Menu
A+ A A-

Dobio 451 milion dolara i u 21. godini ide u "penziju"

amerikanac dzek potDžekpot od 451 milion dolara, četvrti po veličini u istoriji američke lutrije "Megamilion", izvukao je 20-godišnji Šejn Misler, kontrolor "u penziji" sa Floride, potvrdili su zvaničnici američke lutrije.

Mladi dobitnik iz grada Port Riči na Floridi jedini je koji je imao dobitnu kombinaciju brojeva, a opredijelio se da odjednom podigne približnu sumu od 281,2 miliona dolara, naveli su zvaničnici.

Dobitnici lutrije u SAD imaju mogućnost da biraju da li žele isplatu jednog dijela dobitka sada, a ostatak u ratama više narednih godina, ili žele isplatu dobitka odjednom, i u tom slučaju je iznos manji.

"Namjeravam da se pobrinem za svoju porodicu, usput da se zabavim i da utemeljim put za finansijski uspjeh, kako bih mogao da iza sebe ostavim naslijeđe daleko u budućnost", rekao je Misler ističući da je oduvijek ohrabrivao ideju jurenja za snovima i da njegovo putovanje tek počinje.

Kako ABC prenosi, za mladog srećnika pobjeda nije bila šok.

Šejn Misler je istakao da je nakon uplate dobitne kombinacije u prodavnici "Seven-ileven" imao osjećaj da će osvojiti džekpot.

Vidjevši prilikom objavljivanja posljednji broj u svojoj dobitnoj kombinaciji, Misler je rekao da je samo pozvao svog brata da podijeli vijesti sa njim.

Misler, kako se navodi, planira da uloži jedan dio dobitka u novi dom u Tampi, a potom i u "različite strasti", kao i nešto odvoji za pomoć drugima.

 

 

DW: Nuklearni sporazum sa Iranom i Trampov ultimatum

tramp nuklearni sporazum iranNuklearni sporazum sa Iranom i dalje je na snazi – za sada. Donald Tramp je postavio ultimatum. U roku od 120 dana sporazum bi trebalo da se poboljša ili se SAD iz njega povlače. Džamšid Farugi upozorava na posljedice.

Kao i obično, postoji dobra i loša vijest. Najpre dobra: tresla se gora, rodio se miš.

Odluka Bijele kuće bila je samo velika galama sa skromnim posljedicama za međunarodnu zajednicu i Iran. Barem za sada.

I to je dobro. Nuklearni sporazum sa Iranom je bez sumnje jedno od najvećih diplomatskih dostignuća posljednjih godina.

Međunarodna zajednica je pokazala da i ozbiljni sukobi mogu da se riješe diplomatskim umijećem. Moglo se vidjeti i da je "oružje diplomatije" znatno bolje, humanije i jeftinije od "diplomatije oružjem".

Dragocjeno iskustvo za rješavanje drugih sukoba. Na primjer nuklearnog spora sa Sjevernom Korejom.

Odluka Bijele kuće da sada ne prekine nuklearni sporazum sa Iranom znači da će nekadašnje sankcije protiv Irana i dalje izostati – barem u narednih 120 dana.

U oktobru prošle godine predsjednik SAD Donald Tramp je drugačije odlučio. Nije potvrdio nuklearni sporazum sa Iranom – što je pretpostavka za opstanak sporazuma – i time odluku prepustio američkom Kongresu. Kongres je loptu opet vratio Bijeloj kući i Tramp je imao dvije opcije: da ponovo uvede sankcije ili da ih suspenduje. Odlučio se za drugu opciju.

Prva opcija bi na značila kraj nuklearnog sporazuma sa Iranom. Jer svi znaju – pogotovo evropske sile – da sporazum sa Iranom nema nikakvu vrijednost bez SAD.

"Pet plus jedan" – dakle pet stalnih članica Savjeta bezbjjednosti i Nemačka, koji su zajedno sa Iranom bili za pregovaračkim stolom – to je konstelacija koja je funkcionisala. Ali konstelacija „šest minus jedan“ – u slučaju da SAD odluče da se povuku – bila bi osuđena na propast.

Upravo iz tog razloga francuski predsjednik Emanuel Makron se nedugo prije nego što su SAD saopštile odluku založio za očuvanje nuklearnog sporazuma sa Iranom. I šefica diplomatije EU Federika Mogerini, u prisustvu ministara spoljnih poslova Njemačke, Velike Britanije i Francuske, u zajedničkoj poruci SAD jasno se založila za očuvanje sporazuma, ocjenivši da on nema alternativu.

