Menu
A+ A A-

Filmom "Pepeo i dijamant" počela novembarska "Filmoteka"

filmoteka novembar 2017 sarsU organizaciji Kinoteke Republike Srpske večeras je otvorena "Filmoteka" na kojoj će od 22. do 24. novembra biti prikazani filmovi Andžeja Vajde, Ištvana Saba i Jana Sveraka, velikana režije poljskog, mađarskog i češkog filma.

Film "Pepeo i dijamant" Andžeja Vajde iz 1958. godine otvorio je program "Filmoteke" za ovaj mjesec, a radi se o filmu jednog od najreprezentativniji reditelja poljske filmske škole (1955 – 1963), koja je bila pod direktnim uticajem italijanskog neorealizma.

"Pepeo i dijamant" je najsnažniji film Vajdine ratne trilogije posvećene prikazivanju složenosti poljske istorije tokom Drugog svjetskog rata i njemačke okupacije.

Boris Čvoro iz Kinoteke Republike Srpske rekao je novinarima da je Vajda već prvim filmovima skrenuo pažnju međunarodne javnosti na poljsku kinematografiju i postao prvi istočnoevropski reditelj čiji su filmovi prikazivani u svim zapadnim zemljama.

"Uvijek politički angažovan, Vajda je svojim filmovima na neki način ispisivao istoriju Poljske u drugoj polovini 20. vijeka. Njegovi filmovi su čak četiri puta bili nominovani za Oskara", kaže Čvoro.

Prema njegovim riječima ovaj film je dobitnik počasnog Oskara 2000. godine, a dobitnik je i Zlatne palme, Zlatnog lava i Zlatnog medvjeda, te niza drugih međunarodnih nagrada i priznanja.

Sljedeće večeri, na programu je "Mefisto" iz 1981. godine, čuvenog mađarskog reditelja internacionalnog ugleda Ištvana Saba.

"Snimljen prema istoimenom romanu Klausa Mana iz 1936. godine, u vrijeme dolaska nacista na vlast u Njemačkoj, film donosi briljantnu studiju raspada karaktera jednog umjetnika u totalitarnom društvu", ističe Čvoro.

On kaže da uz izvanredan scenario i režiju, film plijeni i izvrsnim glumačkim ostvarenjima, među kojima se svakako ističe Klaus Marija Brandauer, kojem je uloga Mefista vjerovatno i životna.

"Posljednje večeri, u petak 24. novembra, publika će imati priliku da vidi film "Kolja" iz 1996. godine, češkog reditelja Jana Sveraka, koji je, takođe, nagrađen Oskarom za najbolji strani film, kao i Zlatnim globusom u istoj kategoriji.

Film "Kolja" je jedan od najpoznatijih i komercijalno najuspješnijih čeških filmova svih vremena, koji je u američkim bioskopima zaradio blizu šest miliona dolara.

Osim ogromnog komercijalnog uspjeha, film je osvojio još 20 međunarodnih nagrada i priznanja, a u Češkoj čak šest lavova.

Okosnicu filma čini izuzetno duhovita priča o češkom muzičaru koji sticajem neobičnih životnih okolnosti, protkanih političkim dešavanjima u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza, preuzima brigu o ruskom dječaku Kolji i njihovom odnosu.

"Filmoteka" se održava u Galeriji "G3" na Palama, a sve projekcije filmova počinju od 19:00 časova. Ulaz je besplatan.

 

Otvoren 11. Međunarodni filmski festival "Prvi kadar" - "Pravi kadar"

prvi kadar otvaranje sars 2017Jedanaesti međunarodni filmski festival "Prvi kadar" - "Pravi kadar" otvoren je večeras u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo, u prisustvu reditelja i glumaca Lazara Ristovskog i glumice Gorice Popović, čiji film "Kozije uši" je večeras premijerno prikazan u našem gradu.

Glumica Gorica Popović rekla je novinarima da je prvi put na filmskom festivalu "Prvi kadar", te da je uvidjela da se radi o ozbiljnom festivalu.

"Donijeli smo film koji je letos prikazan u Beogradu i imao je svoj život na nekim festivalima u Srbiji, a bili smo u inostranstvu. Drago mi je da sam sa tim filmom došla ovdje i hvala vam na pozivu", rekla je Popovićeva.

Reditelj i glumac Lazar Ristovski istakao je da je srećan što je najzad u Istočnom Sarajevu.

"Evo putovao sam godinu dana i sad sam ipak tu. Ovaj festival je užasno značajan i njemu bi trebalo i mediji da posvećuju mnogo više pažnje, iz mnogo razloga. Mislim da će ovogodišnji festival biti stvarno izuzetan", istakao je Ristovski novinarima.

