Menu
A+ A A-

Velika subota - Hristov silazak u Ad

  • Objavio:   Redakcija

hristov silazak u adVelika subota (grč. Μεγάλο Σάββατο) ili strasna subota je hrišćanski praznik posvećen uspomeni na pogrebu Isusa Hrista i njegov silazak u Ad. Ona je dio strasne sedmice i uvod u Vaskršnje praznike.

Pravoslavna crkva vjeruje da je Hristos bio toga dana u grobu Telom, a da je duhom bio u Adu, a u isto vrijeme na prestolu bio sa Ocem i Duhom, samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice.

Na taj dan je Isus Hristos pokazao da je došao kraj starom vijeku koji je bio obilježen svetkovanjem subotnjeg dana, i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.

Jutrenje Velike subote u novije vrijeme ne služi se rano izjutra, već na Veliki petak uveče. Pred simboličnim Hristovim grobom, uz kađenje i držanje svijeća, vrši se slika Hristovog pogreba. Uz čitanje cijelog 118/119 Psalma pjevaju se statije - stihovi u kojima se slavi umrli Spasitelj kao Vaskrsenje i Život i izražava bol, žalost i tuga Presvete Bogorodice.

U kanonu Velike subote, čije su pjesme napisali Marko Idruntski (od prve do četvrte) i Kozma Majumski (od šeste pa do kraja), dok je irmose prve četiri pjesme pisala monahinja Kasija (810), slavi se pobjeda Hristova nad smrću i prvi put se saznaje da je ova blagoslovena subota u kojoj Spasitelj leži mrtav, preblagoslovena subota.

U njoj je Spasitelj usnuo, uz Njegovo obećanje da će Vaskrsnuti u treći dan. Pri kraju jutrenja, plaštanica se nosi tri puta oko hrama, a poslije njenog ponovnog polaganja u grob, čita se pred njom Jezekiljevo proroštvo ο vaskrsenju mrtvih (Jez 37,1-14), Apostol i Jevanđelje.

Velikosubotnom Liturgijom Svetog Vasilija Velikog počinje Vaskrs. Sve do čitanja Apostola, sveštenik služi ovu Liturgiju u crnoj odeždi, a potom oblači bijelu, jer su se u toku ove liturgije krštavali oglašeni, koji su se tokom cijelog Vaskršnjeg posta pripremali uzdržavanjem od hrane, molitvama i poukama za krštenje, koje se uvek vrši u bijelim odeždama.

Jedino na ovoj Liturgiji, Jevanđelje se ne čita sa amvona ili sa carskih dveri, već na Hristovom grobu, jer je Anđeo na grobu Gospodnjem objavio mironosicama vijest ο Hristovom Vaskrsenju.

Narodni običaji

Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, pripravlja ruho, boje jaja, po pravilu izjutra pre izlaska sunca. U Homolju mjese kolač - vaskršnjak - okićen bosiljkom, kao i manji kolačići.

U jugoistočnom Banatu mjese kolačiće koji se posle bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi. Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.

U Republici Srpskoj, Popovom polju, Veliku subotu zovu i Crvena subota i tada "maste", odnosno boje jaja u crveno. U kućama koje su imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamno crveno, crno ili "maste" u čađi. Jaja isključivo boji ženska čeljad. 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
nazad na vrh

Društvo

Radio Sa-RS