Na kraju krajeva radi se o uspjehu koji je ostvaren višegodišnjim pregovorima. Odjednom je sve to bilo dovedeno u pitanje. Jer jasno je bilo da bi ponovno uvođenje sankcija protiv Irana ugrozilo taj diplomatski uspjeh.

Loša vijest: Donald Tramp je samo odložio odluku zbog koje se strahuje. Ali ako je nešto odloženo ne znači i da je nestalo sa agende. Time je duga priča o nuklearnom sporazumu sa Iranom otišla u novi produžetak – posljednji, kako kažu u Bijeloj kući.

Tramp je postavio ultimatum: Kongres i evropski partneri sada imaju 120 dana kako bi se pobrinuli da se otklone "veliki propusti" u nuklearnom sporazumu. O njemu bi ponovo trebalo da se pregovara. Tramp zahtjeva više inspekcija iranskih nuklearnih aktivnosti, kao i da se već postojeće mjere neograničeno i trajno sprovode. Još uvijek vreba prijetnja Bijele kuće da će odmah napustiti nuklearni sporazum ukoliko se brzo ne ispune spomenuti uslovi.

Situacija je i dalje loša. Četvoromjesečno nastavak obustave sankcija je i produženje neizvesnosti, kada je riječ o privrednoj saradnji sa Iranom. To prije svega znači izostanak direktnih investicija u industriju nafte i gasa. Ugroženi su izgledi za privredni rast zemlje. Takva situacija bi mogla da stavi pod veliki pritisak iranskog predsjednika Hasana Rohanija – koji važi za umjerenog – i njegovu vladu.

Proteklih sedmica se moglo vidjeti da ljudi u Iranu nisu zadovoljni svojim životom i svojom vladom. Na iranske vlasti se može i mora izvršiti pritisak zbog brutalne povrede ljudskih prava. Može i mora nešto da se preduzme protiv iranskog raketnog programa, kao i protiv jačanja njegovog uticaja u regionu.

Ali ne smije da se odustane od sporazuma, koji Iran spriječava da postane nuklearna sila. Jer Iran koji griješi, a nema nuklearno oružje, svakako je bolji od režima koji ponovo pravi bombu.

 

 

Putnički avion u Turskoj prilikom slijetanja završio u provaliji

pegasus avion sletio morePutnički avion kompanije "Pegasus Airlines" iz Turske skliznuo je sa piste nakon slijetanja na aerodrom u Trabzonu, te zaustavio se na strmoj padini i provaliji ka Crnom moru.

Nijedan od putnika nije povrijeđen, a na fotografijama objavljenim sinoć u turskim medijima vidi se da je prednji dio aviona bio veoma blizu vode.

U saopštenju iz avio-kompanije navodi se da je avion "Boing 737-800" na liniji iz Ankare ka Trobzonu imao incident na pisti prilikom slijetanja, ali da niko nije povrijeđen od 162 putnika, dva pilota i četiri člana posade.

 

 

 

 

 

Šest metara visoki valovi na jezeru Mičigen

micigen nevrijemeOlujno nevrijeme uzrokovalo je pojavu valova visine i do šest metara na jezeru Mičigen u američkoj saveznoj državi Indijani.

Zbog ovakvih vremenskih prilika poplavljen je i dio puta kojeg građani koriste za trčanje. Na sjeverozapadu Indijane otežan je saobraćaj, a povoljnije vremenske prilike očekuju se danas

Zbog snježne oluje koja je još prije novogodišnjih praznika zahvatila ovo područje u Čikagu je izdato upozorenje od opasnog vjetra.

Snježna oluja i niske temperature negativno utiču na život stanovnika na sjeveroistoku SAD-a.

Više od 100.000 ljudi na sjeveroistoku zemlje ostalo je bez električne energije. Zbog jakog nevremena otkazano je više od 3.000 letova. Obustavljeni su i letovi na aerodromu "JFK" u Njujorku.

Usljed hladnog vremena u posljednjih sedam dana smrtno je stradalo 17 osoba.

 

 

 

 

 

Muškarac iz BiH brutalno ubio nevjenčanu suprugu u Berlinu

edin njemacka ubistvoEdin A. (32), porijeklom iz BiH, na suđenju u sudu u Berlinu priznao je da je brutalno ubio svoju bivšu nevjenčanu suprugu prošlog ljeta u berlinskom predgrađu Hajligen Ce.

