Menu
A+ A A-

Borci traže plate i penzije iz budžeta

bors republika srpska logoNi poslodavci ni sindikat nisu zadovoljni, a BORS ne odustaje od zahtjeva za zbrinjavanje oko 3.500 boraca, koji su starost dočekali bez plate i penzije.

"Do sada smo bili izuzetno strpljivi i tolerantni, ali kako neko misli da je to znak naše slabosti ljuto se vara. Ne mogu nam ministri, premijerka, predsjednik Narodne skupštine RS, na sastancima obećavati rješenje, a u budžetu ga zaboraviti", poručuje predsjednik Boračke organiazcije RS Miliomir Savčić.

Kaže da još nije dobio zvničan poziv za konsultacije o prednacrtu budžeta, koje su počele juče.

Boračka već mjesecima traži da se oko 3.500 nezaposlenih boraca, koji imaju više od 65 godina starosti, a manje od 15 godina staža, penzionišu po posebnim uslovima.

U Vladi RS su izračunali da bi za njihovo zbrinjavanje bilo potrebno oko osam miliona KM godišnje, što, kako su procijenili, nije neka cifra.

Ministar rada i boračko invalidske zaštite Milenko Savanović, ranije je za "EuroBlic" izjavio da ovi borci ne mogu u penziju, jer bi bilo rizično "raspakivati" zakon o PIO, ali da će se za njih "naći neko rješenje".

Prednacrt budžeta međutim pokazuje da tog rješenja nema ni na vidiku i da će ostarjeli borci, ako se nešto ne promijeni, bar još godinu dana ostati praznih džepova.

Ministar Tegeltija je obrazložio da ova kategorija ne može biti uvrštena u budžet, jer za to nema zakonskog osnova.

"To nije nikakav argument. Zakoni se uvijek mogu mijenjati, kako bi se prilagodili promjenama u društvu", odgovara Savčić.

Budžet RS za iduću godinu, prema prednacrtu, iznosiće 3,3 milijarde i biće veći u odosu na ovogodišnji za 91,4 miliona.

I ove, kao i prethodnih godina, budžet je uglavnom socijalni, pa je i bitka za socijalni budžetski kolač, žestoka. Borci nisu jedini, koji će konsulatacije o budžetu iskoristiti da iskažu nezadovoljstvo. Razgovori na ovu temu su počeli juče, sastankom odbora za privredu Vlade RS, a nastavljaju se danas, sastankom sa sindikatima.

O čemu su privrednici razgovarali u kabinetu ministra industrije sa Petrom Đokićem, javnost nije obaviještena, ali je je već poznato da traže smanjenje opterećenje kroz doprinose. Tako su se dugo zalagali za promjenu zakona, kako bi se smanjio doprinos za zapošljavanje, a povećao doprinos za dječju zaštitu i tako namakle pare za isplatu nakanda za porodiljsko odsustvo radnica u bruto iznosu.

Naime, preduzećima, pogotovo onima koji zapošljavaju žensku radnu snagu, veliko je opterećenje što refundacije za porodiljsko kasne, a poslodavci moraju iz svog džepa plaćati doprinose za radnice na trudničkom. Vlada RS je uvažila ono što su poslodavci tražili, ali s tim da se „višak“ novca usmjeri nezaposlenim porodiljama dok će zaposlene mlade majke i njihovi poslodavci i dalje ostati - kratkih rukava.

U Savezu sindikata RS traže, opet da se obezbijedi duža i izdašnija naknada za radnike koji ostanu bez posla.

"Naši zahtjevi su poznati i već smo ih poslali Vladi RS", kaže predsjendica Saveza sindikata RS Ranka Mišić.

Najviše novca za penzije i invalidnine

Kao i ranijih godina, iz socijalnih izdvajanja najviše novca je namijenjeno boračkim kategorijama, koje će dobiti ukupno 212,4 miliona KM. Za invalidnine za porodice porodicama poginulih boraca planirano je 82,9 miliona, za invalidnine ratnim vojnim invalidima 70 miliona, za borački dodatak 56,6 miliona, a za naknadu za odlikovane borce 2,9 miliona KM.

Ipak, na vrhu liste su penzioneri, jer će iz budžeta RS za Fond PIO RS biti izdvojeno više od milijardu KM, ili za 25,7 miliona KM više nego ove godine. Ta izdvajanja će omogućiti redovnu isplatu penzija. S druge strane, za civilne invalidnine je planirano 6,5 miliona KM, a za stipendije svega 2,2 miliona KM.