Umjetnički direktor i selektor festivala "Prvi kadar", koji se ove godine održava pod motom "Pravi kadar", Aleksandra Mitrić - Štifanić rekla je da će ove godine publika imati priliku da uživa u bogatom takmičarskom i pratećem programu festivalu.

Festival će trajati do 10. novembra 2017. godine, a sve projekcije filmova održaće se u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo. Na festivalu će biti prikazana 43 filma iz 20 zemalja.

 

 

 

 

 

 

Otvorene "Večeri dokumentarnog filma i filmske muzike"

sinikDokumentarnim filmom Micićev kofer" otvorene su "Večeri dokumentarnog filma i filmske muzike" u organizaciji Udruženja ljubitelja umjetnosti Pale. Posjetiocima je predstavljen i film "Posljenja večera" čiji je režiser Branko Lazić.

Goran Šinik predsjednik Udruženja ljubitelja umjetnosti Pale,kaže da su ovoga puta pripremili dokumentarne i kratke filmove.

"U goste nam je došao jedan izvanredan autor Slobodan Simojlović iz Beograda, tu je sa fenomenalnim filmom "Micićev kofer" koji je jedno vrijeme bio u sakriven od javnosti. Radi se o Ljubomiru Miciću, pokretaču nečega što se kasnije izrodilo u evropski zenitizam" ,kaže Šinik. 

Režiser filma "Micićev kofer" Slobodan Simojlović ističe da je glavni junak potpuno neobičan zbog svog interesovanja.

"Razlog i ideja zbog čega  je film napravljen se vide u samom filmu a glavni junak filma je  Ljuba Micić, koji je nakon Drugog svjetskog rata izuzetno stradao. Bio je protivnik režima i živio povučeno. U periodu kada se bavio zenitizmom uspostavi je umjetničke veze sa najvećim umovima toga vremena. Družio se sa Majkovskim, Pikasom, te Šagalom" ,kaže Simojlović.

Poslije ratnih dešavanja prestaje da piše na srpskom jeziku i svoja djela počinje da objavljuje na francuskom zbog straha od policije i UDB-e.

Nakon projekcije filmova posjetioci su mogli da uživaju i u bogatom muzičkom programu.

Pored večerašnje premijere organizatori  su pripremili i sledeće filmove koji će  biti sutra prikazani u Kulturnom  centru Pale sa početkom 19,00h  a radi se o filmovim "Tanakini mostovi" autora Snježana Lalovića i "Krst od krvi" autora Sima Brdara.

Na ovogodišnjem "Prvom kadru" 43 filma iz 20 zemalja

prvi kadar sastanak cosicJedanaesti po redu, filmski festival "Prvi kadar" ove godine će biti otvoren pod motom "Pravi kadar", a na festivalu, koji će trajati od 6. do 10. novembra, će biti prikazana 43 filma iz 20 zemalja, rečeno je danas na konferenciji za novinare.

Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo, ujedno i predsjednik Organizacionog odbora ovog festivala, Ljubiša Ćosić rekao je novinarima da ovaj filmski festival Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske veoma cijeni, te je njihov rad i zalaganje praćen na polju kinematografije, pozorišnog i lutkarskog dijela od strane resornog ministarstva.

"Prethodna iskustva u organizaciji filmskog festivala nas uče da ovi ljudi rade sve bolji i bolji posao, kako u pogledu odabira filmova, tako i tema koje obrađuju", rekao je Ćosić.

Umjetnički direktor i selektor festivala "Prvi kadar" Aleksandra Mitrić-Štifanić rekla je moto odabran za ovogodišniji festival "Pravi kadar" ističe visok kvalitet festivalske selekcije u izboru najboljih svjetskih i domaćih dokumentarnih i igranih filmova.

 

Ona kaže da ove godine na "Prvi kadar" dolaze filmovi koji su učestvovali na najznačajnijim filmskim festivalima u svijetu.

"U zvaničnom takmičarskom programu takmičiće se 43 filma iz 20 zemalja koji će biti prikazani u pet festivalskih selekcija", rekla je Štifanićeva.

Dodaje da je ove godine fokus na domaćim i stranim dokumentarnim filmovima sa idejom da se publici prikaže presjek značajnih i umjetnički vrednovanih dokumentarnih filmova.

Pored bogatog takmičarskog programa, ove godine publika u Istočnom Sarajevu imaće priliku da vidi raznolik prateći program festivala.

Ugostiće značajna imena filmske umjetnosti, a više od 30 gostiju filmskih stvaralaca uveličaće atmosferu 11. "Prvog kadra".

Festival će otvoriti film "Kozije uši", a na projekciji će gostovati Gorica Popović i autorska ekipa filma.

Takođe, na festivalu će biti i Lazar Ristovski, a biće promovisana njegova monografija i dokumentarni film o njemu.

