeka, kraj lokalnih puteva ili u prirodi.

U nadi da će ovaj tekst probuditi svijest kod onih koji svakodnevno praktikuju i ovako ostavljaju otpad kraj kontejnera i u prirodi, gdje nije predviđeno da se otpad odlaže, želimo da ukažemo na važnost očuvanja životne sredine.

Poseban problem je smeće koje građani odlažu pored kontejnera, a često i kabasti otpad se zadržava i po nekoliko dana dok ne bude uklonjen od strane nadležnih preduzeća.

Ovo nije samo upozorenje nesavjesnim građanima već i nadležnim službama koje ne odvoze otpad, odnosno ne očiste otpatke u potpunosti sa ovakvih lokacija.

I nažalost, nije ovo jedini primjer u našem gradu, ali da bi ih bilo što manje moramo da budemo što odgovorniji i smanjimo ovakve loše prizore.

Apelujemo na sve stanovnike Istočnog Sarajeva i nadležne službe koje vrše odvoz smeća, da ne ostavljaju otpad kao na fotografiji, koju smo napravili na putu iza "Energoinvesta", na području opštine Istočno Novo Sarajevo.

U narednom periodu ćemo nastaviti sa sličnim objavama i pozivamo građane da nam šalju fotografije iz svojih ulica i mjesta, o problemima kojima su nezadovoljni već duži vremenski period.

 

 

 

 

 

 

Dogodine prinudna naplata alimentacija

razvod ilustracijaOčevima i majkama koji nakon razvoda sami izdržavaju djecu, alimentacije bi već od naredne godine mogli da isplaćuju iz budžeta i to izmjenom Porodičnog zakona i osnivanjem Alimentacionog fonda Srpske.

Ideju Ombudsmana i Odbora jednakih mogućnosti Narodne skupštine, podržali su u Ministarstvu i Centrima za socijalni rad naredili da utvrde koliko će novca biti potrebno za pokretanje Fonda.

“Republika Srpska bi preuzela obavezu da svojim mehanizmima, prije svega putem Poreske uprave, prinudnom naplatom dođe do tih sredstava koje bi ona isplaćivala u tom prvom trenutku, a onda bi putem svojih mehanizama kako naplaćuje poreze izvršila povrat, odnosno vraćanje tih sredstava”, objašnjava Ljubinko Mitrović, ombudsman za ljudska prava BiH.

Tada će nadležni od roditelja naplaćivati i alimentacije i troškove postupka. Iako je riječ o parama od kojih bi roditelj mjesečno mogao tek da kupi hranu djetetu, pretpostavlja se da oko 70 odsto roditelja u Srpskoj izbjegava izdržavanje djece.

Samohranim roditeljima je, kažu, dogorjelo do nokata. U Udruženju pričaju da se za osnivanje Alimentacionog fonda bore desetak godina.

“Ako ne plaćate alimentaciju za dijete, pet, šest, deset godina, to je sasvim u redu. Neka dijete, da izvinite, crkne od gladi, a vi ćete biti hadžija i nećete da plaćate za njega. Za svoje dijete, zato što mislite da taj novac ide drugom roditelju. Svaki roditelj koji je ostao uz svoje dijete, bori se svim silama da tom djetetu obezbijedi nešto osnovno”, rekla je Dijana Mijatović, zakonski zastupnik Udruženja samohranih roditelja.

Slična inicijativa postojala je još 2008. godine, ali je za osnivanje Fonda nedostajalo oko 700.000 maraka. Sada bi centri za socijalni rad trebalo da pripreme evidenciju o izdržavanju koju će predati Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite.

 

 

Najskuplji "ferrari" u BiH plaćen 500.000 KM

ferrari bijeliZa deset najskupljih automobila koji su od početka godine uvezeni u BiH, građani su iskeširali celih 3,1 miliona KM.

Najskuplja limuzina sa uvoznim dadžbinama koštala je 450.000 KM, a reč je o "Ferariju 488 Spider F 142". Na drugom mestu je "Tesla motors S 002", koji je plaćen 362.000, dok se na trećoj poziciji najskupljih uvezenih automobila našao "Mercedes-Maybach S 500, 4Matic" koji je koštao nešto više od 330.000 KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), za deset meseci ove godine u BiH je uvezen 58.531 automobil, ukupne vrijednosti 857 miliona KM.

