Menu
A+ A A-

Manjak vode u organizmu izaziva brojne probleme

voda zena pijeLeonardo Da Vinči davno je rekao “voda je pokretačka snaga u prirodi”, a može se dodati da je upravo voda, pokretačka snaga čovjeka.

Voda održava u ravnoteži krvni pritisak, kiselost tijela i sastav svih hemijskih reakcija. Pravilnu cirkulaciju i rad organa naše tijelo kontinuirano održava u prirodnoj ravnoteži zahvaljujući vodi.

Svaki dio tijela treba vodu kako bi funkcionisao ispravno. Mišići, koža i probavni trakt su samo neki od njih. Dehidracija može biti vrlo štetna za zdravlje, stoga je potrebno svakodnevno osigurati tijelu dovoljnu količinu vode.

Naše tijelo na mnoge načine javlja da unosite premalo vode u organizam. Upoznajte znakove i simptome koji govore da treba piti više vode!

Suva usta

Suva usta su najčešći znak žeđi, ali i znak da je vaše tijelo već dehidriralo. Za rješavanje žeđi izbjegavajte gazirane napitke i voćne napitke pune šećera, jer oni trenutno gase žeđ, a nakon toga dobijemo još veću potrebu za tekućinom.

Suva koža

Koža je najveći organ i potrebno ju je pravilno hidratizirati. Suva koža je, takođe, jedan od znakova potpune dehidracije koja može imati ozbiljne posljedice na zdravlje.

Suve oči

Voda utiče i na zdravlje očiju. Nedostatak vode može uzrokovati suhoću očiju, zbog čega one postaju crvene. Suve oči mogu stvoriti probleme ljudima koji nose kontaktne leće.

Glavobolja

Glavobolja je vrlo čest znak dehidracije. Bol se obično javlja na prednjoj strani glave, koja se zbog neopreza može pretvoriti u migrene. Kako bi se spriječile ove glavobolje, najvažnije je piti dovoljno tekućine, kako u ljetnim tako i u zimskim mjesecima.

Grčenje mišića

Bolni grčevi u mišićima često su znak nedovoljnog unosa tekućine u organizam. Najčešće se javlja kod ljudi koji se pretjerano znoje i tako gube velike količine natrija, kalija, kalcija i magnezija.

Tamna boja mokraće

Normalan broj mokrenja u danu je 6-8 puta. Sve manje od toga je znak da vam treba više tekućine. Boja mokraće takođe može ukazivati na dehidraciju. U slučaju dehidracije mokraća je tamna, a kod dovoljnog unosa tekućine je svjetlo žute boje (gotovo providna).

Česta glad

Dehidracija može „prevariti“ mozak i stvoriti osjećaj gladi. Ako često imate napade gladi, možda je vaš problem nedovoljan unos tekućine. Sljedeći put kada iznenadno osjetite glad, popijte čašu vode i dajte mozgu vremena da tijelu pošalje nove signale.

Umor

Čak i mala dehidracija može izazvati nedostatak energije, umor i pospanost. Vrlo je važno piti dovoljno tekućine kako tijelo ne bi dehidriralo i uzrokovalo malaksalost i pad energije. Preskočite gazirane sokove i kupovne voćne sokove, te ih zamijenite vodom.

 

Napitak koji podiže energiju i topi masne naslage

napitak1Donosimo recept za domaći napitak od kojeg ćete imati mnogo zdravstvenih koristi. Možete ga napraviti kod kuće, od nekoliko namirnica.

Potrebno vam je:

1 i po čaša kokosove vode (može se kupiti u prodavnicama zdrave hrane)

4 kašike svježeg soka od pomorandže

1 kašičica magnezijuma

3/4 kašičice ženšena

1 kašičica jabukovog sirćeta

1/4 kašičice rendanog đumbira

Prstohvat himalajske soli

Sve sastojke stavite u veliku posudu, a zatim ih dobro promešajte i sipajte u bokal. Tečnost držite u frižideru i ne zaboravite da, iako nema zdravlja bez pravilne ishrane i vježbanja, ovaj napitak prilično može da vam olakša ovaj proces.