U okviru "Prvog kadra" biće organizovana izložba "STOP kadar, STOP nasilju", u saradnji sa Asocijacijom "X-Y", a u okviru UN žene projekta "Standardi i angažman za sprečavanje nasilja nad ženama i porodičnog nasilja u BiH".

Pokrovitelji festivala su Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Ministarstvo civilnih poslova BiH i opština Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža.

 

 

ULjUP organizuje "Večeri dokumentarnog filma i filmske muzike"

veceri filma uljupU organizaciji Udruženja ljubitelja umjetnosti (ULjUP) u Palama, 3. i 4. novembra, održaće se "Večeri dokumentarnog filma i filmske muzike", na kojoj će biti prikazana četiri filma, uz muzički nastup dua iz Niša.

Manifestaciju će otvoriti filmovi "Micićev kofer" u režiji Slobodana Simojlovića i "Posljednja večera" u režiji Branka Lazića.

Ovi filmovi biće prikazani u Galeriji "G3" sa početkom u 19:00 časova.

Po završetku drugog filma, Milica i Bojan, duo iz Niša, održaće koncert por, rok i latino muzike.

Drugog dana "Večeri dokumentarnog filma i filmske muzike" biće prikazani filmovi "Krst od krvi" u režiji Sime Brdara i "Tanakini mostovi" u režiji Snježana Lalovića.

Projekcije filmova počinju od 19:00 časova u Kulturnom centru Pale.

Nakon završetka ovih filmova, pomenuti duo iz Niša će održati još jedan koncert.

 

 

 

Večernji program - Povratak filmu

prvi kadar logo 2017U okviru 11. Međunarodnog filmskog festivala "Prvi kadar-Pravi kadar" u večernjim terminima biće održan prateći program festivala pod nazivom "Povratak filmu".

Kroz program veoma popularnih filmova domaće i strane produkcije, želimo da publiku vratimo filmu i bioskopu i skrenemo pažnju na neophodno otvaranje bioskopa sa stalnim repertoarom u Istočnom Sarajevu.

Na otvaranju festivala publika će imati priliku da vidi premijerno u Istočnom Sarajevu igrani film "Kozje uši", uz prisustvo glumice Gorice Popović i autorske ekipe filma.

Sledeće večeri je na programu VEČE LAURETA, program u okviru koga će biti prikazan izbor najboljih dokumentarnih filmova Dragana Elčića, jednog od naših najboljih i najnagrađivanijih dokumentarista.

Treće večeri biće održan program "U SJEĆANjE NA...“, posvjećen VELIKANIMA "JUGOSLOVENSKOG FILMA"

Novi festivalski program posvjećen velikanima domaće kinematografije, koji su obilježili filmsku umjetnost na prostorima bivše Jugoslavije, od njenih početaka do danas.

Povodom 50 godina od prve projekcije filma „Skupljači perja“, koji je bioskopski život započeo na jednom od najznačajnijih festivala na svijetu, 1967. u Kanu, gde je osvojio Gran pri žirija i nagradu Međunarodnog udruženja filmskih novinara i kritičara Fipresci, a naredne godine (1968) nominovan za Oskara u kategoriji najbolji strani film, u okviru festivalskog programa biće prikazana digitalizovana kopija ovog filma "Skupljači perja", Aleksandar Saša Petrović, 1967.

Gost: Milovan Pandurević, direktor Kinoteke RS

Program se realizuje u saradnji sa Kinotekom Republike Srpske i Jugoslovenskom kinotekom. Za ovaj program, ulaz je besplatan.

Četvrte večeri biće održana PROMOCIJA festivala: “BUCHAREST INTERNATIONAL FILM FESTIVAL“ i „TEMISOARA B-EST SHORTS“, RUMUNIJA, Gost je Dana Dimitriu Čeleba, direktorica festivala. U okviru programa biće prikazan izbor kratkih filmova festivala.

Na zatvaranju festivala publika će imati priliku da vidi igrani film "IGLA ISPOD PRAGA", crnogorsko-srpska koprodukcija ,rediteljski prvenac Ivana Marinovića, koji nakon svjetske premijere u Sarajevu i turneje po različitim kontinentima, te mnogih pozitivnih kritika, konačno stiže i u Istočno Sarajevo.

Ulaznice su u prodaji od 01. novembra, svakim radnim danom od 12,00 do 18, 00 časova ili rezervacijom na viber 065 514 686

 

prvi kadar plakat

"Intervju sa Putinom" otvorio 9. Reviju ruskog filma

zeljko stojanovic sarsDokumentarni film "Intervju sa Putinom" reditelja Olivera Stouna otvorio je ovogodišnju 9. Reviju ruskog filma na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, gdje će naredna četiri dana biti prikazani i ostali filmovi.

