Menu
A+ A A-

Uvesti obaveznu praksu za srednjoškolce u Srpskoj

srednjoskolci ilustracijaPrijedlogom zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju uvodi se stručno obrazovanje i obavezna praktična nastava od dvije sedmice u kontinuitetu u preduzećima koja se bave onom djelatnošću za koju se učenici školuju, a pod nadzorom škole i poslodavca i u skladu sa odgovarajućim normativima, rečeno je u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.

Učenici će imati pravo izbora, što podrazumijeva da mogu slobodno da izaberu između škole za obavljanje praktične nastave i jednog ili više poslodavaca koji ispunjavaju zahtjeve za obavljanje praktične nastave, uz saglasnost škole.

U Ministarstvu navode da je propisano da se, u cilju obezbjeđenja veze između srednjeg stručnog obrazovanja, obuke i tržišta rada, osniva tripartitno savjetodavno vijeće na nivou Republike, koje ima savjetodavnu ulogu, a u čiji sastav su uključeni predstavnici poslodavaca, sindikata i Ministarstva.

Radi unapređivanja kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, Vlada će osnovati Savjet za razvoj predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, kao posebno savjetodavno tijelo koje se imenuje iz reda akademika, univerzitetskih nastavnika i saradnika, profesora, nastavnika, učitelja, vaspitača i stručnih saradnika iz oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja.

Novina u Prijedlogu zakona, koji je Vlada Srpske utvrdila u četvrtak, 16. novembra, jeste i to da škola, u skladu sa mogućnostima, organizuje vaspitno-obrazovni rad za učenike kojima je izrečena zavodska mjera – upućivanje u vaspitno-popravni dom.

Takođe, novina je i da škola donosi razvojni plan kojim se utvrđuju prioriteti u ostvarivanju obrazovno-vaspitnog rada, pored obaveze donošenja godišnjeg programa rada, te vodi obrazovno-vaspitni karton za svakog učenika, sa početnim podacima preuzetim iz osnovne škole.

Ministar u ime osnivača za javne škole, najkasnije do kraja mjeseca marta tekuće godine donosi plan upisa za narednu školsku godinu, a jedan od kriterijuma za upis učenika u prvi razred srednje škole, pored onih propisanih važećim zakonom, biće i rezultat koji učenik ostvari na maloj maturi.

"Propisano je da je vanredni učenik onaj koji stiče srednje obrazovanje bez redovnog pohađanja nastave, putem polaganja ispita, i izgubio je status redovnog učenika, a mlađi je od 17 godina. Redovan učenik završnog razreda koji ne položi popravni, maturski ili završni ispit u avgustovskom ispitnom roku, može taj ispit da polaže kao vanredan učenik u ispitnim rokovima utvrđenim opštim aktom škole, uz obavezu plaćanja naknade troškova u skladu sa rješenjem ministra", kažu u resornom ministarstvu.

Novina kod procedure prijema pripravnika odnosi se na polaganje praktičnog i usmenog dijela ispita, gdje praktični dio stručnog ispita pripravnik polaže u školi, a usmeni dio u Ministarstvu prosvjete i kulture.

Kada je riječ o rukovođenju i upravljanjau školom, novina je da Vlada, na prijedlog ministra, imenuje za direktora jednog od kandidata sa spiska kandidata koje predlaže školski odbor, a ukoliko ministar ne predloži nijednog kandidata, Vlada imenuje vršioca dužnosti direktora do završetka konkursne procedure, a najduže na 90 dana.

"Mandat direktora traje četiri godine i počinje od dana stupanja na dužnost te nije ograničen broj mandata. Direktor za svoj rad odgovara Vladi, školskom odboru i ministru, a propisano je i da po isteku mandata ili prestanku obavljanja dužnosti, direktor se vraća na radno mjesto sa kojeg je imenovan za direktora", dodaju u Ministarstvu.