 

 

Zlatna pravila za zdraviji i kvalitetniji život

hrana2Da li ste zabrinuti da ćete početi da gubite pamćenje? Da li vam je teško da se koncentrišete na zadatke? Ništa ne brinite, jer smo sastavili odličan prehrambeni plan koji može da vam poboljša pamćenje i sigurno popravi raspoloženje, a i figura će vam biti zahvalna.

1. Jedite zdrave masti

Oko 60 odsto materije u mozgu se sastoji od masti, najviše omega-3. Pokazalo se da omega-3 masti poboljšavaju koncentraciju, pamćenje, usredsređenost i raspoloženje.

Namirnice bogate omega-3 mastima su masne ribe kao što su skuša, losos i sardine. Među vegetarijanskim izvorima su laneno sjeme, sjemenke čije i orasi. U ostale zdrave masti spadaju mononezasićene masti koje se nalaze u maslinovom ulju i avokadu.

2. Jaja za doručak

Podstaknite rad mozga ujutro tako što ćete doručkovati jaja. Proteini u žumancetu povećavaju nivo aminokiselina u krvi koje su ključne za lučenje serotonina i dopamina, hormona u organizmu koji daju dobro raspoloženje. Jaja takođe sadrže holin, hranjivu materiju za koju se smatra da poboljšava pamćenje.

3. Dodajte začine

Začinite obroke kurkumom. Ovaj tamnožuti začin je jedan od ključnih sastojaka karija u prahu i ima brojne prednosti za mozak. Kurkumin, aktivni sastojak kurkume, poboljšava pamćenje, odlaže pad kognitivne sposobnosti u starijem dobu i ublažava depresiju. Dodajte je u kari i domaću supu.

4. Stimulišite mozak

Što je više izazova za mozak, to on stvara veći broj novih neuralnih veza. Zato krenite na neki novi sport, pročitajte zahtjevnu knjigu ili naučite novi jezik. Nove aktivnosti šire raspon stvari na koje vaš mozak treba da se usredsredi, čime unaprjeđuje njegove ukupne sposobnosti.

5. Naspavajte se

Tokom sna tijelo se oporavlja i moždane ćelije se tada intenzivno obnavljaju. Istraživanja su pokazala da san omogućava rast novih neurona u dijelu mozga koji reguliše dugoročno pamćenje. Odmor takođe poboljšava sposobnost mozga da se usredsredi i prisjeti informacija.

6. Fermentišite hranu

Mozak i crijeva su povezani sićušnim mikrobima koji žive u crijevima. Ove dobre bakterije stvaraju neurotransmitere i aminokiseline koji utiču na mozak tako što kontrolišu upale i lučenje hormona. Unos fermentisane hrane kao što je jogurt, kefir i kiseli kupus može da poveća nivo crijevnih mikroba, što ima pozitivan uticaj na raspoloženje i ponašanje.

7. Jedite zeleniš

Zeleniš kao što je kelj, špinat i brokule predstavlja odličnu hranu za mozak. Bilo bi dobro da uvedete dvije porcije u svakodnevnu ishranu. Ovo povrće može da se skuha, jede sirovo ili doda u supu i smutije. Zeleniš je takođe dobar izvor magnezijuma, jednog od esencijalnih minerala koji pomažu da se um i tijelo umire kada su pod stresom.

8. Pokrenite se

Vježbanje u trajanju od samo 30 minuta dnevno je sve što je potrebno da se unaprijedi zdravlje mozga. Aerobne vježbe kao što su hodanje, trčanje ili plivanje mogu povoljno da utiču na hormon rasta mozga, čime usporavaju gubitak pamćenja i stimulišu razvoj novih moždanih ćelija. Vježbanje takođe poboljšava komunikaciju između moždanih ćelija, što pomaže kod sjećanja i razmišljanja.

 

Oko 55.000 ljudi godišnje umre "jer im nije ništa"

doktori operacijaSvake godine deseci miliona ljudi pretrpi ugriz psa, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, a procjenjuje se da 55 hiljada ljudi godišnje umre od infekcija koje su se mogle spriječiti.

Stoga stručnjaci upozoravaju da u slučaju ugriza bilo koje vrste životinja, radilo se o mački ili majmunu, najbolje je da ranu pregleda ljekar prije nego što otekne čak i kad mislite da se radi samo o ogrebotini.