Ovaj dokumentarac je dobio dozvolu od ruskih vlasti da, nakon što je prikazan na Sarajevo Film Festivalu, bude prikazan i večeras, odnosno sutra, na Palama.

Organizator tradicionalne Revije ruskog filma na Palama Željko Stojanović novinarima je rekao da je film zapravo intervju Olivera Stouna sa Vladimirom Putinom, koji je snimao četiri godine.

"Oliver Stoun je četiri godine radio intervju sa Vladimirom Putinom, lovio ga je u nekim opuštenim situacijama. Za to vrijeme je snimio 20 časova materijala, a od toga je finalizovao četiri epizode po 60 minuta i to ćemo sve vidjeti na ovogodišnoj Reviji", rekao je Stojanović.

Nastavak ovog filma, posjetioci će moći pogledati i sutra u 19:00 časova, a Stojanović dodaje da će u preostala tri dana održavanja Revije ruskog filma biti prikazani filmovi "Bitka za Sevastopolj", "Nasljednici" i "Surova romansa".

"Film "Bitka za Sevastopolj" je istinita priča o Ljudmili Pavličenko, poznatoj ruskoj snajperistkinji iz Drugog svjetskog rata. Neko bi očekivao da je za snajperistu potrebno biti surov i bezosjećajan, međutim nije tako. To je tanana ženska priča sa talentom za snajper", kaže Stojanović.

Dodaje da je za ponedjeljak, 23. oktobar planirano emitovanje filma "Nasljednici" koji govori o unutrašnjem izboru moderne Rusije, ali bez univerzalnog odgovora.

Posljednjeg dana 9. Revije ruskog filma biće prikazana ruska "Surova romansa" Eljdara Gazanov, sjajna priča sa ciganskom muzikom koja "piše po srcu".

Zamjenik ambasadora Ruske Federacije u BiH Pjotr Frolov posebno se osvrnuo na dokumenarni film "Intervju sa Putinom" te istakao da je to realna slika moderne Rusije.

"Film je poruka od čega smo krenuli, nakon rušenja Sovjetskog saveza početkom 90tih godina do danas. Mi smo dobili dozvolu da pokažemo ovaj film u saradnji sa organizatorom", istakao je Frolov.draga mastilovic

On je dodao da je film pokazao veliko interesovanje i u ruskoj javnosti, jer je to film o njima, o Rusiji.

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović je podsjetio da je večeras otvoren i Ruski kutak kulture na ovom fakultetu, te da je to nešto što su ranije obećali i najavili.

Mastilović je napomenuo da imaju namjeru da od naredne godine otvore kutak za svaku stranu filologiju koja se izučava na ovom fakultetu.

"Prošle godine smo to počeli sa Kutkom kineske kulture, a nadamo se da ećmo taj običaj nastaviti naredne godine za ostale filologije", rekao je Mastilović.

Prva Revija ruskog filma otvorena je 26. oktobra 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Palama gdje se svih ovih, devet, godina uspješno održava, a dokaz tome su stotine građana Pala i Istočnog Sarajeva na koje su sjajni ruski filmovi ostavili veliki utisak.

 

 

 

Revija ruskog filma po 9. put u Palama

revija ruskog filma moskvaDeveta Revija ruskog filma u organizaciji Željka Stojanovića održaće se u periodu od 20. do 24. oktobra 2017. godine u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Ove godine biće prikazano pet filmova, među kojima su dva filma poznatog reditelja Olivera Stouna, "Razgovor sa Putinom" prvi i drugi dio, čime će ovogodišnja Revija početi i "Razgovor sa Putinom" treći i četvrti dio, koji će biti prikazan narednog dana, 21. oktobra.

U nedjelju, 22. oktobra posjetioci i ljubitelji ruskog filma imaće priliku da pogledaju film "Bitka za Sevastopolj" u režiji Sergeja Makrickija.

Četvrtog dana Revije ruskog filma biće prikazan film "Nasljednici", koji je režirao Vladimir Hotinjenko, a organizator je za posljednji dan pripremio prelijepu rusku romansu, kojom će ovogodišnja Revija biti zatvorena.

Radi se o filmu Eljdara Rzjanova "Surova romansa".

Podršku organizaciji 9. Revije ruskog filma pružila je Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, a Njegova ekselencija ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov do sada je bio čest gost Revije.

Sve projekcije filmova počinju od 19:00 časova, a ulaz je besplatan.

 

The Hitman's Bodyguard (2017)

hitman bodigardPisati o filmovima, kinematografiji uopšte, na „civilni“ način, nije nimalo zahvalan posao. Posebno zadnjih godina. Ili to zavisi od toga kako se prema toj umjetnosti postavite?