Njemački mediji naširoko su u petak pisali o njegovom priznanju, a prema pisanju "Berliner Zeitunga", Edin je priznao da je Mišel (35) prerezao grlo kuhinjskim nožem nakon što mu se "zacrvenjelo pred očima".

"Berliner" donosi detaljno Edinovo priznanje, uz napomenu da je sudu izjavio da žali zbog onoga što je učinio. Opisao je kako je namamio Mišelinog sina u vrtnu kolibu kod jednog svog poznanika i vezao ga, te kako je od njega uzeo ključ od Mišeline kuće.

Nakon toga je, prema vlastitom priznanju, ušao u njenu kuću.

"Sjedila je za kompjuterom. Kad me vidjela, galamila je na mene i psovala mi sve živo. Meni se zacrvenjelo pred očima, uzeo sam nož iz ladice u kuhinji i zabio joj ga u grlo", ispričao je Edin.

"Berliner" donosi detaljan izvještaj o svemu što je prethodilo brutalnom ubistvo kroz navode iz optužnice.

Kako je navedeno, Edin i Mišel su nevjenčano živjeli zajedno skoro dvije godine. Međutim, sve su se češće svađali i Mišel je nakon toga rekla Edinu da mora napustiti njenu kuću i njenog jedanaestogodišnjeg sina.

U optužnici je navedeno da je taj postupak teško povrijedio Edina, pa je zbog toga odlučio da je ubije.

Kako bi to uspio uraditi neprimjetno, prvo je u vrtu sačekao da Mišelin sin krene u šetnju s psom mješancem. Potom je uhvatio dječaka i odveo u prijateljevu vrtnu kolibu, gdje ga je udarao, psovao, vezao i ubacio čarapu u usta.

Zaprijetio mu je da će ubiti i njega i njegovog psa, nakon što ubije njegovu majku, i ostavio ih u kolibi.

Kako je navedeno u policijskom izvještaju, Edin je ušao u kuću oko 11 časova, a Mišel je prvo mislila da se to vratio njen sin iz šetnje. Dalje se navodi da je Edin u ruci imao vazdušni pištolj, te da joj je, nakon što je Mišel počela vrištati od straha, naredio da se utiša ako želi ponovo da vidi sina.

Nakon kraće pometnje koja je nakon toga nastala, "Berliner" navodi da je Edin uzeo kuhinjski nož, privukao Mišel s leđa i zabio nož u grlo s prednje bočne strane. U policijskom izvještaju je takođe navedeno da je Mišel preminula usljed obilnog krvarenja.

Edin se nakon ubistva vratio u kolibu, oprao ruke i presvukao, te nastavio tući njenog sina, koji je u svom svjedočenju policiji kasnije naveo da ga je Edin toliko tukao da je "vidio zvjezdice na nebu".

Sin se, srećom, uspio spasiti, pa je zvao komšije upomoć nakon što je Edin pobjegao s lica mjesta. "Berliner" navodi da je naredno ročište zakazano za 15. januar na berlinskom sudu.

 

 

Moskva: Likvidirali smo one koji su napali naše baze

moskvaRusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je eliminisana militantna grupa koja je učestvovala u napadu na ruske baze u Siriji.

Kako je saopštilo ministarstvo, napad je došao iz provincije Idlib, te da je grupa eliminisana u specijalnoj operaciji.

Ruske snage otkrile su i uništile skladište u provinciji Idlib koje je služilo upravo za dronove koji su korišćeni u napadu, dodalo je ministarstvo.

"U završnoj etapi operacije ruske specijalne snage utvrdile su mjesto na kojem se nalazila grupa diverzanata kod zapadne granice provincije Idlib. Kada su teroristi stigli u objekat iz kojeg su namjeravali da se prebace u minibus, cijela diverziona grupa je likvidirana visokopreciznom municijom 'krasnopolj'“, navedeno je u saopštenju.

Da podsjetimo, u napadu na na vazduhoplovnu bazu Hmejmim u provinciji Latakija i na pomorsku bazu u luci Tartus u subotu učestvovalo je 13 dronova, od kojih je sedam oboreno a šest primorano na slijetanje, saopštilo je u ponedeljak rusko Ministarstvo odbrane. Od tih šest letjelica, tri su eksplodirale kad su udarile u zemlju, a tri su zaplenjene neoštećene.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin optužio je strane sile koje nije imenovao, da stoje iza napada bespilotnim letjelicama na dvije ruske vojne baze u Siriji.

On je naveo da ti dronovi, iako izgledaju primitivno, imaju visoku tehnologiju za precizno satelitsko navođenje.