Povrede od životinjskog ugriza moraju se prvo isprati vodom i potom pokriti sterilnom gazom, prema riječima hirurga Josefa Mišua.

Ukoliko je područje bolno može pomoći lokalno hlađenje. Takođe je važno da neko ko je pretrpio ugriz provjeri status vakcinacije protiv tetanusa jer se u suprotnom može razviti teška infekcija koja traži intenzivno liječenje.

Doktor će procijeniti i da li je potrebno vakcinisanje protiv bjesnila. Stručnjaci upozoravaju da se ugrizi ne smiju podcjenjivati čak i oni koji izgledaju kao površinske povrede.

Teško je procijeniti oštećenje tkiva bez odgovarajućeg medicinskog znanja.

"Posebno su mačji ugrizi duboki i stoga je veća vjerojatnoća da će izazvati infekcije", kaže stručnjak.

 

 

 

Zdravstveno stanje stanovništva uslovljeno BDP-om

srce ekg ilustracijaPrema broju pacijenata oboljelih od koronarne bolesti Bosna i Hercegovina je od 172. zemlje 48. najugroženija zemlja svijeta, te spada u grupu visoko rizičnih zemalja u pogledu oboljenja kardiovaskularnog sistema.

Iako BiH po ugroženosti od ove bolesti, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prate Hrvatska i Crna Gora, ljekari smatraju da to nije vezano za balkansko područje.

"S obzirom na to da se u istoj grupi nalazi i Srbija, može se pomisliti da je na neki način teritorijalno uslovljeno. Međutim, pošto su u istoj grupi Kuvajt, Kina, Grčka, Finska, Argentina i mnoge druge zemlje iz različitih dijelova svijeta, onda teza o teritorijalnoj uzročnosti pada. Zdravstveno stanje stanovništva uveliko je uslovljeno bruto nacionalnim prihodom jedne zemlje. Postoje i drugi faktori kao što su kultura i tradicija ishrane, prosvećenost stanovništva, podneblje na kojem se živi, ekonomska razvijenost, politika prevencije od obolijevanja i slično", obrazlaže Željko Živanović, kardiolog u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.

Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS iz 2016. godine, od ukupno umrlih, 49,53 odsto se odnosi na bolesti kardiovaskularnog sistema.

"Osnovni uzrok kardiovaskularnih oboljenja je ateroskleroza, a to je proces nakupljanja masti u zidu krvnih sudova koji se pojačava sa godinama starosti. Znači, svaki faktor koji podstiče aterosklerozu je indirektno uzrok kardiovaskularnim oboljenjima i srčanom udaru. Mi ih nazivamo riziko-faktorima, kao što su holesterol u krvi, povišen krvni pritisak, pušenje, starost i pol, zatim šećerna bolest, bubrežno zakazivanje, gojaznost, genetska predispozicija, psihosocijalni status u koje spada nizak socioekonomski nivo, stres na poslu i kod kuća, depresija, anksioznost, tip ličnosti, posttraumatski i mentalni poremećaji, i drugi", nabraja Živanović.

Smanjenjem nekog od riziko-faktora smanjujemo obolijevanje i smrtnost od kardiovaskularnih bolest.

Iako mnogi američki ljekari tvrde da je veća učestalost umiranja po bolnicama od krvarenja u mozgu, ugrušaka u plućima i od srčanih udara tokom vikenda, te to nazivaju "efektom vikenda", kod nas takva statistika ne postoji.

"Iz ličnog iskustva naših ljekara, postoje periodi kada ima više srčanih udara, u svakom slučaju nisu u dnevnom ili dvodnevnom periodu", tvrdi Živanović.

Koje su mjere prevencije?

Mjerama prevencije je moguće odgoditi ili čak spriječiti srčani udar i sva kardiovaskularna oboljenja.

"U svim medijima se dosta priča i piše o tome. Koliko će od toga doprijeti do pojedinca je individualno. Svaki čovjek može najviše učiniti za sebe upravo korigovanjem već pomenutih riziko-faktora. Činjenica je da na neke riziko-faktore ne možemo uticati, kao na primjer genetsko nasljeđe od kardiovaskularnih oboljenja, starost i pol, dok na sve druge možemo uticati", savjetuje ovaj kardiolog.