 

 

Vladajuća koalicija pozvala "Savez za promjene" da napusti institucije BiH

Dodik oki PaviPredsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik DNS-a Marko Pavić i predsjednik SP-a Petar Đokić pozivaju srpske predstavnike u zajedničkim institucijama BiH da obustave rad i napuste te institucije zbog prijetnje ratom Republici Srpskoj.

"Pozivamo partije okupljene u Savezu za promjene koji čine vlast u zajedničkim institucijama BiH da bez odlaganja napuste institucije BiH i vrate se na konsultacije u Republiku Srpsku, gdje bi sa ostalim partijama koje su prisutne u sadašnjem sazivu Narodne skupštine Srpske postigle dogovor o zajedničkom odgovoru na prijetnju ratom koja je juče upućena iz Sarajeva", navodi se zajedničkom saopštenju SNSD-a, DNS-a i SP-a.

U saopštenju se ističe da je "izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da bi ratom rješavao unutrašnja politička pitanja u BiH izazvala uznemiranje ne samo u Republici Srpskoj, već i u cijelom regionu".

"Ulje na vatru dodalo je i Izetbegovićevo zalaganje za priznavanje lažne države Kosovo, što je ugrozilo napore Srbije da se na Balkanu očuva mir i stabilnost kao preduslov napretka svih. Smatramo da napuštanje zajedničkih institucija BiH nije više pitanje vašeg izbora, već vaše odgvornosti prema Republici Srpskoj koja je juče brutalno napadnuta", naglašava se u saopštenju SNSD-a, DNS-a i SP-a.

 

 

Domovi zdravlja u pripravnosti zbog morbila

vakcina beba1Iako u Republici Srpskoj još nema zabilježenih slučajeva morbila, a čija epidemija je proglašena u Srbiji, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske zbog niske stope vakcinacije MRP vakcinom zatražio je od domova zdravlja u RS da provjere vakcinacije djece i obave imunizaciju svih nevakcinisanih i onih koji su nepotpuno vakcinisani.

Kako su potvrdili za "Nezavisne" u Institutu, oni su pozvali roditelje na saradnju i domove zdravlja da provjere vakcinacione kartone djece uzrasta do škole i što prije obave imunizaciju.

"To podrazumijeva i kontrole vrtićkih uzrasta, a kako će oni u domovima zdravlja to kontrolisati, to je na njima", kažu iz Instituta.

Dodali su da će na kraju godine znati koliko je tačno nevakcinisane djece, a za 2016. godinu obuhvat vakcinacije MRP vakcinom je bio 74 odsto, dok je za kolektivni imunitet potrebno preko 94 odsto i više.

"To znači da smo veoma ugroženi, posebno mjesta gdje je nizak nivo vakcinacije MRP, a to su Banjaluka sa 51 odsto, Bijeljina 58 odsto, dok je u Istočnom Sarajevu to samo 44 odsto", navode u Institutu.

Podsjećamo, Zakonom o zaštiti stanovništva protiv zaraznih bolesti RS propisane su novčane kazne od 1.000 do 5.000 KM, dok su ustanove i pravna lica koja ne slijede propise kazne mnogo veće i dostižu 100.000 KM.

Ukoliko roditelj ili staratelj odbije da izvrši sistematsku imunizaciju, zdravstvena ustanova o tome treba da obavijesti Zdravstvenu inspekciju.

"U više navrata roditelji su nakon intervencije Inspekcije izvršili vakcinaciju, koju su nekada odlagali i zbog liječenja djeteta od određenih tegoba. Međutim, u slučajevima gdje roditelji kategorički odbijaju vakcinaciju, inspektori preduzimaju represivne mjere, te smo protiv roditelja podnosili zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudovima", ističu u Inspektoratu RS.

Apelovali su na roditelje da ispoštuju ovu zakonsku obavezu jer cilj Inspekcije nije kažnjavanje roditelja, već zaštita djece od bolesti koje mogu imati kobne posljedice.

Jelena T., majka nedavno rođenog sina, kaže da je dugo razmišljala da li da vakciniše dijete, ali da je na kraju odlučila da to uradi jer sluša priče o sve češćim epidemijama.