Putin je rekao da Moskva zna ko je pomogao izvođenje napada na dvije ruske baze, ali nije imenovao nijednu zemlju, već je samo rekao da nije riječ o Turskoj.

Putin: Kim je pobjednik, sad može da dostigne svaku tačku Zemljine kugle

putin upozoravaSjevernokorejski lider Kim Džong Un je pobijedio u svojoj šahovskoj partiji, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

On je pismen i već zreo političar, dodao je on.

"Treba ubijediti Sjevernu Koreju da će njena bezbjednost biti garantovana i bez nuklearnog oružja", objasnio je Putin.

Nakon stvaranja rakete koja može da dostigne bilo koju tačku svijeta, sada „pegla“ i smiruje situaciju, smatra ruski predsjednik.

"On je riješio svoj strateški zadatak: ima nuklearni potencijal, raketu opsega do 13.000 kilometara koja može da dostigne svaku tačku Zemljine kugle, u svakom slučaju — svaku tačku na teritoriji njegovog mogućeg protivnika", rekao je Putin u razgovoru sa rukovodiocima ruskih štampanih medija i informativnih agencija o aktuelnim temama kao što su predstojeći predsjednički izbori, Sirija, Sjeverna Koreja i odnosi sa SAD, prenosi Sputnjik.

 

 

 

Amerika će postati vodeći proizvođač nafte u svijetu

nafta busotineSAD su spremne da povećaju proizvodnju sirove nafte za 10 odsto u 2018. na oko 11 miliona barela dnevno. To navodi istraživačka kompanija Ristad enerdži.

Vađanje nafte iz škriljaca trebalo bi da omogući SAD da budu iznad Rusije i Saudijske Arabije kao vodeći svjetski proizvođač nafte, piše ta kuća. SAD još od 1975. godine nisu svjetski lideri, a nisu bile nijednom otada ispred Rusije i Saudijske Arabije.

“Tržište se potpuno promijenilo zbog američkih škriljaca”, rekla je Nađa Martin Vigen, potpredsjednica Ristada.

Njihovo istraživanje bazira se na tome kako je revolucija sa škriljcima pretvorila Ameriku u energetski centar, što je Donald Tramp i obećao. Proizvodnja nafte u SAD jeste pala od dogovora u OPEK, ali nije bila potpuno zaustavljena. Tako su se zalihe gomilale, što je dovelo do rušenja cijena od 100 do svega 26 dolara za barel.

Proizvodnja nafte iz škriljaca prilično se oporavila od vađenja basena kod Zapadnog Teksasa. Sve to bilo je praćeno i većom cijenom nafte, ali i sama tehnologija je jeftinija i lakša.

IAE je nedavno prognozirala da će američka proizvodnja sirove nafte u 2018. smanjiti na 10 miliona barela dnevno.

Ristad enerdži međuitim misli da je američka proizvodnja već u decembru premašila 11 miliona barela dnevno, i tako nadmašila lidere OPEK, Rusiju i Saudisjku Arabiju.

Ima i onih koji su skeptični. Tako Biron Vien, potpredsjednik kuće BKS smatra da će nafta iz škrilajca ove godine biti „razočaravajuća“, i da će cijena biti oko 80 dolara za barel.

Zemlje članice OPEK dogovorile su se da će produžiti dogovor o smanjejnu proizvodnje, ostaje da se vidi da li će SAD ovo poštovati.

Osim toga, Vlada predsjednika Trampa namjerava da dopusti bušenje praktično pred čitavom obalom. Ipak, o toj namjeri će se još „razgovarati“.

Ugovor o uvozu nafte u SAD je u posljednjih devet godina opao za 25%. Istovremeno, izvoz nafte u SAD je procvjetao pošto je 40-godišnja zabrana isporuke sirove nafte ukinuta u 2015. godine. Izvoz se više nego utrostručio tokom prošle godine. SAD još uvjek uvoze više nafte nego što se izvoze, ali taj jaz se smanjuje.

 

Mej: Napuštanje EU ne znači snižavanje eko standarda

mej euPremijerka Velike Britanije Tereza Mej objelodanila je danas 25-godišnji plan poboljšanja zaštite životne okoline u zemlji i uništavanja plastičnog otpada, obećavši da napuštanje EU ne znači snižavanje ekoloških standarda.

Ciljevi koji su saopšteni uključuju eliminisanje plastičnog otpada koji može da se izbjegne do 2042. godine i proširenje naplate od pet penija za plastične kese u svim radnjama, prenijela je agencija AP.