Navodi da se i Vladinim mjerama, mimo zdravstvenog sistema, može smanjiti broj pušača tako što će se zabraniti pušenje na određenim mjestima, korekcijom cijena, uticajem na industriju hrane da se proizvodi zdravija hrana, subvencijama u poljoprivredi za proizvodnju zdrave hrane, edukacijama kroz škole, uvođenjem standarda u ishrani u školama i drugim.

Prijevremena smrt

Po definiciji, istorija prijevremene smrti od kardiovaskularnih oboljenja znači umiranje u bližem krvnom srodstvu muškaraca mlađih od 55 godina, odnosno žena mlađih od 65 godina.

"Treba uzeti u obzir prosječni životni vijek u nekoj zemlji, u Bosni i Hercegovini iznosi 78,96 godina, za muškarce 75,42 godine, a za žene 82,70 godina. Praćenje prerane smrtnosti pruža korisne informacije za razvoj zdravstvene politike, kao i programe i intervencije za prevenciju bolesti i nastanak invaliditeta. U odnosu na pol, rizik od prerane smrti je 50 odsto veći za muškarce. Uopšteno, više od 70 odsto smrti javlja se u dobnoj grupi iznad 65 godina", tvrdi Živanović.

Simptomi srčanog udara

Klasični simptomi srčanog udara su tup bol u dubini prsa, iza grudne kosti, ne može se isprovocirati pritiskom na prsa, nije lokalizovan u jednoj tački, bol može da se širi u vrat i donju vilicu, ramena, nadlaktice, zatim preznojavanje, rjeđe mučnina i povraćanje. Simptom srčanog udara u nekim okolnostima može biti u vidu gušenja. Moguće je imati srčani udar bez ikakvih simptoma, posebno često kod dijabetičara i to je tzv. prehodani srčani udar. Najbitnije je javiti se što prije  ljekaru kada postoji produženo trajanje navedenih tegoba.

Više prijatelja na društvenim mrežama - manje u stvarnom životu

dijete telefonNekada su roditelji djecu jedva uspijevali da natjeraju da uđu u kuću i prestanu sa igrom, dok danas uglavom mole svoje potomke da izađu napolje i druže se u živom kontaktu sa vršnjacima.

Interesovanja su se u odnosu na prošlost itekako promijenila, a danas mlade uglavnom zanima pametni telefon i internet. Stručnjaci tvrde da najviše trpi njihov socijalni život.

Tinejdžeri i mladi danas, iako u izobilju svega, usamljeniji su nego ikada jer je sve postalo "onlajn" i imaju manje kontakata uživo, pokazalo je istraživanje koje je objavio jedan prestižni američki magazin.

"Mladi su danas manje hedonisti, a promjene koje su se dogodile pokazale su da su ove nove generacije mnogo različitije od prethodnih u skoro svim zemljama", kaže Mladenka Perić - pedagog u Gimnaziji "Filip Višnjić" u Bijeljini.

Najviše ih zanima dopisivanja, postavljanje fotografija na internet, istraživanje drugih kao i igrice. Većina se slaže da njigov scijalni život trpi iako su stalno u kontaktu jedni sa drugima, a prema njihovim riječima ne mogu da zamisle život bez telefona.

Prema mišljenju profesora Srpskog jezika i književnosti u bijeljinskoj Gimnaziji “Filip Višnjić”, Karmele Rakić, slučaj opsjednutosti mobilnim uređajima i društvenim mrežama nije zastupljen samo kod mladih, te da su pojedine navike oni naslijedili od starijih.

Fokusiranost na jednu spravu stvara osjećaj anksiozosti, skučenosti, neprijatnosti i postepeno pretvara ljude u neke od Orvelovih junaka- bića jedne riječi jedne zamisli, bića kojima se jako lako manipuliše.

 

 

Nepokretnog brata svako jutro nosi do škole

djevojcica nosi brataDjevojčica Žu Dingšuang pokazuje na djelu šta znači prava ljubav između brata i sestre. Naime, ona svakog jutra nosi bolesnog starijeg brata (12) od kuće do škole, a potom mu pomaže i u ostalim aktivnostima.