"Nadam se da će moje dijete dobro podnijeti vakcinaciju i da će na kraju sve biti u redu", rekla je ona.

Stručnjaci upozoravaju da se vakcinacijom štiti kolektivni imunitet nacije, a odbijanjem se rizikuje pojava epidemije širokih razmjera.

Podsjećamo, epidemija malih boginja (morbila) pojavila se u Srbiji, a na pojedinim školama osvanulo je obavještenje da djeca moraju da se vakcinišu do danas ili će ih ljekari bez saglasnosti vakcinisati u školama.

Ta informacija je najprije bila potvrđena, a zatim demantovana iz domova zdravlja.

Simptomi morbila

- široko rasprostranjen osip
- povišena temperatura
- kašalj
- groznica
- crvene oči
- gubitak apetita
- bolovi u mišićima
- curenje iz nosa
- upaljeno grlo
- bijele fleke u ustima

 

Željeznice Srpske planiraju otpustiti 1.000 radnika

voz zeljeznice rs 1Željeznice Republike Srpske (RS) su treći kvartal ove godine završile sa novim finansijskim minusom, od oko 7,7 miliona KM, čime je akumulirani gubitak ovog javnog preduzeća povećan na 91,6 miliona KM.

U finansijskom izvještaju, objavljenom na Banjalučkoj berzi, navedeno je da je broj radnika u posmatranom periodu bio 3.055.

Vlada RS je u Prednacrtu ekonomskih reformi u 2018. godini podržala projekt restrukturisanja ovog strateškog privrednog društva, u čemu bi podršku trebalo da pruži Svjetska banka.

Priznaju da Željeznice RS već godinama posluju sa gubitkom te da finansijska dubioza, kao i kašnjenje u izmirenju poslovnih obaveza, u velikoj mjeri prijete stečaju tog preduzeća.

“Gubitak i loša finansijska situacija su prouzrokovani visokim poslovnim rashodima, u kojima dominantno učešće uzimaju rashodi za bruto zarade i naknade zaposlenim”, naveli su iz Vlade RS.

Kroz analizu stanja u Željeznicama RS, koju je uradila Svjetska banka tokom 2016. godine, utvrđeno je da Željeznice RS imaju 1.000 zaposlenih viška i da bi se optimalna produktivnost postigla smanjenjem broja radika.

Željeznice imaju oko 21 odsto manjinskih akcionara, te, kako tvrde iz Vlade, RS se nije mogla zadužiti za ulaganje u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture, zbog čega su u kreditna zaduženja morale ići Željeznice, iako nisu sposobne da same redovno servisiraju navedene dugove.

Da bi se riješili navedeni problemi i Željeznice dovele u stanje finansijske održivosti i operativne efikasnost, i potrebno je, naglašavaju, iz kredita Svjetske banke izmiriti nagomilane obaveze po osnovu neisplaćenih naknada toplog obroka, prijevoza i regresa prema svim zaposlenima, izmiriti obaveze prema Poreskoj upravi za poreze i doprinose, izvršiti konverziju potraživanja, koja RS ima od Željeznica RS po osnovu servisiranja ino duga u njihovo ime, u kapital, čime bi se izvršilo saniranje tih obaveza; te smanjiti broj zaposlenih za 1.000 (500 do kraja 2017. i još 500 do okončanja projekta 2021.).

U Vladi su stava da treba izvršiti i računovodstveno razdvajanje infrastrukture i operacija na dvije odvojene organizacione jedinice, a nakon izvršene konverzije potraživanja u kapital RS bi postala 100 postotni vlasnik Željeznica RS.

 

Zdravstvene ustanove duguju više od 100 miliona KM

fond pio tablaZbog neplaćanja zdravstvenog osiguranja, koji izbjegava veliki dio poslodavaca, nanosi se šteta Fondu zdravstvenog osiguranja. U isto vrijeme, štetu trpe i zaposleni, jer statistički podaci pokazuju da svaki sedmi radnik ne može ovjeriti knjižicu, a samim tim nema ni pravo na liječenje.

Iako se direktor Fonda PIO RS, Mladen Milić, pohvalio da je u odnosu na prošlu godinu povećana naplata po ovom osnovu, ipak priznaje da su dugovanja ogromna, posebno zdravstvenih ustavova, počev od UKC RS preko bolnice u Istočnom Sarajevu, te domova zdravlja u Han Pijesku, Vlasenici, Sokocu.