Ako se postavimo kao kritičari, onda se očekuje čvrsta strukturalistička forma koja će sistematski analizovati filmsko djelo i prikazati ga, afirmativno ili negativno, u „ogoljenom“ izdanju, uz mnoštvo relevantnih podataka, filmskih termina i minimum vlastitih impresija.

Dosadno. Barem većini. Ja sam u manjini, ali ipak priznajem da je (po)dosadno. Ostaje nam ličniji, slobodniji i, da ne kažem, emotivniji pristup. Impresionistički. E, taj volim. Zašto? Pa zato što mogu da se „razmašem“, raspišem, nagovorim, nahvalim, „sahranim“, preporučim ili ne.

Jer MS WORD trpi sve. Osim nestanka struje, npr. Uglavnom: sloboda čoveče! Pogledaš film i opereš ga hladnom vodom na ruke, ukoliko ti se ne sviđa.

U suprotnom, pomalo suzdržano ga nahvališ (obično naoružan prilično skromnim iskustvom), čisto da se zna da je NEloš, a da si ti kuul lik koji rado opšti sa italijanskom i ruskom kinematografijom sedamdesetih, dok ti „obični“ filmovi dođu onako, usput.

Da ubiješ vrijeme. E, tu se razilazimo po pitanju razumijevanja i doživljaja filma, kao prirodne pojave uopšte.

Ja mnogo volem film. Uživam ga, svjesno, preko trideset i pet godina. I zato ne volem smarače, površne filmoljupce, hrabre avanturiste socijalnih mreža koji najčešće imaju pojma o istoriji NIČEGA. Nerado počinjem ovako napadački, ali uvod je potreban svakom filmu.

Pa barem i ovakav. Jer, prečesto se tastature laćaju pokondireni teekwan-i, Fejsbukom zadojeni, glavom nemisleći, bezobrazlukom vazdignuti. A možda sam i ja jedan od njih? Da li je Elvis zaista umro? Biće bolje.

Film o kojem želim napisati nekoliko, zamislite, afirmativnih rečenica, nije evropski. Što se mene tiče, mogao bi biti i patagonijski, potpuno je nevažno.

Zapravo, čitav film je nevažan. Totalno. On je, jednostavno, zabavan! Ukoliko ste zaboravili da je jedan od zadataka sedme umjetnosti i da nas, prosto, razonodi i unese osmijeh u proces starenja, ovakvi filmovi su snimljeni da vas podsjete na to.

Usput, podsjetiće vas i na to da je novac potrošen za snimanje mogao mnogo korisnije da se utroši, ali opet, i predizborne kampanje su preskupe i uzaludne. Mislim, ako ćemo o koristi...

The Hitman's Bodyguard, iliti Tjelohranitelj plaćenog ubice (slobodni prevod koji samo kvari utisak i prije gledanja filma) je jedan od filmova koje trebate pogledati iz više razloga. Jedan bi bio ono spomenuto ubijanje vremena subotom naveče, ako ne želite plaćati loše pivo u besmislenim kafićima ili nemate novac neophodan za plaćanje istog u spomenutim. Drugi bi bio taj što vam neće pasti na pamet da gledate neku Farmu ili Parove.

Barem dok traje film. Spasićete nešto malo moždanih vijuga koje ionako kržljaju pred cunamijem reklama i ostalih „poruka“. Ukoliko ste duhoviti, barem djelimično, imaćete priliku i da se kvalitetno nasmijete precizno plasiranom i izuzetno upornom humoru.

Da, upornom. Objasniću, donekle. Dakle, riječ je o prilično glupavom i „klišeiranom“ proizvodu u okvirima akcione komedije. Ne morate biti baba Vanga da predvidite svaki naredni potez koji slijedi nakon početka.

Ideja je sljedeća; Vrhunski „zaštitar“, kojeg igra Rajan Rejnolds (Ryan Reynolds), dobija poslovni angažman koji u opisu ima zaštitu jednog od najozloglašenijih svjetskih plaćenih ubica, a koji je, gle čuda, istovremeno i njegov smrtni neprijatelj.

Ovog potonjeg tumači Semjuel Džekson (Samuel L. Jackson), što znači da je film prepun motherfucker-a, svih boja i veličina. Vrhunski, ali frustrirani zaštitar i vrhunski, ali „otkačeni“ ubica, godinama se gledaju preko nišana, ali sada su primorani da sarađuju i prežive kroz nevjerovatna i smrtonosna dvadeset i četiri časa.

Kroz nadrealnu avanturu od Mančestera do Haga, oni, naravno, doživljavaju (i vaistinu preživljavaju) adrenalinske potjere automobilima, pretjerane (na)oružane sukobe, trku pored i kroz vodene kanale Amsterdama, i gomilu sličnih i malo vjerovatnih situacija. A zašto? Pa zbog „svjetske pravde“. Ubica treba živ stići do suda u Hagu da bi svjedočenjem poslao bjeloruskog predsjednika-tiranina na doživotnu robiju.

