Menu
A+ A A-

Oprezno: Nuspojave lijekova

  • Objavio:   Jovana Beribaka

tablete ilustracijaIzraz "nuspojava" pokriva široko područje neželjenih, neprijatnih ili štetnih dejstava lijekova.  Nuspojave su posljedica preosjetljivosti zbog genetskih razlika u metabolizmu, alergije na lijek ili individualnih razlika u odgovoru na lijek i po pravilu je nepredvidiva.

Prema težini nuspojave se dijele na blage, umjerene, teške i smrtonosne. Simptomi se mogu javiti već nakon prve doze lijeka ili tek nakon dugotrajne primjene lijeka.Kako se mogu manifestovati nuspojave?

Najčešći znakovi nuspojava su različite alergijske reakcije (svrab, osip), simptomi od probavnog sistema (gorušica, dijareje, otežana probava, gubitak apetita, čir na želucu, pa čak i krvarenje iz probavnog trakta), zatim opšti simptomi:

- glavobolja
- vrtoglavica
- poremećaj sna
- mišićna slabost
- grčevi u nogama

Teži oblici nuspojave su otok gornjih disajnih puteva uz otežano disanje, hipotenzija, anafilaksija. Oblik nuspojave je i preterana reakcija u smislu očekivanog željenog dejstva lijeka. Na primjer, nakon uzimanja antihipertenziva bolesnik može dobiti vrtoglavicu ako je sniženje pritiska bilo previše izdašno.

Nuspojave čestog korišćenja analgetika mogu biti veoma ozbiljne. Neke nuspojave su predvidive i njihovi su mehanizmi uglavnom jasni. Tako pri dugotrajnijem uzimanju analgetika ili nesteroidnih antireumatika dolazi do nadražaja želučane sluznice, gastritisa, čira na želucu, pa često i krvarenja iz probavnog trakta.

Dugotrajno uzimanje analgetika naročito onih koji u svom sastavu imaju i male doze opioida dovodi do potrebe za povećanjem doze što istovremeno povećava i rizik od težih nuspojava. Analgetici su odgovorni za veliki broj nuspojava od blagih pa do najtežih sa smrtnim ishodom. Ljekari obično drže da probavne smetnje, kao i glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i promjene u ritmu sna predstavljaju blage nuspojave koje su srazmjerno nevažne.

Takve reakcije međutim zabrinjavaju bolesnike. Osim toga, ako bolesnik smatra da mu je time narušen kvalitet života, često prekida saradnju na terapijskom planu, što bude veliki problem ako je važno postići izvjesne terapijske ciljeve. Blage i umjerene nuspojave ne nalažu nužno prekid terapije, naročito ako ne postoji prihvatljiva alternativa. Ljekari će međutim rado preispitati doziranje (broj i veličinu dnevnih doza, vrijeme uzimanja, npr. prije ili poslije jela, ujutro ili uveče), kao i interakcije s drugim lijekovima ili biljnim preparatima koje bolesnik uzima.

U praksi su ipak najčešće tzv. blage nuspojave koje bolesnicima subjektivno stvaraju tegobe poput probavnih smetnji, raznih kožnih promjena, grčeva u mišićima, prevelike pospanosti ili pak nesanice pa se adekvatnim pristupom terapijskom planu mogu i otkloniti.

Djeca i lijekovi:

Dojenčad i mala djeca posebno su sklona nuspojavama jer njihove sposobnosti razgradnje lijekova nisu još u potpunosti razvijene. Maloj djeci ne treba davati lijekove bez prethodne konsultacije s ljekarom. Većina obojenih tableta i kapsula koje privlače njihovu pažnju su lijekovi za odrasle zato treba biti pažljiv i sve lijekove držati van domašaja djece.

 

 

 

 

 

Izvor: sarajevo-rs.com

Foto: ilustracija

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
nazad na vrh

Život i stil

Radio Sa-RS