Radi vrednovanja kvaliteta obrazovno–vaspitnog rada, u školi se sprovodi samovrednovanje i spoljašnje vrednovanje rada škole, a na osnovu rezultata vrednovanja škola sačinjava plan za unapređivanje kvaliteta rada u oblastima definisanim standardima osiguranja kvaliteta rada škole, a u skladu sa propisanim standardima osiguranja kvaliteta.

"Nakon završetka četvrtog razreda opšteg obrazovanja može se vršiti pismena provjera ishoda učenja učenika, odnosno vrši se republička matura, putem rješavanja testova, a ministar donosi odluku o sprovođenju republičke mature. Ova aktivnost služi školi za utvrđivanje kvaliteta rada nastavnika i škole, za razvojno planiranje i unapređenje sveukupnog rada škole", zaključuju u Ministarstvu.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 13. septembra Nacrt zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju i donijela zaključak o upućivanju na javnu raspravu, koje je Ministarstvo održalo u Banjaluci, Prijedoru, Doboju, Bijeljini, Trebinju, Zvorniku i Istočnom Novom Sarajevu.

Ministarstvo je određene konstruktivne primjedbe, prijedloge i sugestije narodnih poslanika i učesnika na javnim raspravama ugradilo u Prijedlog zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju.

 

 

Mreža savjeta učenika obilježila Međunarodni dan srednjoškolaca

mreza trebinje srednjoskolciMreža Savjeta učenika trebinjske regije je i ove godine uspješno realizovala tradicionalnu aktivnost "Međunarodni dan srednjoškolaca", koja se obilježava 17.11. na dan stradanja srednjoškolaca i studenata u Pragu.

Ove godine, svih 18 škola trebinjske regije je ovaj dan obilježilo javnim preformansom, kvizom znanja ili debatom i postavljanjem slike članova Savjeta učenika u hol škole. Pored zajedničkih, svaki Savjet učenika je imao i neku individualnu aktivnost.

"Naš Savjet kao i svake godine organizuje izložbu umjetničkih radova učenika, te kviz znanja 'Ko zna – zna', a duž hola škole postavljamo plakate na koje učenici mogu pisati o problemima, kritikama i pohvalama vezanim za školu. Te plakate smo nazvali "Kaži mi kaži" Ove godine smo javni preformans organizovali zajedno sa JU Gimnazijom „Jovan Dučić“ i JU Tehničkom školom u vidu šetnje kroz grad sa panoima", kaže Anja Grubačić, PR menadžer Mreže Savjeta učenika trebinjske regije.

U pojedinim školama su organizovane „Igre bez granica“ i predavanje o Međunarodnom danu srednjoškolaca. Debate koje su organizovane u školama bazirane su na temama koje se tiču problema sa kojima se susreću srednjoškolci.

"Aktivnosti koje je sprovela trebinjska, ali i druge četiri regije, pokazale su da su srednjoškolci izuzetno motivisani za rad i da žele pokazati kako su oni resurs naše zemlje. Broj učesnika je znatno veći nego prošlih godina i to je ono što me najviše raduje. Svi članovi Mreže uložili su veliki napor kako bismo organizovali aktivnosti u svim srednjim školama, te su ovogodišnjim Međunarodnim danom srednjoškolaca zabilježeni uspješni rezultati", kaže Olga Štaka, predsjednica Mreže Savjeta učenika Republike Srpske.

Za članove Mreže savjeta učenika Republike Srpske školska godina tek počinje. U narednom periodu je planirana realizacija niza aktivnosti, kako tradicionalnih tako i regionalnih, koje su dogovorene na XI Konferenciji mRESURS-a koja je održana na Bardači od 8. do 10. novembra.

 

 

SŠC Pale odabrana za "pilot" školu u projektu QFLLL

ssc paleJavna ustanova Srednjoškolski centar Pale je odabrana za "pilot" školu u sklopu projekta "Razvoj Kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje – QFLLL".