Za šest mjeseci ove godine na zdravstveno osiguranje prijavljeno je oko 930.000 osiguranika, a u taj broj su uračunati i članovi porodica radnika. Od ovog broja oko 260.000 su samo radnici. Doprinosi ni za jedan mjesec nisu uplaćeni za 41.700 njih, čime su poslodavci prema podacima Fonda “uštedili” skoro 44 miliona KM. Najneredovnije neplatiše su i dalje zdravstvene ustanove, i pored odobrenih reprograma, priznaju u Fondu PIO odakle su iznijeli podatak da zdravstvene ustanove duguju više od 100 miliona KM od 2010. godine.

"I mi smo u prošloj godini jedini porast nenaplaćenih doprinosa imali kod domova zdravlja i bolnica, duguju preko 100 miliona KM, UKC duguje oko 30 miliona, imaju potpisan reprogram i redovno sada uzmiruju obaveze", kaže Mladen Milić.

Na probleme u zdravstvu ukazivao je i bivši ministrar zdravlja, Slobodan Stanić, koji kaže da obaveze zdravstvenih ustanova, po raznim osnovama, premašuju milijardu KM. Ubjedljivo najveći gubitaš je UKC RS što je kaže priznao i Fond PIO.

"Posljednji podatak koji je Fond zvanično priznao jeste da su obaveze UKC 256 miliona KM, obaveze domova zdravlja preko 130 miliona. Međutim ono što se ne zna i što je novina jeste da kroz neke vrste zajmova Fond ima potraživanja prema zdravstvenim ustanovama 108 miliona KM, od čega 78 miliona za bolnice, a ostatak za domove zdravlja i druge ustanove", rekao je Slobodan Stanić.

U Uniji udruženja poslodavaca RS osuđuju one koji svojim radnicima uskraćuju pravo na liječenje, odnosno izbegavaju zakonsku obavezu uplaćivanja doprinosa. Kažu da privatni sektor revnosno izmiruje poreske obaveze, te zato traže da iz Fondova jasno navedu koji to poreski obveznici imaju neizmirene obaveze.

"Mi očekujemo of fondova da saopštavaju svoje podatke i da tačno navedu ko ima neizmirene poreske obaveze. A od poreskih organa tražimo jedna pristup i prema javnom i prema privatnom sektoru, ako u roku 15 dana privatnici moraju izmiriti sve obaveze onda se tako mora pristupiti i prema javnom sektoru", rekao je Saša Aćić iz Unije udruženja poslodavaca RS.

Dugovi su nastali 2008. godine kada su u zdravstvu bile velike plate, koje je, kako se kasnije pokazalo sufinansirala država, navodi Stanić.

"Međutim taj novac za plate kasnije je Fond kao kreditnu obavezu morao preuzeti, a potom je Fond prisilio zdravstvene ustanove da postanu dužnici. Tako da će se ukupne razmjere dugova vidjeti pri promjeni politike i jednoj korjenitoj reformi zdravstvenog sistema", objašnjava Slobodan Stanić.

Reforma mora početi od resornog ministarstva, preko tokova regulisanja novca i mjesta pružanja zdravstvene zaštite, kaže Stanić.

Za provođenje Zakona o doprinosima brine se poreska uprava. Samo u prošloj godini po osnovu kazni skupila je 100 miliona KM. Ne može se sve preko noći, kažu u ovoj instituciji, i tvrde da preduzimaju mjere redovne i prinudne naplate, uključujući i blokade računa, kojih je u posljednje vrijeme najviše bilo u zdravstvenom sektoru.

I dok poslodavci u realnom sektoru peru ruke od odgovornosti, nadležni tvrde da čine sve u njihovoj moći. Kad se sve sabere najviše ispaštaju radnici koji zdravstveno osiguranju i ovjerenu knjižicu nekada mogu samo da sanjaju.

 

 

Sanjaju hljeb i pristojan dom

apelbijeljinaU Republici Srpskoj sve je više mladih ljudi koji imaju težak život. Mnogi su na ivici egzistencije. O kori hljeba i pristojnim krovom nad glavom sanja i mladi bračni par Jovan i Milena Milanović iz Suvog Polja kod Bijeljine.

26-godišnji Jovan Milanović živi sa suprugom, dvogodišnjim sinom i nepokretnom majkom, koja boluje od teške depresije.