Spomenutog glumi Geri Oldman (Gary Oldman), što je jedina vrijednost traljavo naslikanog negativca. Pravog. Totalnog. Nema kolebanja. U suštini; crno protiv još crnjeg. I ako tu dodamo epizodnu ulogu Selme Hajek (Salma Hayek), koja tumači Džeksonovu ženu (i njegov pokretački motiv), a pri tome je podobro luđa od njega, imamo kompletan paketić za razbibrigu i prisjećanje na već legendarno plesanje na stolu. Sa anakondom.

Među vampirima. Dobro, nema nikakve veze sa tim likom, ali ne ide kafa bez rakije, ni Selma bez te scene. Mislim, i Ćićolina je bila u Parlamentu, ali ko još zamišlja njenu političku karijeru?! Uglavnom, to je otprilike čitav zaplet, a ostalo je popunjavanje praznog prostora i trošenje minuta. Sve u svemu-ništa. Pa zašto ipak i zaista gledati ovaj film?! Osim pomenutih razloga i besplatnog daunlouda sa torenta, il' preko nekog striminga. Na redu su kvalitetni elementi ovog proizvoda.
Prvo, pogledao sam Netflix izdanje, a Netflix je moj dobar drug. Ovaj neplaćeni, naravno. Nebitno ali subjektivno.

Drugo; verbalno „prepucavanje“dva smrtna neprijatelja je toliko pretjerano da je skoro pa savršeno. Rejnolds i Džekson ne prestaju da ga „meću“ jedan drugom kad god imaju priliku. A prilika je mnogo. Siguran sam da je dosta linija prepravljano u hodu, ili je pisac scenarija detaljno proučavao karaktere koji su prepoznatljivi u opusu dvojice glavnih glumaca.

Ipak, najprije će to biti rediteljski final touch, ako uzmemo u obzir da je u pitanju Edgar Rajt (Edgar Wright), meni najpoznatiji po filmovima Shaun of the Dead, Hot Fuzz i Ant-man. Neko ko je radio, i to odlično, sa Pegom (Simon Pegg) i Frostom (Nick Frost), jednostavno mora znati kako se plasira dobar štos. Tvrdim. Još ako na to dodamo kombinaciju najpoznatijeg filmskog Motherfucker-a i „najlajavijeg“ Marvelovog (anti)junaka, Dedpula (Deadpool), onda nema promašaja.

Nema. Svi propusti padaju u drugi plan pred ovom dvojicom u elementu. Oldman je dobio relativno nezanimljivu ulogu, koju opravdava samo samim sobom, ali zato Selma Hajek opravdava „romantični“ dio ove priče baš zato što je potencija na njenoj pojavi i ponašanju, a ne na glumi (Generalno, njen lik je nešto kao plod ljubavi između Martovskog Zeca i Vini Džonsa, samo sa sjajnim grudima. Prim. aut. ).

Treći element zbog kojeg vrijedi pogledati ovaj film je što se za 118 minuta može ugodno spucati gomila kikirikija uz par piva i da vam to ne padne teško na stomak. Gledaoci u Kini, doduše, imaju šest minuta manje od ostatka svijeta jer je Džeksonovo 'sovanje ipak previše za njihovu mladež. Odlučio je neko.

Ne može se Motherfucker cenzurisati koliko može psovati. Ipak, glavni kvalitet, osim gomile akcionih gegova i verbalne komike, bio bi izbor muzike. Uvijek sam spreman reći da je muzika (zvuk generalno) neprocjenjiv sastavni dio filmske umjetnosti. Ko zna, jasno mu je.

Ovdje je u pitanju „jeftinija“ varijanta, popularni saundtrek (OST), ali sasvim dovoljno i na mjestu. Muzika može oplemeniti i najtrivijalniju radnju, pa je ovdje to iskorišteno baš kako treba.

Da ne dužim sa daljnjom pričom, samo ću izdvojiti, kao primjer, numeru koja prati jurnjavu automobilima, motorima i čamcem po Amsterdamu (https://www.youtube.com/watch?v=HsxAFKJC1AY).

Ništa novo, ali ipak originalno. Naravno, ukoliko to posmatramo po liniji savremenih engleskih reditelja, počevši sa Gaj Ričijem (Guy Ritchie - Lock, Stock and Two Smoking Barrels, Snatch, RocknRolla, Revolver…). Kontrapunkt slike i zvuka, kao rediteljski „kec iz rukava“, opet je opravdao svoje prisustvo u savremenoj kinematografiji, posebno u tzv. akcionom segmentu.