Obaveze škole u sklopu projekta je bila da napravi samoevaluacijski izvještaj u okviru zadatih 7 standarda, kojima se provjerava kvalitet rada škole u svim segmentima. Tim od 15 članova – eksternih evaluatora, stručnjaka iz oblasti obrazovanja iz Republike Srpske i svih kantona FBiH (direktora škola, prosvjetno-pedagoških inspektora i nadzornika, predstavnika ministarstava i iskusnih nastavnika) posjetilo je školu 3. 10. 2017. godine.

Njihov zadatak je bio da provjere kvalitet izvještaja, uporede vjerodostojnost navedenih dokaza za sve standarde navedene u izvještaju, pregledaju tehničku opremljenost škole, kvalitet izvođenja nastave (posjetili 12 časova), vannastavnih aktivnosti, vođenje pedagoške dokumentacije i ostale potrebne administracije.

Pošto je SŠC Pale pohvaljena za rad u svim segmentima, dobila je ocjenu odličan. Članovi eksterne evaluacije su uputili nekoliko preporuka, koje dodatno mogu unaprijedititi rad škole.

 

Uz naše diplome stojimo znanjem, a ne samo zvanjem

23158384 533900790282602 611870570 oPovodom krsne slave Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Svetog Petra Cetinjskog, održana je svečana promocija dodjele diploma studentima prvog i drugog ciklusa studija.

Promociji su prisustvovali profesori, akademici, predstavnici Univerziteta i fakultata te predstavnici gradskih i opštinskih vlasti.

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Radomir Lukić rekao je da se ove godine bilježi pad diplomiranih studenata što je u direktnoj vezi sa smanjenjem nataliteta.

"Mi ove godine promovišemo 65 diplomiranih pravnika koji su završili prvi ciklus studija, te 18 magistara pravnih nauka i mastera prava", istakao je Lukić.

Branislava Petković student generacije Pravnonog fakulteta UIS, odjeljenje u Bijeljini, ističe da je zahvalna svojim profesorima i asistentima na prenesenom znanju.

"Svi studenti generacije koji su završili naš fakultet su u istom rangu, razlika samo stvar nijansi. Mi koji smo formalno proglašeni studentima generacije smo samo prvi među jednakima", kaze Branka i dodaje da put do onoga što je postigla nije bio lak.

"Bilo je zahtjevno s obzirom da naš fakultet insistira na kvalitetu znanja i da je cilj, da mi uz naše diplome stojimo sa svojim znanjem, a ne samo zvanjem na papiru", rekla je Petkovićeva.

Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu bilježi 71. godišnjicu svoga postojanja, a do sada je na ovom fakultetu zvanje diplomiranog pravnika steklo preko 7.500 hiljada studenata.

 

 

 

 

Gimnazijalac iz BiH nominovan za dječijeg Nobela

armin maricGimnazijalac iz Bosanske Krupe Armin Marić prvi je kandidat iz BiH koji je radeći na poboljšanju dječijih prava nominovan za Međunarodnu dječiju mirovnu nagradu koju zovu i "dječiji Nobel".

Nagradu je pokrenula organizacija "Kidsrajts" tokom Svjetskog samita Nobelove nagrade za mir 2005. godine u Rimu.

Na listi za ovu prestižnu nagradu nalazi se 151 kandidat iz cijelog svijeta, a troje najboljih biće izabrano 15. novembra, dok će svečano proglašenje pobjednika biti održano 4. decembra u Hagu.

Marić je jedan od rijetkih srednjoškolaca koji se, osim peticama u dnevniku, može pohvaliti i dugogodišnjim volonterskim radom i uspjesima koji su ga lani svrstali meću 100 najboljih učenika na svijetu.

Godinama je član Mreže za izgradnju mira u BiH, koja je prepoznala njegov trud i nominovala ga za "dječijeg Nobela".

Na 17 stranica prijave na engleskom jeziku je predstavio svoj volonterski rad u oblasti ekologije i poboljšanja dječijih prava, ali i neke od najvažnijih planova za budućnost.