Jovan je rođen u Pančevu, gdje je i završio automehaničarski zanat. Zamršeni životni putevi doveli su ga u očev zavičaj - u Gornje Crnjelovo.

Oca je izgubio 2009. Ostavši bez imanja, prvo sa suprugom živi (podstanar) u Batkoviću, a prije tri godine doseljava u Suvo Polje, u trošnu kućicu. Bez posla i bez jasne vizije kako dalje.

“Uslovi su loši, pogledajte - krovna konstrukcija je skroz loša, stolarija takođe, prokišnjava svuda, duva, podovi su propali, ulaze miševi - sve su nam pojeli. Što god kupim od hrane, kupim vreću brašna - mogu iskoristiti pet, šest dana i ono ostalo bacim. Sve nam unište, garderobu nam unište”, kaže Jovan.

“Uzimam odatle vodu, voda jeste mutna, ali moram dijete okupati, veš perem ručno”, dodaje Jovan.

Jovan živi od nadnice. Kaže - nekad radiš dan, dva, tri za dnevnicu od 30 KM, ali većinom nema posla, pa si onda prinuđen da jedva preživljavaš i čekaš da iskrsne neki posao. A posla nema. Slao je i apel za pomoć raznim institucijama. Odgovora nema.

“Gradskoj upravi poslali smo pismo, ali nisam dobio odgovor na to. Samo kad smo se tek ovdje uselili tražili smo od Centra za scoijalin rad da nam pomognu da uključimo struju: Odgovor: “Mlad si, jak si, traži posao”, kaže Jovan.

Dječija suza, nemoć, patnja, nemogućnost izlaska iz krize. Pritisci koji obeshrabruju ako nema pomoći prijatelja, komšija.

“Tražio je pomoć, pa sad ako ima neko da mu pomogne ko hoće. Ovo stvarno, uzmem mu kad vidim da nema, mada i ja nisam jak, niti imam šta, ali eto. Kada vidim još u gorem stanju. Katastrofa. Dijete malo, neki dan pada kiša, to je puno vode, sve prokislo”, priča komšija Slavko Blagopjević.

“Pa volio bih da naši dobri ljudi prepoznaju ovo, da pogledaju moje uslove, makar da kuću popravim, da imam kupatilo, da imam stolariju, da nam ne duva, da nam ne kisne. 6.01 a dalje nastaviću da se borim sa dnevnicom”, ističe Jovan.

Milanovići su željni da grade zajednički život, da obezbijede svom djetetu bolju budućnost, ali potrebna je solidarnost dobrih ljudi da ovu porodicu izvuku iz bijede i daju joj podstrek da će izaći na bolji životni put.

Ukoliko ste u mogućnosti pomozite ovoj porodici:

JOVAN (DRAGOMIR) MILANOVIĆ, Suvo Polje 248, zaselak Zoovac

+387 63 859 099


Devizni račun:

SBERBANK A.D. BANJALUKA

S.W.I.F.T. code SABRBA2B

BA 395 673 455 414 960 888


Račun u KM: SBERBANKA A.D. BANJALUKA

567 - 343 - 590 019 64 - 05

Mještani naselja kod Rudog rado bi se pripojili Srbiji

rudoMještani nekoliko naselja u opštini Rudo, koji bi u razmjeni teritorija mogli postati dio Srbije, poručuju da bi se rado pridružili njoj.

Kažu da smo teritorijalno pripadaju Republici Srpskoj, odnosno BiH, ali mještani poručuju da više zavise od pograničnih opština Srbije, poput Priboja, gdje, kažu, idu šta god im zatreba, piše ATV.

Oni koji žive na ovim prostorima tvrde da godinama slušaju priču kako bi se taj posao uskoro trebao završiti. Sada neki od njih navode da ne bi imali ništa protiv da se pripoje Srbiji, iako žive u Republici Srpkoj, iako priznaju da ima i onih koji pozivaju da se o takvim stvarima još jednom razmisli.

Nisu sigurni da bi baš svi na tim prostorima rado prihvatili da u zamjeni teritorije pređe sa onu stranu Lima. A naselje, koje će vjerovatno u procesu razgraničenja i pripasti Srbiji je Međurječje, koje ne graniči sa BiH, ali je njen dio.