U ovom periodu je, od ukupnog broja, uvezen je 9.231 novi i 49.300 polovnih automobila. Unazad nepunu deceniju, vrednost uvezenih automobile konstantno je u porastu. Tako je, na primer, tokom 2010. uvezeno automobila vrijednosti 462,5 miliona, 2013. skoro 578 miliona, a lane 921,5 miliona KM.

Dok je broj uvezenih novih automobile u padu, iz godine u godinu uvozimo sve više polovnjaka, čiji je broj prošle godine, u odnosu na 2010, skočio za dva i po puta.

U udruženjima potrošača ističu da ovi podaci potvrđuju da većina građana sebi može da priušti samo polovne automobile. Dodaju da ne treba zanemariti ni činjenicu da i u BiH ima ljudi koji mogu da izdvoje i po pola miliona za jedan automobil, što je još jedan dokaz velike socijalne raslojenosti društva.

"Činjenica je da auta nisu luksuz, odnosno da mnogi ljudi, htjeli ili ne, jednostavno moraju da ih imaju. Međutim, podaci da je samo deset luksuznih vozila plaćeno više od tri miliona KM, potvrđuje da, uprkos krizi, za neke ljude nema zime. S druge strane, porast uvoza polovnih vozila potvrđuje da je malo oni koji za automobile mogu da izdvoje neke veće pare. Prodaju staro, nešto doplate i uvezu nešto bolje vozilo", ističu iz ovih udruženja.

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje, kaže da su najčešće zemlje porijekla vozila istovremeno zemlje koje ih proizvode.

"To su Nemačka, Francuska, Češka, Velika Britanija, Japan. Što se tiče marki, prema uvidu u bazu može se zaključiti da su to "VW", "Audi", "BMW", "Škoda", "Pežo”, "Hjundai",  ističe Kovačević.

Prema podacima Centra za motorna vozila "EIB Internacional", na drumovima Sepske najdominantnija su "Folksvagenova" vozila. Od oko 385.000 registrovanih vozila, skoro 40 odsto, odnosno oko 123.000 su automobili ove robne marke.

Prosečna starost putničkih vozila u Srpskoj je 17,3 godine, dok su kamioni stari u prosjeku 20, a autobusi oko 15 godina.

Zanimljivo je da je unazad desetak godina drastično smanjen iznos kredita za kupovinu automobile. Tako su, prema podacima Centralne banke, građani BiH 2007. za kupovinu automobile podigli 57,5 miliona, a lane 10,3 milioan KM.

Najviše volimo bijelo

"Folksvagen" "dizelaš" star 17 godina, kupljen na kredit i pregledan jednom godišnje, pred registraciju – tako izgleda "foto – robot" prosječnog automobila u RS. Kako tvrde trgovci automobilima, bela i sve nijanse sive su najtraženije boje putničkih vozila, a novost koja ukazuje na razbijanje stereotipa, kad su u pitanju pouzdani i poželjni automobili, jeste prodor "francuza" - "Pežoa", "Sitroena" i "Renoa".

"Oni ozbiljno ugrožavaju dominaciju “Folksvagena”, jer su "francuzi" iste klase danas jeftiniji, a njihovo održavanje više nije problem, kao nekad – poručuju iz autokuća u RS.

 

 

Smoki bi danas napunio 81. godinu

ljubisa samardzicLegendarni srpski glumac i reditelj Ljubiša Samardžić - Smoki danas bi napunio 81. godinu. Rođen je 19. novembra 1936. godine u Skoplju, a preminuo je 8. septembra ove godine, nakon duge i teške bolesti.

Samardžić je postao popularan još šezdesetih godina prošlog vijeka, glumeći uglavnom u partizanskim filmovima, ali mu je nesumnjivu popularnost donijela i saradnja sa glumicom Milenom Dravić, kao i režiserom Purišom Đorđevićem.

On je jedini srpski glumac nagrađen Zlatnim lavom na Filmskom festivalu u Veneciji 1967. godine.

Studirao je pravo, a potom je prešao na Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Njegov talenat je otkriven veoma rano i dobio je stipendiju za studije kod režisera Bojana Stupice. Samardžić je završio Akademiju u Beogradu.

