Menu
A+ A A-

Blago podzemnog svijeta skriveno od očiju javnosti

  • Objavio:   Redakcija

pecina vodaStotine dragulja među pećinama, koje čuvaju tajne najstarije istorije čovječanstva, kriju se širom Republike Srpske i BiH i predstavljaju pravi izazov za speleologe, ali i druge ljubitelje podzemnog svijeta.

U BiH je registrovano više od 4.000 pećina i jama, a veliki broj njih nije dovoljno istražen. I dok pećine u svijetu posjećuje na milione turista, slika u BiH je potpuno drugačija.

Iskustvo sa speleoturizmom veoma je skromno. Međutim, speleološka društva čine velike napore da bi ovakva slika bila promijenjena. Jedno od njih je i fočansko Speleološko društvo „Ursus speleus“, koje je na području ove opštine istražilo 70 pećina i jama.

Među njima su i Kuk, Ledenjača, Velika kutlača, Bistrički grad, a pronašli su i lobanju pećinskog medvjeda i crteže praistorijskog čovjeka.

„Pećina Kuk je jedna među tri u Srpskoj po ljepoti, a na području Miljevine izdvaja se Velika kutlača koja je dugačka 415 metara i bogata pećinskim nakitom. Najznačajniji objekat koji istražujemo je Sagonjina jama, koja se nalazi na području sela Čelebići i za sada je najdublji speleološki objekat“, rekao je predsjednik društva Miloš Jakić.

Skrivene ljepote podzemnog svijeta u Republici Srpskoj stvarane milionima godina su neopisive. Član Speleološkog društva "Ponir" iz Banjaluke Mladen Milošević kaže da su samo rijetke pećine turistički iskorišćene i dostupne očima javnosti.

„Kada je u pitanju banjalučka regija, izdvajamo pećinu u Ljubačevu, koja je i zaštićena i koja može biti turistički iskorišćena. Na području Teslića, Pala i Hercegovine je mnogo pećina koje mogu biti posjećivane“, rekao je Milošević.

Član Sportskog i naučnoistraživačkog kluba „Atom“ Zavidovići Admir Barjaktarević ističe da se dinarski krš smatra najvećom specifičnom prirodnom vrijednosti, ne samo BiH nego i susjednih zemalja, te sadrži i svjetski značajne elemente prirodne baštine. On ističe da bi pažnju trebalo posvetiti i ekološkom aspektu ovog područja.

„Dinaridi su broj jedan u svijetu, a mi to nikad nismo znali da cijenimo. Tu se sve više javlja problem zagađenja ovog područja, jer sve naše vode su podzemne, koje neko negdje zagađuje. Nažalost, svaki otpad koji se baci u krš nekome će se naći u čaši“, istakao je Barjaktarević.

Član Speleološkog društva „Mijatovi dvori“ iz Tomislavgrada Josip Marković kaže da su misterije podzemnog svijeta sve više atraktivne turistima.

„Tu su izvor pećine Ričina, koji je nevjerovatno privlačan, pećina Dakna, Mijatova pećina, koje su više za planinare, jer do njih treba par sati hoda. Ima šta de se vidi, puno pećina, jama, mnogo je objekata i pod vodom, a turisti mogu čamcem da se provozaju i nađu ispod zemlje“, kazao je Marković.
Istraživanje

Na nedavnom skupu speleologa BiH, održanom u Foči, postavljeni su ciljevi za naredni period.

Zajednička istraživanja i crtanje speleoloških objekata, arheologija, te međusobno povezivanje i jačanje društava samo su neki od njih.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
nazad na vrh

Radio Sa-RS