"Zahvaljujući promociji ekologije i aktivnom učešću u radionicama o zagađenju vazduha, recikliranju i uštedi energije, proglašen sam za jednog od 33 ekološka ambasadora u svijetu i jedinim u Evropi", rekao je Marić.

Borba za poboljšanje dječijih prava jedan je od njegovih glavnih ciljeva.

"Svi mi imamo pravo na bolje uslove obrazovanja. Bez obzira na to kako kvalitetni bili predavači, nemamo laboratorije niti opremu za prirodne nauke. Sve svoje znanje želim da uložim u popravljanje ovih nedostataka, jer i mi zaslužujemo podjednako dobre uslove obrazovanja kao i učenici u Evropi", istakao je Marić i dodao da je u proteklom periodu u BiH urađeno mnogo na međunacionalnoj toleranciji i pružanju jednakih mogućnosti za svu djecu.

Imati cilj u životu i sve svoje znanje i trud uložiti u njegovo ostvarenje, moto je kojim se kroz život vodi ovaj srednjoškolac, a ova prestižna nagrada bi, kako kaže, bila najbolja potvrda njegovog rada.

"Dio nagrade od 100.000 evra uložio bih u podizanje svijesti mojih sugrađana o ekologiji, a dio za nastavu za gluvonijeme osobe u BiH", istakao je Marić i dodao da mu je porodica najveća podrška i vjetar u leđa.
Planovi za budućnost

Armin Marić ističe da ga najviše zanimaju biologija i medicina te da će školovanje nastaviti u jednoj od te dvije oblasti.

"Pohađam razne onlajn kurseve na internetu i pripremam se za studij", rekao je Marić.

Gostujući profesori zaradili tri miliona KM

studenti fakultet amfiteatarNa javnim univerzitetima u Republici Srpskoj nastavu drži 351 gostujući profesor, uglavnom iz Srbije i Crne Gore, za čije plate na godišnjem nivou bude potrošeno oko tri miliona maraka.

Razlog za angažman gostujućih predavača, kako objašnjavaju sa univerziteta, jeste nedostatak domaćih kadrova. S tim se ne slažu studenti, koji ističu da ne samo da imamo kadrova koji mogu da budu kvalitetni predavači, nego im dvostruki ili trostruki angažman profesora šteti. Osim što profesore viđaju dva-tri puta godišnje i to uglavnom na ispitu, nastavu im drže asistenti.

Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu pored 596 stalno zaposlenih profesora i nastavnika, nastavu u akademskoj 2016/17. godini izvodi i 190 honorarnih predavača. To je za tridesetak predavača manje nego u prethodnoj akademskoj godini.

„Tih 30 gostujućih profesora iz ranije godine zamijenjeno je vlastitim nastavnim kadrom”, kazali su na ovom univerzitetu dodavši da se za plate gostujućih predavača mjesečno izdvaja oko 140.000 KM.

Na ovom univerzitetu planiraju da na mjesta desetak profesora koji odlaze u penziju angažuju petnaestak asistenata. Prorektor za nastavu na ovom univerzitetu Ranko Božičković istakao je da nadzor nad gostujućim profesorima, sa kojima ova visokoobrazovna ustanova ima ugovor, vrše fakulteti.

„U posljednjih nekoliko godina dolaze gotovo isti profesori, vjerovatno iz zadovoljstva da drže nastavu na našim fakultetima”, kazao je Božičković.

Na Univerzitetu u Banjaluci navode dva razloga za angažovanje gostujućih profesora. Prvi je to što se na taj način obezbjeđuje izuzetno i najkvalitetnije izvođenje nastave od strane renomiranih i uglednih profesora. Drugi razlog je pokrivenost nastave za one naučno-umjetničke oblasti za koje Univerzitet još nema izgrađen svoj kadar.

„Ukupno je angažovan 161 gostujući profesor. Najviše ih je na Medicinskom fakultetu, Akademiji umjetnosti, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu i Prirodno-matematičkom fakultetu”, kazali su u banjalučkom Univerzitetu.