Iako kuća nije previše udaljena od škole (500 metara) za leđa jedne devetogodišnjakinje to je u svakom slučaju veliki napor, ali ne i za Žu.

Kako su roditelji zbog posla bili primorani da odustanu od školovanja sina, Žu je odlučila da doslovno sve preuzme na sebe.

Rekla im je da će ona pomoći bratu i to i čini — pored toga što ga nosi u školu, ona mu vezuje pertle, a na fizičkom ga gura u kolicima kako bi imao osjećaj da nije izopšten od drugova.

To nije sve. Po povratku kući, Žu pomaže i roditeljima tako što usisava i pere sudove, a onda sa bratom radi domaće zadatke.

Zašto je veza između brata i sestre tako posebna.

Nije poznato da li se njen brat rodio paralizovan ili je možda doživeo neku saobraćajnu nesreću.

"Ja ću biti njegove noge. Biću s njim zauvijek", radosno poručuje Žu dok se sprema za novi školski dan sa bratom.

 

 

 

Lindex donacija za Savez žena oboljelih od raka dojke "Iskra"

lindex odjeca"Lindex" u Bosni i Hercegovini je ove godine povodom mjeseca borbe protiv raka dojke, namijenio donaciju Savezu žena oboljelih od raka dojke "Iskra" iz Banja Luke.

"Lindex" je podržao borbu protiv raka dojke luksuznom kolekcijom donjeg veša premium kvalitete, od čije je prodaje 10%, kao i cjelokupan profit od "Pink" narukvica, doniran u svrhu širenja svijesti i borbe protiv ove zloćudne bolesti.

Regionalni menadžer za "Lindex" u BiH Vanja Ajdar uručio je predsjedniku "Iskre" Suzani Kekić donaciju vrijednu 3.100 KM.

"Svi smo svjesni važnosti ovakvog projekta, obzirom da smo svi u svojoj okolini imali nekoga ko se borio ili još uvijek bori sa ovom bolešću. Treba da ukazujemo na ovaj problem, širimo svijest i motivišemo sve oko sebe da se češće posvete sebi i svom zdravlju. Ono što me jako čini sretnim jeste izuzetna podrška naših kupaca u ovoj kampanji, kao jednoj od najznačajnijih "Lindex"-ovih projekata", rekao je Ajdar.

 

 

 

Ostao bez šake, invalidninu daje za kiriju, da bi se prehranio prevozi robu na pijaci

bosko kalaba invalidBoško Kalaba (58) u ratu je ostao bez šake i dijela rebara, te već 25 godina u kolicima prevozi stvari kako bi zaradio za hranu, jer svu invalidninu daje za kiriju.

Boško je invalid pete kategorije koji svako jutro dolazi na tržnicu i sa sobom gura kolica za prevoz robe u nadi da će njegova pomoć nekome trebati.

Iako je već 25 godina na rubu egzistencije, kaže da pomoć nije tražio ni od koga, ali da je uvek bio spreman pomoći.

"Došao sam u Banjaluku iz Livna prije 25 godina i od tada živim ovako. Rano sam ostao bez majke i oca, ali sam u ono vrijeme dobio posao u opštini i tamo radio do rata. Poslije se sve promijenilo, živim od danas do sutra, ali polako gubim snagu i ne znam koliko ću još moći ovako", priča Kalaba, koji robu na tržnici prevozi sa jednog kraja na drugi i to za jednu ili dve marke.

Koliko će taj dan imati posla nikada ne zna, pa dnevna zarada može biti 10 ili 15 KM, ali nekada i ništa.

Boško živi kao podstanar, za kiriju daje 150 KM mjesečno, a kada tome doda režije i troškove za lijekove, iznos prelazi njegovih 190 KM invalidnine.

Bori se, kaže, dok ima snage, ali polako mu i nje nestaje, jer godine i rane uzimaju maha.

"Polako me stižu godine, boli me svaka kost i rane, ne znam koliko ću moći ovako. Nisam nikada tražio ničiju pomoć, jer nisam takav čovjek, ali sada više nemam snage da se borim sam. Tražiću krov nad glavom, svoj radni staž i sve ono što mi pripada, tužiću na kraju ovu državu za koju sam se borio", priča Kalaba.