Kroz gotovo trideset godina glumio je glavne i veće sporedne uloge u više od sedamdeset filmova različitih žanrova, najčešće u ratnim i komedijama, ali — u novije vrijeme — i u delima društvene problematike: Ljubavni život Budimira Trajkovića, Smrt gospodina Goluže, Život je lep, Kuća pored pruge i dr. Naklonost publike stekao je gotovo isključivo na filmu; kako sam kaže, igrao je kod skoro svih jugoslovenskih reditelja.

Na televiziji je nastupao relativno malo (glavne uloge u četiri televizijiske serije: Kuda idu divlje svinje, Dimitirije Tucović, Vruć vetar i Policajac sa Petlovog brda).

Dobitnik je i Sedmojulske nagrade SR Srbije 1984. godine za glumačko ostvarenje u proteklih dvadesetpet godina, te tadašnjeg najvišeg priznanja Nagrade AVNOJ-a 1988. godine (inače, ova nagrada je prvi put dodeljena jednom filmskom glumcu).

Od svih jugoslovenskih glumaca najčešće je nagrađivan na Pulskom festivalu.

Krajem januara 2009, povodom 50. godišnjice bogate karijere, Ljubiša Samardžić je bio gost u ljubljanskoj Kavarani Kinodvor. Kulturni događaj je obeležila i zagrebačka pank grupa Ljubiša Samardžić.

Svoje nagrade, diplome i priznanja poklonio je Jugoslovenskoj kinoteci februara 2014. godine. Legat je predstavljen javnosti 27. februara 2016. godine.

Ljubiši Samardžiću je krajem 2016. godine operisan tumor na mozgu. Preminuo je posle teške bolesti 8. septembra 2017. godine, u 81. godini života. Kremiran je, a urna sa njegovim pepelom pohranjena je kraj njegovog sina, koji je preminu od leukemije.

 

Stara crkva u Sarajevu proslavlja Aranđelovdan

stara crkva ulaz sarsCrkva Svetih arhangela Mihaila i Gavrila, poznatija i kao Stara crkva u Sarajevu, u utorak, 21. novembra 2017. godine, proslaviće krsnu slavu Svetog arhangela Mihaila.

Svetu arhijerejsku liturgiju sa sveštenstvom i đakonima služiće Njegovo preosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom sa početkom u 9:00 časova.

Ova pravoslavna svetinja, koja se nalazi u srcu starog dijela grada Sarajeva, na Baščaršiji, već vijekovima budno čuva ovaj grad i predstavlja vrijedan spomenik nacionalne kulture Bosne i Hercegovine, kao vrijedan dio istorije Srba i srpskog naroda u Sarajevu.

Izgrađena je u 14. vijeku i proglašena je za nacionalni spomenik BiH, te predstavlja jedan od najstarijih i najvrijednijih istorijskih spomenika u Sarajevu i BiH.

Crkva je kroz svoju istoriju nekoliko puta oštećena, uglavnom kroz ratove ili namjerna podmetanja požara, poput onih iz 1724. i 1788. godine.

 

 

 

 

Zbog suše poskupljuje hljeb u Srpskoj

hljeb 2Pojedini pekari u Srpskoj podigli su cijene hljeba i peciva, a njihov “recept” planiraju da prepišu i drugi pravdajući tu odluku poskupljenjem pšenice i brašna.

Predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske Saša Trivić potvrdio je da je veoma moguće da će doći do poskupljenja.

“Koliko znam, kod onih koji su to već uradili nije došlo do drastičnih povećanja cijena. Pekari su, zbog poskupljenja brašna i struje, kao i nedostatka radne snage zbog ćega su morali da povećaju plate, došli u situaciju da podižu cijene pojedinih proizvoda”, rekao je Trivić.

On je dodao da godišnja inflacija koja se kreće oko dva odsto može dovesti do poskupljenja pekarskih proizvoda.

I pekari na području Bijeljine najavljuju usklađivanje cijena, a procenat poskupljenja, kako kažu, zavisi od tržišta.

“Cijene još nismo mijenjali, ali ako ostali podignu cijene i mi ćemo”, kažu u jednoj bijeljinskoj pekari.

Član Udruženja ekonomista SWOT Predrag Duduković kaže da mlinari još koriste ono malo uroda pšenice što je bilo kod domaćih proizvođača.