Svi gostujući profesori su honorarno angažovani i svakog mjeseca se za njihove plate izdvaja bruto 114.000 KM.

„Najviše gostujućih profesora dolazi iz Srbije. Njihova plata na ovom univerzitetu ne kasni i isplaćuje se u deset jednakih rata”, kazali su u Univerzitetu.

Predsjednik Unije studenata RS Ratko Savić kaže da su studenti nadležnima već dali do znanja da im gostujući profesori ne trebaju.

„Nije tačno da u Srpskoj nema dovoljno kvalitetnih kadrova, koji bi mogli da stanu za katedru”, kazao je Savić i dodao da će ovaj problem biti jedna od tema na njihovom forumu, koji će organizovati na fakultetima širom Srpske.

Problemi

Student Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Jelena Popović kaže da ove godine nastavu sluša kod jednog gostujućeg profesora, dok su prošle godine bila dva.

„Jednog od njih dvojice, ne bih da spominjem ime, prošle godine sam vidjela samo dva puta. Sve vrijeme sa nama su bili asistenti, zbog čega sad mnogi imaju problema pri polaganju ispita”, kazala je Popovićeva.

 

 

Osnovci iz OŠ „Sveti Sava“ posjetili Bijambare

osnovci sveti sava bijambareU organizaciji Udruženja građana „Ženski interaktivni ruralni centar“, Ambasade SAD u BiH i u okviru projekta „Aktivizam mladih u Istočnom Sarajevu, Trnovu (FBiH), Doboju i Maglaju vodi zajedništvu“ danas je održana likovna kolonija za osnovce.

Na koloniji su učestvovali učenici osnovnih škola „Sveti Sava“ iz Istočnog Novog Sarajeva, „Zaim Kolar“ iz federalnog Trnova, „Sveti Sava“ iz Doboja i „Novi Seher“ iz Maglaja.

Cilj pomenutog projekta jeste razvoj i unapređenje međunacionalne tolerancije uspostavljanjem zajedničkog razumijevanja, bolje komunikacije i razmjene informacija među mladim ljudima.

Kroz današnje druženje u Nacionalnom parku „Bijambare“ na Nišićkoj visoravni prošla su 44 učenika i 11 nastavnika zajedno sa direktorima pomenutih osnovnih škola, a tom prilikom posjetili su pećine Bijambare koje krase ovaj park.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država je tokom 2016. godine podržala projekat u koji su bili uključene četiri škole, a koje je implementiralo Udruženje „Ženski interaktivni ruralni centar“, te je isti proglašen jednim od najbolje implementiranih u BiH.

 

 

 

Ekonomski fakultet poželio dobrodošlicu 24. generaciji brucoša

brucosko jutroRukovodstvo Ekonomskog fakulteta na čelu sa dekanom prof.dr Ljubišom Vladušićem održalo je danas „Brucoško jutro“ za 24. generaciju brucoša na ovom fakultetu, te im uručilo indekse.

Dekan Vladušić je rekao da je misija Ekonomskog fakulteta da pripremi univerzitetski kvalifikovane ekonomiste koji će biti sposobni da, kao menadžeri i lideri, u organizacijama i institucijama svojim znanjem, sposobnostima, razumijevanjem šireg i bližeg okruženja, daju snažan i trajan doprinos razvoju savremenog društva.

Vladušić je posebno naglasio važnost komunikacije i uvažavanja tokom studiranja, kako izmedju studenata, tako i između studenata i profesora.

Studentima je savjetovao da ne uče napamet, već da shvate suštinu onoga što profesor predaje, kako bi mogli da komuniciraju sa ljudima u okruženju.

Studentima su se obratili doc. dr Marko Đogo, prodekan za NiR i prof. dr Novo Plakalović, redovni profesor.

Dekan Vladušić je najboljim studentina na prijemnom ispitu Nini Brčkalo i Jovani Trifković, uručio je indekse.