Osim toga, buka jurnjave i pucnjave, podloženih muzikom, omogućava da bez problema konzumirate i glasne grickalice, kao rebrasti čips i slično.

Ostala galama nije neophodna, kao ni češkanje „vršnjaka2 u prisustvu ostalih, osim očekivanih zvukova odobravanja i podrške dok Selma Hajek čini moralno opravdani zulum u nekoj kafanici u kolumbijskoj vukozabiti.

Zaključak (bi bio); bolje je pogledati akcionu komediju sa dobrim glumcima nego Žikinu šarenicu. Ili nešto još opasnije. Produkcija je dovoljno „prizemna“ da ovaj film možete udobno pogledati i u kućnoj varijanti.

Ne zahtijeva ogromni ekran niti najmoderniji audio-sistem. Razbibriga bez posljedica. Za sve ostale detalje moraćete sami pogledati ovaj film jer ja niti sam plaćen, niti želim pokvariti uživanje nekoj zalutaloj duši koja poslije ovoga ipak poželi da ga „skine“ ili ode u bioskop.

 

Autor: Zoran Todorović

Emotivne reakcije Paljana na film „Kosovo – momenat u civilizaciji“

vucetic malagurski paleDokumentarni film „Kosovo – momenat u civilizaciji“ režisera Borisa Malagurskog premijerno je večeras prikazan u Kulturnom centru Pale, a publika je nakon filma pozitivno ocijenila ovo djelo poručivši da se radi o nečemu što treba cijeli svijet da vidi.

Naime, radi se o dokumentarcu koji predstavlja UNESCO baštinu Srbije na Kosovu i Metohiji, a cilj je da se time predstavi i njena ljepota, ali i njena ugroženost, te da se objasni zbog čega je ta baština ugrožena.

Režiser filma Boris Malagurski rekao je novinarima da je baština Srbije na KiM važna, ne samo za srpski narod, već za čitavu civilizaciju.

„To je ono što je srpski narod kroz svoje djelovanje podario svjetskoj civilizaciji i što mora da se sačuva. U velikoj mjeri je ugroženo od strane mnogih faktora, prije svega albanskih ekstremista, koji su uništavali manastire na KiM“, rekao je Malagurski na Palama.

On je otkrio podatak da je na Kosovu i Metohiji od 1999. godine do danas uništeno više od 150 crkava i manastira, a da su i dan danas te svetinje ugrožene.

„Želimo da povučemo paralelu ka Bliskom istoku, prije svega Siriji i Iraku, sve ljude koje je zaboljelo kada su vidjeli uništavanje kulturne baštine u Palmiri, želimo da zaboli kada vidimo uništavanje crkve u Podujevu, kada albanski ekstremista ruši krst, pali crkvu, skrnavi ikone“, istakao je Malagurski dodavši da cijeli svijet treba da zabole takvi prizori.

Malagurski je dodao da je film snimljen sa namjerom da svijetu otvorimo oči i da shvate šta se dešava, te da je film prvenstveno usmjeren ka stranoj, ali i domaćoj publici koja ne zna šta se dešava.

Zamjenik gradonačelnika Istočnog Sarajeva Danko Vučetić istakao je posebnu važnost premijere ovog filma u Istočnom Sarajevu rekavši da je to „vid borbe za istinu o dešavanjima u proteklom periodu na Kosovu“.

Vučetić se zahvalio Borisu Malagurskom na ovom filmu dodavši na ovaj način istina srpskih svetinja treba da izađe na svjetsku scenu.

On je napomenuo da Grad Istočno Sarajevo podržava i nastojaće da podrži sve slične aktivnosti koji su važni, kako za građane Srpske, tako i za srpski narod u matici Srbiji i srpskom „oltaru“ Kosovu.malagurski pale publika

Direktor Kulturnog centra Pale Marko Sikima izrazio je veliku zahvalnost Borisu Malagurskom i ljudima koji su se pobrinuli da ovaj film pogleda paljanska publika, te izrazio nadu da će se saradnja sa režiserom nastaviti.

Film je svjetsku premijeru doživio u Parizu, dok je u Srbiji prikazan u Hramu Svetog Save u Beogradu.

Prije nekoliko dana je prikazan u Banjaluci, a večeras od 20:00 časova biće prikazan i u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo.

Film je dobio podršku Kancelarije za KiM Republike Srbije, koja je projektno podržala film, Turističke organizacije Srbije, Ministarstva spoljnih poslova Srbije, SPC i ljudi širpm svijeta koji su podržali i donirali ovaj film.

I nakon premijere u Palama, građani su imali priliku da doniraju novac i tako pomognu da ovaj film vidi što više ljudi širom Balkana, Evrope i svijeta.