Od porodice nema nikoga. Da se ženi nije mogao, jer nikada nije imao od čega, tako da se njegov život svodi se na tržnicu i na to da li će išta zaraditi i šta će jesti.

Upravo ova priča sa banjalučke tržnice samo je još jedna u nizu slika i prilika kako danas žive borci i kako im država vraća to što su se borili.

Poslije svega, kaže, sanja o tome da ima svoj krov nad glavom, kako bi mirno proveo bar starost i imao šta jesti u danima kada više ne bude imao snage da radi.

"Ne znam šta mi prvo treba kada nemam ništa. Sve mi treba, a najviše krov nad glavom. Zahvaljujući ovoj tržnici imam jedan obrok dnevno i nekada nešto zaradim, zato sam ostao ovde, inače nemam ni jedan razlog. Šta će biti kada nebosko kalaba 2 budem imao više snage da radim, ne smijem ni da pomislim", priča Kalaba.

Ovaj heroj, kako ga na tržnici nazivaju, pomoć do sada nije tražio ni od koga, ali je sada bio primoran obratiti se humanitarnom udruženju "Ruka pomirenja" koje se bori sa vjetrenjačama, pokušavajući borcima i starim ljudima riješiti stambeno pitanje.

Međutim, teško im ide, jer država i grad, kažu, nemaju sluha za ovakve probleme, ali se ipak nadaju da će Kalaba i hiljade ljudi poput njega jednom doći na red.

Život u manastiru

Boška Kalabu život ni prije rata nije mazio. Rano je ostao bez roditelja, a već u svojoj osmoj godini bio je prepušten sam sebi.

Odgajala ga je baka, a dio života proveo je i u jednom manastiru. Starješine manastira zapazile su ga dok je na livadi čuvao stado, te ga pozvali sebi i tu neko vrijeme školovali.

Obećanje od Grada

Dok Kalaba kreće u borbu za krov nad glavom, iz Gradske uprave poručuju da im je upravo to i prioritet.

Za pomoć borcima, porodicama poginulih boraca i ratnim vojnim invalidima u budžetu Grada za 2018. godinu planirano je dva miliona maraka koji će biti utrošeni za stambeno zbrinjavanje, sufinansiranje troškova liječenja, za održavanje spomenika i druge različite projekte.

"Najviše novca 775.000 KM, biće izdvojeno za rješavanje stambenih pitanja korisnika boračko-invalidske zaštite. Još pola miliona namijenjeno je za sufinansiranje troškova liječenja, sahrana i nabavke udžbenika djeci poginulih boraca", kazao je načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Dragomir Keserović.

Čudesna kurkuma možda i najzdravija biljka na planeti

kurkumaKurkuma je postala broj jedan među biljkama korisnim za zdravlje. Ona pruža toliko širok raspon zdravstvenih prednosti da je to zapanjujuće, tvrde ljekari.

Kurkuma sadrži kurkumin, identifikovan kao osnovni aktivni sastojak, koji postiže više od 150 potencijalno terapijskih djelovanja, a uključuje antioksidativna, protivupalna i antikancerogena svojstva.

Ne postoji nijedan drugi prirodni sastojak na svijetu koji je efikasniji za smanjenje upala u tijelu od kurkume!

Ali morate obezbjediti da moćnu kurkumu vaše tijelo koristi ispravno. U tu svrhu morate naučiti kako je konzumirati.

Kao prvo, nabavite eko kurkumu u prahu, lako se nalazi i lako se dozira. Ne morate se zamarati sa svježim korijenom koji se u zadnje vrijeme može kupiti u bio trgovinama. On je sličan đumbiru i slično se i priprema (ista biljna porodica).

Kurkuma je topiva u ulju, što znači da biste je trebali kombinovati s nekom masnoćom za optimalnu apsorpciju hranjivih tvari. Priprema se najčešće s organskim djevičanskim uljem kokosa ili ekstra djevičanskim maslinovim uljem.

Dnevna preporučena količina kurkume bi iznosila od 3 g do 10 g, s vremenom se još malo može povećati.