U novoj akademskoj godini na dva studijska programa, Ekonomija i Turizam i hotelijerstvo, upisano je 119 brucoša.

Na Ekonomskom fakultetu, na prvom ciklusu studija, trenutno studira oko hiljadu studenata, a do sada ova visokoškolska ustanova iznjedrial je 1.988 diplomiranih ekonomista, 20 doktora nauka, 123 magistra ekonomskih nauka i 44 magistra ekonomije.

 

 

 

Stevo Pašalić izabran za v.d. rektora Univerziteta

stevo pasalicSenat Univerziteta u Istočnom Sarajevu danas je za vršioca dužnosti rektora Univerziteta izabrao profesora Stevu Pašalića, inače redovnog profesora na Pedagoškom fakultetu u Bijeljini, saopšteno je iz Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Pašalić će dužnost umjesto rektora obavljati sve do izbora novog rektora na Univerzitetu, koji će se dogoditi kroz šest mjeseci.

Stevo Pašalić je rođen 10. januara 1951. godine u Vozućoj, a na Pedagoškom fakultetu predaje demografiju.

 

 

 

 

 

 

Slab odziv na treći prijemni rok na fakultetima

fakulteti pale sars 2017Iako je ostalo čak 1.971 mjesto nepopunjeno na oba univerziteta u Republici Srpskoj, na treći prijemni rok, koji je danas održan na svim fakultetima, prijavio se samo 121 potencijalni brucoš.

Samo 58 svršenih srednjoškolaca se prijavilo na Univerzitet u Istočnom Sarajevu, dok je čak 981 mjesto slobodno na ovoj visokoškolskoj ustanovi, a prema preliminarnom izvještaju Univerziteta u Banjaluci, na ukupno 15 fakulteta prijavila su se 63 kandidata.

„Najviše se prijavilo na Filozofskom fakultetu, zatim na Pedagoškom, Mašinskom i Fakultetu fizičkog vaspitanja. Ove godine ćemo imati oko 1.440 studenata, što je 200 studenata manje nego prethodne godine”, naveo je Ranko Božičković, prorektor za nastavu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Iako podaci još nisu sabrani, rezultati su očigledni, a govore da sva mjesta, pa čak ni budžetska, neće biti popunjena.

Da je interesovanje svršenih srednjoškolaca za visoko obrazovanje izostalo, potvrđuje i Vladimir Malbašić, dekan Rudarskog fakulteta u Prijedoru.

„Na treći rok se prijavilo svega četvoro kandidata, a dvoje je položilo, tako da ostaje 28 neispunjenih mjesta. Jasno je da ovaj, a i ostali tehnički fakulteti nisu popularni. Treba detaljno istražiti tržište rada i na osnovu potreba kreirati i kvote i odsjeke. Razlog manjeg broja studenata na Rudarskom fakultetu je i to što se u Prijedoru već unazad 20 godina smanjuje broj svršenih učenika četvorogodišnjih srednjih škola, a i kvalitet njihovog znanja je slabiji, pa samim tim i izbjegavaju tehničke fakultete”, smatra Malbašić.

Prema riječima Darka Kneževića, dekana Mašinskog fakulteta u Banjaluci, slab odziv na jučerašnjem trećem upisnom roku bio je i na ovom fakultetu.

„Prema informacijama koje sam dobio, definitivno nećemo ispuniti predviđenu kvotu, tako da ćemo u novu školsku godinu krenuti s manjim brojem brucoša”, naveo je Knežević.

 

 

Na Medicinskom fakultetu ima mjesta ako platite 4 000 KM

medicinski fakultet banjalukaStudenti koji polože prijemni ispit, ali nemaju dovoljno bodova da budu primljeni, ipak mogu studirati medicinu na državnom fakultetu, pod uslovom da umjesto 680 plaćaju 4 000 KM godišnje.

Praksa je ovo Medicinskog fakulteta već drugu godinu za redom, a osim studenata na budžetu, kojim država sve plaća, i onih na sufinansiranju, koji djele troškove sa državom, studiraju i oni koji sve troškove školarine, vježbi, hemikalija i aparata plaćaju sami.