 

 

Malašević otvorio 11. „Jahorina film festival“

dane malesevic jff sarsMinistar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević večeras je u Kulturnom centru Pale otvorio 11. „Jahorina film festival“, na kojem će biti prikazano 111 filmova iz 36 zemalja.

Ovogodišnji festival počeo je filmom Emira Kusturice „Na mliječnom putu“, a poseban segment ovom festivalu daće projekcije ekoloških i turističkih filmova.

Prema riječima ministra Maleševića, takvi filmovi su od izuzetne važnosti za Republiku Srpsku i Sarajevsko-romanijsku regiju.

„Ekologija je bitna za sve ljude na zemaljskoj kugli i dobro je što jedan ovakav filmski festival promoviše ekologiju i pokušava da podigne svijest ljudi o tome da je bitno da se štiti okolina, da ne uništavamo to što nam je priroda dala. Turizam je posebno značajan za Pale i Jahorinu, i posvećujući dio svog programa sigurno da doprinosi širenju informacije o ovom regionu kroz svijet“, istakao je Malešević novinarima.

On je dodao da je sam festival sigurno dobio veliku reputaciju u svijetu, te da se pokazalo da se može vršiti promocija turizma i ovog kraja, što je prema njegovim riječima najznačajnija privredna grana Pala i ovog dijela Republike Srpske.

Načelnik opštine Pale Boško Jugović kaže da činjenica o broju pristiglih filmova na adresu Festivala dovoljno govori o samoj popularnosti i važnosti ovog događaja.

„Mi kao domaćini ćemo i u budućnosti podržavati ovakve manifestacije i želimo da se zahvalimo organizatoru Mirku Despiću, koji je uspio da dovede toliko autora i Pale predstavi u najboljem mogućem svjetlu“, naveo je Jugović.

Direktor „Jahorina film festivala“ Mirko Despić rekao je da je na adresu JFF ove godine konkurisalo 978 filmova iz 66 različitih zemalja, a da je komisija odabrala 111 filmova iz 36 zemalja.

„Naš žiri, koji je završio posao, je vrlo zadovoljan selekcijom i prispjelim filmovima. Odlučili smo da JFF podignemo makar u programskom smislu, budući da smatramo da BiH, Republika Srpska i Pale zaslužuju jedan sveobuhvatniji festival kao što je JFF“, naveo je Despić.

On je rekao da imaju u planu u budućnosti da naprave značajniji iskorak, te da na ovom festivalu imaju što veći broj premijerno prikazanih filmova.

Despić kaže da u saradnji sa fondovima za zaštitu životne sredine i okoliša FBiH i Republike Srpske nagrađuju najbolje ekološke projekte u BiH, koji su izvedeni u tekućoj godini.

„Bazu podataka naših fondova, oni svake godine raspisuju konkurse za sufinansiranje projekata u oblasti zaštite životne sredine i samim tim, radi se o ogromnim sredstvima i o nekim infrastrukturnim projektima gdje zapošljavaju ogroman broj ljudi na tim projektima, a tu se radi ne samo o ekološkim nego i o razvojnim projektima u BiH“, dodaje Despić.

On ističe da će biti dodijeljene i nagrade za najbolje ekološke projekte.

Generalni pokrovitelj Festivala je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, a projekat su podržali i Savjet ministara, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, fondovi za zaštitu životne sredine Srpske i FBiH, te Opština Pale.

Medijski pokrovitelji manifestacije su Novinska agencija Republike Srpske „SRNA“, Radio-televizija Republike Srpske, Televizija OSM i Javni servis BHRT.

Sve projekcije filmova održaće se u sali Kulturnog centra Pale i u hotelu „Damis“ na Palama.

Ulaz je besplatan.

 

 

 

 

 

 

 

Počinje „Jahorina film festival“

jahorina film festival2Svečanom ceremonijom i projekcijom najnovijeg filma proslavljenog srpskog režisera Emira Kusturice „Na mliječnom putu“ danas će na Palama zvanično biti otvoren 11. „Jahorina film festival“.

Za učešće na 11. „Jahorina film festivalu“, koji će trajati do 23. septembra, prijavljeno je 978 filmova iz 66 zemalja, od čega je u zvanični program uvršteno 111 filmova iz 37 zemalja, o čemu smo ranije pisali.

Najviše filmova pristiglo je iz SAD, Kanade, Francuske, Italije, Velike Britanije i Indije, a projekcije će biti održavane na Palama - u sali Kulturnog centra i sali hotela „Damis“.

Na festivalu će biti dodijeljene nagrade za najbolji kratki igrani i najbolji dokumentarni film u regionalnoj i međunarodnoj selekciji odvojeno, najbolji film iz BiH i Gran-pri „Jahorina film festivala“ za najbolji film.

 

 

 

Pretplatite se na RSS feed

Radio Sa-RS