Mještani pričaju sa kakvim su se sve apsurdima zbog toga suočavali. Od toga da granica dijeli čak i kuće na tim prostorima do toga da su račune plaćali u Srbiji, a živjeli u Republici Srpskoj.

"I struja i voda i telefon i sve, porez na zemlju plaćaju Republici Srpskoj. Ovo nigdje ne graniči sa Bosnom, nigdje sa Srpskom Republikom, ovo je samo jedan prsten, enklava, kilometar i po", rekao je Sredoje Jabučić iz Međurječja.

I naselja Ustibar, Mioce i Mokronože bi mogla postati dio Srbije, a mještani kažu da s pažnjom prate kako će se ovoga puta završiti cijela priča.

"U Srbiji imamo sve, tamo sam i radio i ja i supruga, u FAP-u, u domu zdravlja, lične karte imamo u Srbiji, a prema Rudom nemam nikave obaveze. Samo što plaćam porez, struju i telefon. Znači meni lično odgovara da ovaj dio pripadne Srbiji", rekao Milivoje Avramović iz Ustobara.

U priči o razmjeni granice, koja se akatuelizovala ovih dana, sa prvim ljudima opštine zvanično niko nije razgovarao, a trebalo bi, kaže to i načelnik opštine. Vrata su kaže svima otvorena, a najviše za one koji žele čuti šta predlažu u opštini.

"Mi u opštini Rudo imamo i neke druge alternativne poglede", rekao je načelnik opštine Rudo Rato Rajak.

U Rudom kažu da najviše žele da se što pre riješi pitanje granice, iako ne očekuju da će to da se desi tako brzo. Do tada će se većina građana, prije svega onih u Međurječju, nastaviti da krši međunarodno priznatu granicu, jer život ne može stati, dok politika ne kaže svoje.

 

Srpska i Srbija imaju isti stav po pitanju razgraničenja

dodik vucicPredsjednik Republike Srpske Milorad Dodik očekuje da će pitanje razgraničenja između Srbije i BiH biti riješeno do kraja godine, ali upozorava i da bi sarajevske vlasti mogle da zakomplikuju to pitanje.

"Mi podržavamo prijedlog Srbije i naša saglasnost postoji. To može biti do kraja godine, ali izvan je ruku Vučića da zna kako će političko Sarajevo reagovati", upozorio je on u izjavi novinarima, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerke dvije vlade.

Dodik je rekao da ne vjeruje da će se Hrvati protiviti, dok bi Bošnjaci mogli to da urade iz nekih svojih razloga.

"Republika Srpska i Srbija imaju identičan stav oko pitanja razgraničenja i mi to pitanje ne doživljavamo kao suštinsku granicu, već kao formalnu liniju, koju treba usaglasiti imajući u vidu međunarodne standarde", kazao je on.

Upitan za sporne tačke razgaraničenja, rekao je da to utvrđuju komisije, kao i da je gotovo cijela "linija u dodiru Republike Srpske i da Srpska nema nikakav problem".

"U dijelu kod Štrpca, gdje prolazi pruga Beograd-Bar, postoje neka pitanja, ali to ćemo ''ispeglati''. Ima i nekih skretanja Drine, ali to je sve sa naše strane riješeno i tu niko ništa posebno ne dobija i ne gubi. Ipak imajući u vidu dosadašnja iskustva Sarajeva oni će to pokušati da iskomplikuju", uvjeren je Dodik.

On je dodao da se, međutim, Sarajevo tu ne pita mnogo jer to nije njihova zemlja.

"Oni imaju nadležnost, ali to nije njihovo pitanje. Vjerujem da će se koncenzus u BiH postići", naglasio je Dodik.

Šef Republike Srpske je kazao da je, na sastanku, bilo riječi i o Deklaraciji o opstanku srpske nacije koja je, kako je ranije najavljeno, trebalo da uđe u skupštinsku proceduru ovog mjeseca.

"To ide svojim tokom. Završen je nacrt, stvoreni su uslovi da ide na parlament. Cilj je da bude ovog mjeseca i mislim da će tako i biti", kazao je Dodik.

On je, odgovarajući na pitanje novinara, istakao da što se tiče izgradnje mosta Ljubovija-Bratunac postoje problemi na strani BiH oko graničnog prelaza i izuzimanja zemljišta.

"Srbija je završila sve svoje. Čekamo kraj procedure da se most pusti u rad. Malo se kasni, ali je Srbija sve na vrijeme uradila. Samo su spore procedure BiH problem", objasnio je Dodik.