Ove godine prijemni je položilo njih 366, a na fakultetu je bilo mjesta za 156, dok je ostalima ostala opcija teška 4 000 KM.

Lani su ovu mogućnost iskoristila 23 studenata, a ove godine pritisak je još veći, kaže dekan Medicinskog fakulteta Ranko Škrbić, koji objašnjava da je zeleno svjetlo dobio od banjalučkog Univerziteta i Vlade Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, u ovu cijenu uključeni su i troškovi dodatnog angažovanja profesora, kao i ostali troškovi za koje Vlada RS nema mogućnost da plati.

„Nažalost, u našem zakonu ne postoji mogućnost samostalnog finansiranja, pa smo Vladi predali zahtjev za komponentu sufinansiranja po višoj kvoti, kako bi mogli primiti više studenata. Dobili smo odobrenje, ali pod uslovom da dodatno primljene studente finansiramo sami, a to smo mogli samo kroz školarinu“, objašnjava Škrbić.

Tako su Vlada RS i Medicinski fakultet studentima omogućili da studiraju na državnom fakultetu, bez pomoći države, a još se ne zna koliko će ih ove godine iskoristi tu pogodnost.

Ovim je lista apsurda u obrazovanju postala bogatija za jedan slučaj, a u njemu je najmanji problem cijena jer najbolji svjetski univerziteti koštaju mnogo puta više, smatra Ivana Korajlić iz Transparensi Internešenela.

Problem je, kaže, u standardu koji treba zadržati.

„Ako postoji prijemni ispit i rang liste, onda to treba da bude jedini kriterijum za prijem studenata, a ne to ko ima novac. Postavlja se i pitanje koliko fakultet ovim dobija kvalitetne studente, da li su tržištu rada uopšte potrebni dodatni ljekari i da li rangiranje na prijemnim ispitima gubi smisao“, kaže Korajlićeva.

Nikakvo gubljenje smisla ne vide u banjalučkom Univerzitetu, te kažu da postoji mogućnost da isto urade i ostali fakulteti.

„Prošle godine je Vlada odobrila upis 25 studenata iz ove kategorije, a tu mogućnost iskoristilo je njih 23. Ukoliko sa nekog drugog fakulteta stigne ovakav zahtjev Univerzitet će uputiti predlog Ministarstvu prosvjete kao i u slučaju Medicinskog fakulteta“, kažu u banjalučkom Univerzitetu.

Studenti kažu da oni koji imaju novca radije studiraju vani, a ako Vlada ne može da omogući budućim doktorima sa malo plićim džepom da se školuju u svojoj državi i oni će potražiti druge mogućnosti.

Postavlja se pitanje, koliko Vlada nema novca, jer primjera radi, školarina sva 23 studenata koja su prošle godine iskoristila ovu mogućnost, košta manje od novog automobila koje je resorno ministarstvo odlučilo da kupi.

Ima ili nema viška ljekara?

Iste godine kada je Medicinskom fakultetu dozvolila da primi više studenata, Vlada RS je u Prijedlogu strategije razvoja obrazovanja do 2021. godine uvrstila i ukidanje medicine, prava i pedagogije na privatnim fakultetima.

Svoju odluku nadležni su pravdali tvrdeći da je tržište prezasićeno upravo tim kadrovima.

 

 

Školovanje na ITAcademy velika čast i uspjeh

nina brckalo sa aleksandromOvogodišnji đak generacije u Srednjoškolskom centru Pale Nina Brčkalo našla se među 20 najboljih đaka generacije na konkursu koji su za 500 najuspješnijih učenika iz cijele Republike Srpske i Srbije organizovale kompanija LINK group i Fondacija za obrazovanje Nj.K.V. Prestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića.

Nina je tako dobila priliku da svoje usavršavanje i dalje napredovanje nastavi na ITAcademy, međunarodnoj školi za najtraženije IT profesije.