Mej je plastični otpad, koji uglavnom završi u morima, označila kao "jednu od najvećih nesreća našeg doba".

Protivnici Brexita zabrinuti su da bi Britanija mogla da oslabi standarde u zaštiti životne okoline kada napusti EU 2019. godine.

Međutim, britanska premijerka je podvukla da će sve postojeće regulative ostati sastavni dio britanskog zakona i da "Brexit ne znači snižavanje ekoloških standarda".

Rafi Gregorijan mijenja Hojt Lia

rafi gregorijanNovi pomoćnik zamjenika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju biće bivši prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan, saznaje SrpskaCafe.

On bi na toj poziciji trebao da zamijeni Brajana Hojta Jia koji je poslije četiri i po godine razriješen te funkcije. Naši izvori tvrde da bi Hojt Ji mogao da bude imenovan za ambasadora SAD u jednoj od zemalja regiona, a moguće i u samoj BiH.

Rafi Gregorijan je američki diplomata koji je u BiH proveo 14 godina. Ostao je upamćen po reformi Oružanih snaga BiH i izazivanju brojnih političkih kriza.

Iako drugi čovjek OHR-a, u javnosti se često sticao utisak da upravo on vodi glavnu riječ u Kancelariji visokog predstavnika, ali i da ima jak uticaj u institucijama BiH, prvenstveno u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) te Tužilaštvu i Sudu BiH.

Posljednjih nekoliko godina svoje “vladavine” bio je u otvorenom konfliktu sa Miloradom Dodikom, tada premijerom RS. Sukob je izbio zbog niza odluka donesenih na štetu RS, za koje je Dodik tvrdio da su posljedica Gregorijanovog djelovanja.

Nakon što je u javnost procurila OHR-ova šema organizovanog kriminala u FBiH, a na kojoj su se našli najuticajniji Bošnjaci počev od reisu-l-uleme Mustafe Cerića pa do velikih biznismena, i u Sarajevu su se pojavile žestoke kritike na Gregorijanov rad.

 

 

 

Evakuacija više od 13.000 turista iz snijegom zatrpanog Cermata

snijeg svajcarska zatrpano skijalisteEvakuacija oko 13.000 turista odsječenih dva dana u zavejanom ski centru Cermat u Švajcarskoj nastavljena je danas helikopterima.

Helikopteri su stigli po turiste jer željeznička pruga još uvijek nije osposobljena.

Neki turisti iz tog poznatog skijaškog centra u kantonu Vale na jugozapadu zemlje već su juče prebačeni helikopterima, ali su letovi brzo zaustavljeni kada je pala noć.

"Jutros smo odlučili da nastavimo vazdušni most zato što vozovi ne mogu da saobraćaju do Cermata", rekao je jedan zvaničnik željeznice.

Turisti moraju da plate oko 200 franaka (171 evro) za prebacivanje helikopterom.

Posljednjih nekoliko dana zbog nanosa blata, kamenja i rizika od lavina zatvoreno je više puteva u kantonu Vale.

Švajcarska meteorološka služba je kasnije povukla upozorenja za lavine.

Hojt Ji ipak napušta dužnost

brajan hojt ji1Brajan Hojt Ji, pomoćnik zamjenika državnog sekretara SAD krajem januara završava mandat, saznaju Nezavisne.

Proteklih pola godine pojavljivale su se špekulacije da bi Ji mogao biti postavljen za ambasadora u Albaniji, pa u Makedoniji, međutim one su se ispostavile kao netačne.

Sada se špekuliše da bi Ji mogao biti novi ambasador u BiH, međutim za sada nismo mogli da potvrdimo ovu informaciju.

"Brajan Hojt Ji završava svoj mandat na poziciji zamjenika pomoćnika državnog sekretara za Centralnu i Južnu Evropu na kojoj je radio od septembra 2013. godine. Zahvalni smo gospodinu Yeeu za sve te godine službe, kao i za njegovu predanost poslu, te mu želimo sve najbolje na narednom radnom mjestu. Kao što vam je poznato, diplomate SAD rotiraju se na pozicijama svakih par godina, što je uobičajeni dio procesa službovanja. Zamjenik pomoćnika državnog sekretara, gospodin Ji, sadašnju je funkciju obnašao preko četiri godine", navedeno je iz Ambasade SAD u BiH.

U Ambasadi SAD nisu naveli na koju narednu dužnost će Ji biti postavljen.

 

 

 

Pretplatite se na RSS feed

Radio Sa-RS