On je rekao da su na današnjem sastanku sa predsjednikom Vučićem i permijerke dvije vlade pokrenuta politička, ekonomska i regionalna pitanja.

Istakao je da sve aktivnosti koje su bile planirane između dvije vlade realizovane.

"Danas smo vidjeli šta su to imperativi saradnje za sljedeću godinu. Za to je dobar tenutak jer se pravi budžet za 2018.", kazao je on dodajući da je razgovarano i o miru i stabilnosti u regionu, a da Republika Srpska podržava napore Srbije u tom pogledu.

Rekao je da će na sastanku dvije vlade pitanja saradnje biti operativno raspravljana.

 

Mataruga podržao studente, ali neće podnijeti ostavku

mataruga studenti sastanak blNakon sastanka sa studentima koji su danas blokirali zgradu banjalučkog rektorata u znak protesta zbog neregularnosti i afera koje se dešavaju, rektor Univerziteta Milan Mataruga podržao je njihove zahtjeve, ali neće podnijeti ostavku.

"Stav rektora je da se on slaže sa svim što mi tražimo, ali da po njegovoj priči postoje nevidljive sile sprečavaju da Univerzitet ide naprijed. Ovo što se dešava i način na koji se odnosi prema nama i prema onome što smo mi rekli, smatramo da vrijeđa našu inteligenciju", rekao je Ratko Savić, predsjednik Unije studenata u pauza sastanka sa rektorom.

Studenti banjalučkog univerziteta blokirali su oko podne zgradu rektorata u znak protesta protiv rukovodstva Univerziteta i nezadovoljstva zbog, kako kažu, učestalih afera u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

"Studentu koji je stao u zaštitu studentica u slučaju 'Balaban' je prijećeno ubistvom. Mi smo bili i u policiji zbog toga. Ali rektor se ponašao kao da je juče pao s Marsa i da o tome ništa nije čuo. Da li bi bilo potrebno da se nešto desi nekom studentu pa da neko reaguje?", kaže Savić.

Studenti, između ostalog, zahtijevaju da se istraže afere seksualnog uznemiravanja na Univerzitetu, da se najboljim studentima ponudi ostanak na Univerzitetu, da do kraja godine bude zaposleno 100 asistenata, da se kroz softver za plagijate "provuku" radovi svih profesora i zaposlenih na univerzitetu.

Predstavnici Unije i Saveza studenata pozvali su rektora i prorektore na sastanak, a rektor Milan Mataruga na sastanak sa studentima stigao je oko 17 časova.

 

 

Dejtonski sporazum pronađen na Palama je kopija

dejtonski sporazum knjigeMiljkan Pucar, advokat Željka Kuntoša, tvrdi da kod njegovog klijenta nije nađen original Dejtonskog sporazuma, već kopije određenih dokumenata na engleskom dokumentu.

Fascikla, koja je pronađena kod Kuntuša 31. oktobra, kada su ga uhapsili pripadnici MUP-a Republike Srpske, otvorena je danas u banjalučkom Okružnom sudu, a Pucar je rekao da će se nakon vještačenja znati kako će se postupati u ovom slučaju.

"Crvena fascikla je otvorena i u njoj se nalaze dvije knjige, koje su ukoričene. U jednoj je određena dokumentacija, u fotokopiji. Pregledali smo sve potpise i radi se o fotokopijama. U drugoj knjizi je nekakva dokumentacija, koja nema potpisa i konstatovali smo da je i to fotokopija. I sve to je na engleskom jeziku", pojasnio je Pucar, javila je "ATV".

Po nalogu tužioca pronađeni dokumenti, za koje policija sumnja da su primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma, na engleskom jeziku, biće upućeni na prevođenje, a zatim i na vještačenje.

Pripadnik MUP Republike Srpske Željko Kuntoš pušten je 1. novembra da se brani sa slobode, jer su u Javnom tužilaštvu Republike Srpske smatrali da nije bilo zakonskih osnova za određivanje pritvora, a policija sumnja da je izvršio krivična djela "Trgovina uticajem i falsifikovanje" ili "Uništavanje službene isprave".