Ona je rekla da titula učenik generacije u svojoj školi je veliko dostignuće, ali biti uvršten među 20 najboljih učenika generacije od njih 500 iz cijele Srbije i Republike Srpske, je ogromna čast i nevjerovatan uspjeh.

„Život je postao nezamisliv bez kompjutera i pametnih telefona. Sve češće se doba u kojem živimo naziva digitalnom erom. Budućnost je uvijek neizvjesna, ali mladim ljudima treba dati priliku da se usavršavaju u onome što se čini najperspektivnijim, a to je trenutno IT oblast“, kaže za Sarajevo-RS Nina Brčkalo.

Nina ističe da ITAcademy i Link group čine upravo to, ohrabruju mlade da se bave nečim što im može obezbijediti velike mogućnosti u životu, dobar posao, kao i mnoge prilike za napredovanje.

„Zahvalna sam ITA, kao i fondaciji prestolonasljednika Aleksandra na ovoj izuzetnoj prilici i beskrajno mi je drago što postoje ljudi spremni da podrže mlade u njihovoj želji da napreduju. Nakon završetka jednogodišnjeg školovanja na ITA, stiče se mogućnost dobijanja međunarodno priznatog sertifikata i mogućnosti zapošljavanja u zavisnosti od izabranog smjera“, kaže nam Nina.

Dodaje da je njen izbor bio smijer dizajn i multimedija na odsjeku video i audio produkcija.

„Veoma sam srećna što sam dobila ovakvu priliku i daću sve od sebe da opravdam povjerenje koje mi je ukazano“, istakla je Nina za naš portal.

Nina Brčkalo je ove godine proglašena za đaka generacije u SŠC Pale za generaciju 1998. godište, a u oktobru će krenuti na studije ekonomije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Uporedo sa tim, pohađaće i ITA akademiju, a na oba polja joj želimo mnogo uspjeha.

 

Ovo su najbolji đaci generacije iz Srbije i Republike Srpske koji će nastaviti svoje školovanje na ITAcademy:

  1. Nina Brčkalo, Pale, JU SŠC „Pale”
    2. Marko Pekez, Podrašnica, Republika Srpska, JU Gimnazija, Mrkonjić Grad
    3. Nataša Popović, Sremska Mitrovica, Mitrovačka gimnazija
    4. Igor Šikuljak, Vlasenica, Republika Srpska, JU SŠC „Milorad Vlačić”
    5. Ivana Burmazović, Loznica, Gimnazija „Vuk Karadžić”
    6. David Nestorović, Velika Župa, Prijepolje, Prijepoljska gimnazija
    7. Đorđe Ogrizović, Beograd, Treća beogradska gimnazija
    8. Damjan Manojlović, Čačak, Tehnička škola Čačak
    9. Anđela Dinić, Beograd, Muzička škola „Stanković”
    10. Uroš Stojiljković, Ćuprija, Gimnazija Ćuprija
    11. Nikolina Bunijevac, Beograd, Trinaesta beogradska gimnazija
    12. Maja Trninić, Gradiška, Republika Srpska, JU Gimnazija
    13. Tamara Anđić, Beograd, Medicinska škola „Beograd”
    14. Vukašin Božić, Šabac, Šabačka gimnazija
    15. Ivana Vadović, Sombor, Srednja stručna škola „Sveti Sava”
    16. Aleksandra Ristić, Šekovići, Republika Srpska, SŠC „Petar II Petrović Njegoš”, gimnazija
    17. Filip Ćurić, Ćuprija, Tehnička škola Ćuprija
    18. Petar Mitrović, Kikinda, Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski”
    19. Aleksandra Vojnović, Bela Crkva, Belocrkvanska gimnazija i ekonomska škola
    20. Pavle Marinković, Zaječar, Tehnička škola Zaječar

 

 

Foto: Privatna arhiva facebook

Pretplatite se na RSS feed

Radio Sa-RS