Menu
A+ A A-

O posljedicama NATO bombardovanja nedovoljno se govori

  • Objavio:   Miljan Rasevic

zdrale predavanje nato1Predavanje o posljedicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom održano je danas u sali Skupštine grada Istočno Sarajevo, a jedan od mnogobrojnih ljudi koji su na svojoj koži osjetili šta znači biti izložen takvom problemu je i Željko Samardžić, bivši pripadnik Vojske Republike Srpske.

Željko je u ratnom periodu bio vozač u VRS i kaže da on i njegovi saborci tada nisu vodili računa o osiromašenom uranijumu, već su samo brinuli da ne stradaju od metka ili gelera.

"Nakon nekoliko godina pojavila se bolest kod svih nas. Za godinu i po dana sam operisao tri različite vrste karcinoma. Od Instituta za nuklearne nauke "Vinča" sam dobio dokaz da sam ozračen nekoliko puta osiromašenim uranijumom", rekao je Samardžić novinarima.

Njemu je zbog posljedica karcinom i da se bolest ne bi dalje širila odstranjen mali prst na lijevoj ruci.

"Kada su nas na Jahorini bombardovali, tada me promašio geler veličine cigarete čudnog oblika i dugo sam ga nosio u ovoj ruci koja je stradala", ističe Samardžić pokazujući na ranjenu ruku.

Autor istraživanja i studija o posljedicama trovanja osiromašenim uranijumom dr Slavko Ždrale kaže da je tokom bombardovanja Republike Srpske korišteno 10.800 bombi i pet tona ekspoloziva, među kojima je i municija sa osiromašenim uranijumom.

"Nakon bombardovanja, od 1995. do 2000. godine registrovan je nagli porast malignih oboljenja na područjima koja su bila direktno izložena osiromašenom uranijumu, a to su Hadžići, Han Pijesak, Sokolac i Istočno Sarajevo", naveo je dr Ždrale.

Ždrale preporučuje svima da izvrše preventivne sistematske preglede, posebno ljudi koji su u ratu izbjegli sa pomenutih područja koja su bila bombardovana, da bi se bolest na vrijeme otkrila.

"Svako rano otkrivanje malignog oboljenja povećava izglede liječenja", ističe dr Ždrale.

Novinar Nedeljko Zelenović koji je svjedok stradanja građana Hadžića rekao je da je  NATO avijacija krajem avgusta i početkom septembra 1995. godine bombardovala objekte Tehničko-remontnog zavoda, koji je bio najveći zavod te vrste u bivšoj Jugoslaviji za remont od vojničkog noža do tenka.

"Nakon završetka rata, 1996. godine u Bratunac je doselilo oko 4.000 stanovnika Hadžića, koji su tada činili petinu ukupnog stanovništva te lokalne zajednice", rekao je Zelenović.

On kaže da, prema podacima kojima raspolaže, stopa smrtnosti stanovnika Hadžića bila je četiri puta veća nego stopa smrtnosti stanovnika Bratunca.

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
nazad na vrh

Istočno Sarajevo

Radio Sa-RS