Lični podaci građana BiH su „na izvolite“ bankama, telekom operaterima i tržnim centrima koji ih zloupotrebljavaju u svoju korist. Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH je utvrdila da komercijalne banke čak nude usluge izdavanja izvoda iz centralne evidencije prebivališta i boravišta državljana BiH. Ovu uslugu su banke naplaćivale po 3,5 KM, ali još važnije od toga je pitanje otkud komercijalnim bankama pristup ličnim podacima građana. „Bankama je naloženo da prekinu izdavanje izvoda iz centralne evidencije kao zamene za potvrdu o prebivalištu nadležnih organa, dok ne ispitamo sve činjenice i donesemo konačnu odluku o takvoj obradi ličnih podataka“, kaže Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka. Dodao je da je u ovom slučaju obavljena i kontrola Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, koja inače pravnim licima odobrava pristup svojim evidencijama, kako bi utvrdili o čemu se radi. Neovlašten video nadzor Ovo nije usamljen slučaj. U Agenciji za zaštitu ličnih podataka kažu da se nezakonita obrada ličnih podataka koju su ustanovili ove godine odnosila i na obradu JMB prilikom plaćanja računa za komunalne usluge, davanje podataka iz kaznene evidencije i zahtevanje kopija lične karte i uvjerenja o nekažnjavanju u konkursnim procedurama. „Bilo je žalbi na neovlašten video nadzor, te objavljivanje ličnih podataka na oglasnim tablama i internet stranicama“, navodi Petar Kovačević, direktor Agencije. Poruke o rasprodajama Građani se sve više žale da im na mobilne telefone stižu poruke iz trgovina koje ih obavještavaju da je u toku rasprodaja pri čemu nikada u toj radnji nisu ostavili kontakt telefon. Nerijetko ih zovu iz banaka i osiguravajućih kuća da im ponude svoje usluge, čak i kada nisu njihovi klijenti, kao iz raznih firmi. „Nekoliko puta su me zvali iz neke firme iz Sarajeva da mi promovišu neki proizvod. Rekla sam da nisam zainteresovana, ali su me nakon izvjesnog vremena ponovo uznemiravali. Pitanje je otkud im uopšte moj broj telefona, koji nije dostupan u zvanično imeniku“, kaže Banjalučanka Biljana Knežević. Novčane kazne Zakonom o zaštiti ličnih podataka propisane su novčane kazne od 500 do čak 100.000 KM za neovlaštnu obradu ličnih podataka građana. U udruženjima potrošača kažu da su kazne visoke, ali da rijetko ko bude kažnjen zbog zloupotrebe ličnih podataka građana, koja je sve zastupljenija. „U većini slučajeva građani nisu dobrovoljno ustupili svoje lične podatke. Već duže vrijeme upozoravamo da kompanije između sebe razmjenjuju naše lične podatke; ako ostavimo jednoj banci broj telefona ili adresu, oni to ustupe drugoj i slično. Osim što na taj način uznemiravaju građane, korištenje naših ličnih podataka bez odobrenja nije nimalo bezazleno i može da bude opasno, jer nikada ne možemo znati šta neko može uraditi u naše ime“, upozorava Murisa Marić, izvršna direktorka udruženja „Don“ iz Prijedrora. Ko može da vas provjerava? U Agenciji za zaštitu ličnih podataka kažu da službena lica prilikom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti imaju ovlaštenje da provjere identitet građana. „Takođe, ako se radi o provjeri identiteta, prilikom ulaska u određene prostorije može se tražiti uvid u identifikacioni dokument i evidentirati neophodne podatke za tu svrhu bez kopiranja dokumenta ili zadržavanja dokumenata. Za kopiju ličnih dokumenata mora da postoji jasan zakonom propisan pravni uslov“, naglašava Petar Kovačević. Tweet