Menu
A+ A A-

Mitovi o zdravoj hrani

  • Objavila:  Ana Markovic

hranicaSasvim je u redu to što je zdrava ishrana sve popularnija i što joj se sve više okrećemo. Zdravlje dolazi iznutra, pa ukoliko sami ne pazimo šta jedemo nema nam pomoći. Era interneta i društvenih mreža nam je mnogo pomogla u spoznaji sjanih načina da živimo što zdravije, kao na primjer kod pronalaženja odličnih recepata za spremanje zdrave hrane.

Ipak, u nekim stvarima se pretjeruje, a mi smo tu da vam ukažemo na to kojih sedam popularnih zakona zdrave ishrane su zapravo čista glupost.

1. Zdrave namirnice možete jesti u neograničenim količinama:

Ne treba pretjerivati u mnogim stvarima, pa tako ni u konzumiranju zdrave hrane. Sigurno smo mnogo opušteniji kada gricnemo crnu čokoladu sa mnogo kakaa nego mliječnu, ali daleko od toga da je moramo pojesti cijelu. Takođe, avokado je svakako veoma zdrav, ali u sebi ima toliko kalorija da ćete sigurno nabaciti koji kilogram viška ukoliko ga budete jeli u prevelikim količinama.

2. Hrana za vegeterijance i vegane je zdravija:

Daleko od toga da vegeterijanci i vegani ne konzumiraju zdravu hranu. Čak iako se ne biste odrekli mesa, u njihovim kuvarima možete pronaći sjajne i ukusne recepte. Ipak, to što volite meso uopšte nije loša stvar. Ono u sebi sadrži vitamine B grupe koji su važni sa formiranje tkiva, proizvodnju crvenih krvnih zrnaca i za nervni sistem. Zatim, u mesu ima gvožđa, koji pomaže pri proizvodnji hemoglobina, magnezijuma koji je odličan za formiranje kostiju i oslobađanje energije iz mišića i cinka koji pomaže da imuni sistem pravilno funkcioniše. Osim toga, proteini koji se nalaze u mesu sjajni su za mišiće, kožu, krv, hormone, kosti i hrskavicu. Kada kupujete meso, trudite se da bude od prodavca kojem vjerujete.

3. Gluten je štetan:

Svi koji nisu intolernatni na gluten nemaju mnogo razloga da ga ne konzumiraju. Bezglutenska ishrana je veoma popularna danas, ali ni malo nije jeftina. Na primjer, bezglutensko brašno je skoro dvadeset puta skuplje od pšeničnog. Ipak, ako zanemarimo novac, a teško ga je danas zanemariti, važno je znati i da gluten uopšte nije štetan. Štaviše, bezglutenska hrana u sebi ima mnogo manje vlakana, vitamina i gvožđa nego redovna. Istina je da ćete se, na primjer, konzumiranjem bezglutenskog hljeba osjećati manje naduto nego kada jedete redovan, ali daleko od toga da ćete u suprotnom naštetiti zdravlju.

4. Najbolja hrana je sirova:

Istina je da mnogo namirnica, a posebno kada je riječ o povrću, pri kuvanju ili pečenju gubi svoju hranljivu vrijednost. Ipak, da li ste znali da neki antioksidansi, kao što je beta karoten iz mrkve, likopen iz paradajza i lutein iz spanaća, upravo kuvanjem postaju iskoristiviji. Mrkva u sirovom stanju pružiće nam važan antioksidans polifenol, ali neće ni približno toliko veoma važnog antioksidansa karotena, kao što bi u kuvanom stanju.

5. Voće i povrće mora biti svježe:

Svakako je ukusnije pojesti svježu voćku nego sušenu ili konzerviranu. Takođe, svi prije volimo da kupimo svježe povrće na pijaci nego smrznuto u prodavnici. Treba da znate da suvo, smrznuto ili konzervirano voće i povrće nije ništa lošije od svježeg. Čak, smrznuto voće i povrće ima mnogo više vitamina od određenog svježeg jer je zamrznuto odmah nakon branja, dok se svježe prevozi i po nekoliko dana.

6. Mala grešna zadovoljstva automatski znače nove kilograme:

Posebno oni koji su na dijeti ukoliko pokleknu i pojedu, na primjer, jedan slatkiš misle kako im se odmah sve "zalijepilo". Ovo naravno nije tačno. Zapravo, da biste dobili samo pola kilograma potrebno je da pojedete čak oko 3500 kalorija. To imajte na umu kada pojedete kolač ili čokoladnu bananicu i slobodno uživajte u njima!

7. Namirnice sa natpisom "lajt" su bolji izbor:

Sigurno u prodavnicama često nailazite na voćne jogurte, margarine i majoneze sa oznakom "lajt". Ove verzije vam obećavaju da se nećete dodatno ugojiti ukoliko ih konzumirate. Istina je da imaju manje masti i da odgovaraju osobama sa povišenim holesterolom, ali da li znate da imaju više vještačkih zaslađivača i aditiva nego redovne namirnice? Na primjer, ako znamo da su upravo mliječne masti najvažniji nutrijenti u mlijeku, zašto bismo pili ono gdje ih ima veoma malo?

* Vodite računa o onome što jedete i hranite se što zdravije, ali ne dozvolite da vas savladaju mitovi.

 

 

 

 

Izvor: novosti.rs

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
nazad na vrh

Život i stil

Radio Sa-RS