“Kada se domaće zalihe potroše skočiće, prije svega, cijena pšenice, a zatim će i pekari podići cijene svojih proizvoda, kako bi mogli da i dalje ostvaruju zaradu. Na kom nivou će biti , teško je reći, ali sugurno je da će pekari kazati da to nije veliko poskupljenje.Međutim, i minimalno poskupljenje za višečlane porodice biće značajna stavka u budžetu”, rekao je Duduković.

Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže da godina jeste bila sušna, ali da to ne bi smjelo biti opravdanje, jer, kako kaže, Srpska ni u rodnim godinama nema dovoljno pšenice već potrebne količine nadoknađuje iz uvoza.

“To da nema dovoljno pšenice je samo izgovor onima koji hoće da zarade podižući cijene. Još je veći problem to što proizvođači mahom smanjuju gramažu proizvoda, a cijene ostaju iste”, rekao je Vasilić.

Stanovnici Srpske kažu da su ogorčeni jer pekari koriste loš urod pšenice kao izgovor da podignu cijene. Međutim, kada sirovine pojeftine kupci, kažu, ne primijete.

 

Studenti obilježavaju Međunarodni dan studenata

studenti medjunarodni danStudenti širom svijeta danas obilježavaju Međunarodni dan studenata - 17. novembar, koji je 1939. godine proglašen od strane Međunarodnog vijeća studenata kao znak sjećanja na studentske demonstracije u Pragu, koje su nacisti ugušili zatvorivši sve ustanove visokog obrazovanja u Češkoj, gdje je više od 1.200 studenata poslato u logore, dok je devet studenata i profesora strijeljano.

Nacističke vlasti se te godine zaustavile demonstracije u Pragu, koje su u znak nezavisnosti Čehoslovačke Republike pokrenuli studenti Medicinskog fakulteta Karlovog Univerziteta.

Tokom demonstracija student Jan Opletal je teško ranjen i preminuo je 11. novembra. Njegova pogrebna povorka je 15. novembra pretvorena je u anti-nacističke demonstracije.

Nacisti su na demonstracije odgovorili zatvaranjem svih ustanova visokog obrazovanja poslavši više od 1200 studenata u koncentracione logore. Tog, 17. novembra devet studenata i profesora je strijeljano.

Zbog toga, ovaj dan obilježava se kao Međunarodni dan studenata, a prvi Međunarodni dan studenata obilježio se 1941. godine.

Zanimljivo je da su se na ovaj datum dogodili i drugi događaji koji su povezani sa studentskim nemirima. Godine 1973. grčka vojska je napala na zgradu atenske politehnike, u kojoj su se zabarikadirali studenti.

Otpor studenata je predstavljao početak kraja diktature, koja je trajala do jula sljedeće godine. Zbog tih događaja Grčka je 17. novembar proglasila kao Dan grčkih studenata.

Sedamnaestog novembra 1989. godine se dogodio i otpor studenata u Čehoslovačkoj. Češki i slovački studenti su se suprotstavili vladi koja je željela ugušiti pobunu studenata protiv komunističkog režima.

Njihov otpor je predstavljao početak takozvane baršunaste revolucije, koja je pomogla padanju režima. U Češkoj i Slovačkoj se ti događaji povezuju s borbom za slobodu i demokratiju, te se 17. novembar slavi kao nacionalni praznik.

 

 

Sedamdeset godina od izgradnje omladinske pruge Šamac-Sarajevo

voz 1966 lasvaPruga Šamac - Sarajevo, dužine 240 kilometara, svečano je puštena u saobraćaj na današnji dan 1947. godine, a na izgradnji, koja je trajala od 1. aprila do 15. novembra iste godine, učestvovale su omladinske brigade iz cijele Jugoslavije.

Na pruzi je postavljeno ukupno 302 kilometra kolosijeka, ugrađeno 288 skretnica, od čega devet tunela ukupne dužine 2.267 metara, 17 mostova, od kojih 14 preko rijeke Bosne, a po jedan preko Spreče, Lašve i Save.

Dužina konstrukcije mostova, uključujući onaj preko Save, je 1.330 metara. Duž omladinske pruge Šamac - Sarajevo u toku 1947. godine izgrađeno je 107 staničnih zgrada i objekata, a najveći dio njih su bile stanične zgrade u Sarajevu, Zenici i Šamcu.