Dakle, otprilike jedna kašičica kurkume je preporučeni dnevni unos za odrasle. Za maksimalni učinak trebali biste to uzimati na dnevnoj bazi ili barem tri puta sedmično.

Starije osobe i djeca mlađa od šest godina trebala bi smanjiti dozu na pola (pola čajne kašike) jednom sedmično prvi put, a zatim povećati iznos do doze koja odgovara pojedincu. Ako kurkuma uzrokuje probavne smetnje ili nepoželjne reakcije, posavjetujte se s ljekarom.

Kombinujte kurkumu i crni biber kako bi maksimalno iskazali svoj učinak. Kada se uzimaju zajedno, biber povećava bioraspoloživost kurkume od čak 2000 odsto!

Nikad ne uzimati na prazan želudac

Ako se borite sa žučnim kamencem, konsultujte svog ljekara prije nego što kurkumu dodate u svoj prehrambeni plan (kurkuma povećava proizvodnju žuči i može pogoršati vaše stanje).

Nemojte je kombinovati s lijekovima protiv zgrušavanja krvi poput aspirina, ibuprofena ili varfarina (marivarin, martefarin), jer kurkuma takođe razrjeđuje krv.

Koji je najbolji oblik konzumiranja?

Većina ljudi je dodaje u šolju toplog mlijeka. Takođe poznati recept je onaj dr Andersona: Pomiješajte 1/4 kašičice kurkume sa 1/2 kašičice maslinovog ulja. U to dodate veći prstohvat svježeg samljevenog crnog bibera. Ta tri sastojka pomiješajte u šolji.

Možete ovu smjesu konzumirati samu, ali ju i dodavati raznim jelima, čorbama i salatama. Samo pripazite da ako ih koristite u kuvanim jelima, da ove sastojke ne prokuvate previše, već da ih dodate na samom kraju. Ako ih konzumirate same, pomiješajte ih s malo vode.

Popularan je i čaj od kurkume:

1 šolja tople (ne vruće) vode

¼ čajne kašike kurkume

Sok od pola limuna

Prstohvat cimeta

1/8 čajna kašika meda

Kašičica kokosovog ulja

Priprema: Nakon što zagrijete vodu, dodajte kurkumu, limunov sok i med, kašičicu kokosovog ulja i dobro promiješajte. Kurkuma će se sleći na dno šolje, tako da i dalje nastavite miješati vodu dok pijete i tako ćete iskoristiti sve prednosti kurkume.

Pobrinite se da vodu popijete dok je još topla.

Kurkumu možete koristiti i u pripremi slatkih i slanih jela. Možete je dodati u rižoto, voćne salate, salatne dresinge, jela od povrća, umake, kus kus, krompir, palačinke, kolače.

Obično je dovoljno samo 1/2 – 1 kašičice kurkume. Nemojte pretjerati, jer će jelo imati previše intenzivan miris.

Prah kurkume dobro je čuvati u tamnim staklenim bočicama na tamnom, suvom mjestu (ne u frižideru), iz razloga što kurkumin gubi svoju boju i oštrinu izlaganjem direktnom svjetlu.

 

 

Pet stvari koje natprosječno inteligentni ljudi rade drugačije

djevojka knjigeNe moramo znati koliki je nečiji koeficijent inteligencije da bismo zaključili da je ta osoba natprosječno inteligentna.

"Lumene" ćemo prepoznati i po 5 stvari koje oni rade drugačije od ostalih

1. Postavljaju pitanja o svemu

Inteligentni ljudi ne vjeruju svemu što čuju. Pitaju za tradiciju, vjerovanja, etičke norme, čitav sistem u kojem živimo, zapravo sve što postoji.

Ne uzimaju ništa zdravo za gotovo i ne povode se za masom, već o svemu promišljaju kritički i temeljno istraže prije nego što stvore vlastito mišljenje.

Zasigurno ne vjeruju svemu što čuju u vijestima ili od strane bilo koje autoritativne figure. Natprosječno inteligentni ljudi mogu prokužiti laž te ne dopuštaju drugima da se igraju s njima ili da ih stjeraju u ćošak.

Dogma, odnosno principi koji se predstavljaju kao nepobitna istina, njima ne znači ništa – oni imaju mišljenje kakvo žele imati i slijede vlastiti put u životu.