On je nekadašnji vozač Dragana Kalinića, bivšeg predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

 

 

 

 

Tijela na Vozući prebačena u rovove da se sakrije zločin

ekshumacija posmrtnih ostatakaPosmrtni ostaci devet osoba srpske nacionalnosti ubijenih 1995. godine na području opštine Vozuća koji su nedavno ekshumirani u Podsjelovu pronađeni su u rovovima na prvim borbenim linijama, gdje su naknadno dovezeni i zakopani u pokušaju prikrivanja ratnih zločina, tvrdi izvor "Glasa Srpske" blizak Institutu za nestala lica BiH.

"Mjesto pronalaska posmrtnih ostataka uveliko određuje način smrti, odnosno da li se radi o ratnom zločinu ili ne. Kada tijela budu pronađena u rovovima, to implicira da su ti ljudi poginuli u razmjeni vatre tokom borbe i da tu nije bilo ratnog zločina. Zbog toga su tijela premještena na nekadašnje područje prve borbene linije", kaže naš sagovornik.

Dodaje da je sedam tijela pronađeno bez ikakvog traga odjeće i obuće i sa rukama prekrštenim na grudima, dok su preostala dva pronađena u drugom rovu i na njima tragovi uniformi.

"Sva tijela su naknadno dovezena u te rovove na prvim borbenim linijama s ciljem prikrivanja ratnog zločina", istakao je isti izvor.

Pronađeni posmrtni ostaci prevezeni su u spomen-kosturnicu u Banjaluku, a uzorci su poslati na DNK analizu u Tuzlu kako bi bio utvrđen identitet žrtava. Najvjerovatnije je riječ o ubijenim pripadnicima Vojske RS iz Prnjavora.

"Devet vojnika ubijeno je u maju 1995. godine, u junu još sedam, a u septembru deset. Traga se za još 19 njih", rekao je naš sagovornik.

Portparol Instituta za nestala lica BiH Lejla Čengić kaže da se radi o masovnoj grobnici i da su pronađeni ostaci žrtava bili ukopani na dubinama od 30 centimetara do jednog metra.

"Nije pronađena nikakva odjeća, obuća i ništa drugo. Na DNK analizu čeka se najmanje dva mjeseca", rekla je Čengićeva.

Srbi sa područja Vozuće preživjeli su veliko stradanje od 10. do 24. septembra 1995. godine u ofanzivi Drugog i Trećeg korpusa Armije RBiH u čijem sastavu je bio i zloglasni odred "El mudžahedin" u kojem su uglavnom bili borci iz arapskih zemalja.

U Sudu BiH u toku je suđenje ratnom komandantu Trećeg korpusa Armije RBiH Sakibu Mahmuljinu za zločine počinjene na području Vozuće.

DNK analiza

Sagovornik "Glasa Srpske" ističe da bi srpski predstavnici u Institutu za nestala lica BiH trebalo da traže da Međunarodna komisija za nestala lica hitno izvrši DNK analizu posmrtnih ostataka pronađenih u Vozući.

"To može da se uradi za dvadesetak dana kako bi što prije bilo utvrđeno da li se radi o žrtvama odreda "El mudžahedin", rekao je naš izvor.

 

Studenti zauzeli rektorat u Banjaluci

studenti banjaluka rektoratOko stotinjak studenata Univerziteta u Banjaluci ušlo je u prostorije rektorata.

"Spustili smo naše zastave i zauzeli rektorat. Dajemo rok do 16 sati da se rektor i drugi pojave u rektoratu. Nećemo otići dok ne dođu", istakli su studenti.

"Ako ne ispune naše zahtjeve sljedeći korak je blokiranje nastave na svim fakultetima na Univerzitet", Ratko Savić, predsjednik Unije studenata Republike Srpske.

Zahtjevi su između ostalog da se istraže sve afere seksualnog uznemiravanja na Univerzitetu, da se riješi afera na Tehnološkom fakultetu, da se najboljim studentima ponudi ostanak na Univerzitetu, da se troškovnik Univerziteta uskladi sa zakonom...

"Proteste organizujemo danas na 42. godišnjicu Univerziteta jer se enormna sredstva troše na proslavu, a ne izdvajaju novac za osnovne stvari kao što je recimo zapošljavanje stručnog nastavnog kadra", kazao je Savić.

Studenti imaju 30 zahtjeva i tenutno su u zgradi rektorata.

 

 

 

Pretplatite se na RSS feed

Republika Srpska

Radio Sa-RS

facebook_page_plugin

Sarajevo-RS.com