Uporedo sa radovima na izgradnji pruge, graditelji su radili i na izmještanju uzane pruge, pa su izmjestili 73,5 kilometara pruge uskog kolosijeka. Tunel "Vranduk", dug 1.534 metara, jedan je od primera ljudskog podviga tokom izgradnje pruge i ujedno najveći objekat na omladinskoj pruzi.

Most "Narodne omladine Jugoslavije" na Savi kod Šamca najveći je most na omladinskoj pruzi. Njegova dužina iznosi 600 m, a težina gvozdene konstrukcije 832.000 kg. Most je izgrađen 14. jula, 16 dana pre roka. Usjek Lašva po sastavu materijala predstavljao je vrlo težak i ozbiljan zadatak za graditelje.

Ranije se mislilo da se na mjestu usjeka probije tunel, ali je, da bi se izbjeglo prokopavanje tunela i veliki materijalni izdaci, riješeno da se djelimično poruši greben koji se nalazi uz obalu Bosne, nedaleko od stanice Lašva i da se tuda provede nova pruga.

Ovaj ogromni posao, koji je zahtjevao velike napore omladinske radne brigade, završio je sa uspjehom. Preko 94.000 m³ kamenog materijala razbijeno je i prebačeno na obalu Bosne.

Da bi se rad odvijao, trebalo je obezbjediti i 25 ambulanti sa 2.500 kreveta, stručno osoblje sa ljekarima i drugim tehničkim osobljem, napraviti i opremiti oko 600 baraka za smještaj brigadira, odnosno obezbjediti oko 1.000 hektara zemljišta uz prugu pogodnog za pretvaranje u bašte za gajenje povrća potrebnog za ishranu brigadira.

samac sarajevo

Prugu je izgradilo 211.381 brigadira svrstanih u 887 omladinskih radnih brigada. Socijalni sastav graditelja pruge je bio: 55.812 radnika, 112.277 seljaka, 34.613 đaka i 8.669 intelektualaca. 

Na pruzi je istovremeno u toku gradnje radilo 170 inženjera, 157 tehničara i 6.000 raznih stručnih radnika. Za izvođenje ogromnih i složenih radova na izgradnji pruge bilo je potrebno stvoriti detaljan plan razvitka radova i izvršiti raspored ljudstva. Bio je to organizacioni zadatak Štaba za izgradnju pruge.

Pored omladine iz Jugoslavije na izgradnji pruge učestvovala je i omladina iz 42 zemlje, ukupno 5.842 omladinca i omladinki radilo je u 56 radnih brigada i grupa. Na pruzi je radila omladina: Poljske, Čehoslovačke, Lužice, Bugarske, Grčke, Rumunije, Mađarske, Engleske, Italije, Francuske, Danske, Švedske.

Od 56 inostranih omladinskih brigada i grupa, u kojima je bilo zastupljeno 46 raznih narodnosti, 33 brigade i grupe su proglašene udarnim, a neke od njih i više puta. Izgradnja pruge Šamac-Sarajevo 1947. godine je imala i edukativan karakter.

Tokom radne akcije je opismenjeno 15.876 omladinaca ili 87 odsto od nepismenih na pruzi, osnovano je 41 vrsta raznih stručnih kurseva, 12.500 graditelja se posle dvomesečnog rada zaposlilo u razne privredne grane kao kvalifikovani radnici, intenziviran je bio rad na kulturno prosvjetnom polju gdje su organizovana mnogobrojna predavanja i kursevi, formirani tečajevi sa ispitima, brojne predstave i priredbe.

S obzirom na vrstu radova, vidnu ulogu u izgradnji pruge odigrale su građevinske mašine i mehanizacija. Na pruzi je radilo 539 kamiona, 106 buldoždera, 90 kompresora, 25 skrepera, 93 mješalice betona, 27 automatskih nabijača, 20 transportera, 118 agregata, 21 drobilica i 19 traktora.

Mediji su bili jako prisutni u ovom poduhvatu i imali su izezetnu mobilizatorsku ulogu. Dnevni list "Borba na omladinskoj pruzi" izlazila je dnevno u 24.500 primeraka, a od početka do kraja radova na pruzi izašlo je ukupno 4.842.000 brojeva.

Radio-stanica "Omladinska pruga" emitovala je 3.364 emisije sa 55.388 minuta programa. Dnevni list i radio-stanica su mnogo doprineli uspešnom odvijanju radova na pruzi, razvijanju takmičenja, otklanjanju nedostataka i grešaka u radu.

Prvi voz na pruzi Šamac-Sarajevo, krenuo je 16. novembra 1947. godine, a prugu je lično otvorio Josip Broz Tito, 1948. godine na otvaranju nove željezničke stanice u Sarajevu.

 

 

 

 

 

Vjernici proslavljaju Đurđic

sv georgiije djurdjicSrpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju spomen na prenos moštiju Svetog Georgija, velikomučenika i borca za hrišćanstvo.

Po predanju, Sveti Georgije, koji je kao Hristov vojnik odbio poslušnost caru Dioklecijanu, velikom progonitelju hrišćana, izjavivši da se ne plaši da umre za svoju vjeru, pogubljen je 303. godine.

Na pravoslavnim ikonama i srednjovjekovnim freskama Sveti Đorđe je predstavljen kako - jašući na konju, u vojvodskom odijelu sa krstastim mačem - ubija aždaju, koja je simbol paganske vjere, dok se na ikonama za praznik Đurđic predstavlja u stojećem stavu sa kopljem ili mačem u ruci.

Sveti Georgije je veoma poštovan u srpskom narodu i slavi se dva puta godišnje - 16. novembra kao praznik prenosa moštiju svetitelja - Đurđic, i 6. maja, kada se obilježava dan njegove smrti - Đurđevdan.

Na liturgijama u hramovima pominje se stradanje svetog Đorđa, čije su mošti, po želji samog svetitelja, prenijete u Lidu palestinsku, u hram njemu posvećen.

Dani od Đurđica do Svetoga Mrate (24. novembar) nazivaju se Mratinci ili Vučiji dani jer je sveti Mrata zaštitnik vukova. U vrijeme mratinaca ne prede se vuna i ništa se ne pere.

U Srbiji takođe postoji vjerovanje da se na Đurđic ništa ne smije iznijeti iz kuće jer ćete u suprotnom cijele godine imati samo rashode bez prihoda.

Prema narodnom vjerovanju zima dolazi sa Đurđicem, a odlazi sa Đurđevdanom.

 

 

Niko Ćosović pomaže baki Milici u teškoj situaciji

milica mrdjaTužna priča Milice Mrđe, iz sela Smoljana, ipak će imati srećan kraj. Nakon priloga objavljenog na našoj televiziji, javilo se više domova koji su htjeli da preuzmu brigu o njoj.

Na kraju je odlučeno da baka Milica staračke dane provede u jednom od dobojskih domova za stare i nezbrinute osobe.

Suze i vapaj bake Milice odjeknuli su Srpskom. Tužna životna priča nikog nije ostavila ravnodušnim, pa su reagovanja uslijedila gotovo istog momenta. Danas, dok se sprema na put, osmijeh na licu hrabre starice – govori više od riječi.

“Biće mi toplo, lijepo, imaću gdje ležati, imaću hrane i dobro“, rekla je Milica Mrđa.

“Nisam vjerovala da će se ljudi tako odazvati, to su pozivi bili sa svih strana. Ipak postoje dobri ljudi, hvala svima”, izjavila je Gordana Mrđa.

Njena nova adresa biće Dom za stare osobe u Doboju. Baka Milica ovdje će imati svu potrebnu njegu, i što je najvažnije, više nikad neće biti sama.

“Osoba u tim godinama, u tako izolovanom mjestu, ide zima. Supruga i ja smo to vidjeli i jednostavno nam je bilo žao da neko provede poslednje dane u takvim uslovima. Mi smještaj dajemo besplatno, bez ikakve naknade”, istakao je vlasnik Doma za stare osobe Aleksandar Škuljević.

Među mnogim koji su se javili za pomoć bio je i Niko Ćosović, iz Istočne Ilidže. On će baki, za vrijeme boravka u domu plaćati pelene i lijekove.

Predloženo je da se Miličino imanje, koje je ponudila onom ko bi o njoj brinuo, dodijeli na korišćenje nekoj od petrovačkih višečlanih porodica.

 

 

Pretplatite se na RSS feed

Društvo

Radio Sa-RS

facebook_page_plugin

Sarajevo-RS.com