2. Inteligentni ljudi nikoga ne dižu u nebesa

Ljudi s natprosječnim koeficijentom inteligencije rijetko imaju idole i rijetko traže nekoga tko će ih voditi kroz život. Oni znaju da znanje koje traže i koje im je potrebno mogu pronaći u samima sebi. Shvataju da od svake osobe možemo nešto naučiti u životu, ali isto tako shvaćaju da sami ne znaju sve.

Niko nema sve odgovore, i zato natprosječno inteligentni ljudi nikoga ne gledaju kao idola. Sami sebe doživljavaju kao svog osobnog gurua koji ima dovoljno mudrosti i snage snaći se u svakoj situaciji.

3. U stalnoj su potrazi za znanjem

Osobe s visokim kvoeficijentom inteligencije nikada se ne zadovoljavaju onime što znaju – uvijek žude za novim znanjima i iskustvima. Uživaju u tome da proširuju svoj um i da se upuštaju u inteligentne razgovore kad god za to imaju priliku.

Inteligentni ljudi fascinirani su znanjem i ovisni o njemu – ne zadovoljavaju se naučenim jer će na taj način njihov um stagnirati. Shvaćaju da je znanje moć te se žele naoružati sa što više mentalne municije.

4. Svoje misli pretvaraju u djela

Natprosječno inteligentne osobe znaju da misli i ideje ne znače ništa bez djelovanja. Ako žele dospjeti igdje u životu, razumiju da ono što znaju moraju primijeniti u konkretnim djelima. Od vaših misli nema nikakve koristi ako ih ne podijelite s drugima i ako ih ne koristite kako biste pridonijeli svijetu, pa inteligentni ljudi uvijek gledaju gdje bi mogli primijeniti svoje znanje.

Neće dopustiti da im išta stane na put u njihovu nastojanju da koristeći svoje znanje promijene svijet nabolje. Osmišljavanje novih planova s kojima će postići svoje ciljeve pruža im veliko zadovoljstvo.

5. Znaju vrijednost vremena provedenog sa samima sobom u tišini

Više od ičega, ljudi s visokim kvocijentom inteligencije znaju vrijednost vremena provedenog sa samima sobom u tišini.

Svijet je toliko ubrzan da se čini da uopšte ne stavlja naglasak na "biti". Svi moramo djelovati, raditi, proizvoditi, kretati se, zarađivati. Ne provodimo dovoljno vremena razmišljajući, osjećajući, voleći,...

Zbog toga natprosječno inteligentni ljudi provode koliko god je vremena moguće sa samima sobom i sa svojim mislima jer znaju koliko je važno zagledati se duboko u sebe kako bi pronašli odgovore. Čak i ako u tom trenutku ne traže odgovore, i dalje su svjesni važnosti vremena koje provedemo sami, daleko od buke koja nas okružuje, jer to takođe pomaže da se oslobodimo stresa te da regenerišemo um, tijelo i dušu.

Natprosječno inteligentni ljudi imaju odličnu vezu sa samima sobom i znaju da je ta veza temelj za sve ostalo u životu.

 

Šta sve liječi domaća rakija

rakija casicaDobra stara rakija na našim prostorima smatra se nacionalnim pićem, a priče o njenoj ljekovitosti prenose se sa koljena na koljeno.

Šljivovica i loza najpoznatije su rakije, a posebno su popularne razne travarice koje nastaju dodavanjem ljekovitog bilja rakiji kao i slatke rakije sa dodatkom voća.

S obzirom na visok postotak alkohola u rakiji, sa njenom konzumacijom ipak trebamo biti oprezni, ali mala i pravovremena količina rakije brzo će zaliječiti određene zdravstvene probleme.

U nastavku vam donosimo nekoliko tegoba koje su naši stari decenijama uspješno liječili rakijom.

Bol u želucu

Pojeli ste težak obrok koji vam je prozrokovao bol u želucu? Prst-dva šljivovice, loze ili travarice odmah će ga umiriti.

Zubobolja

Gutljaj rakije držite desetak sekundi na bolnom zubu, promućkajte i zatim ispljunite. Ponovite još dva-tri puta uz mali razmak kako vam rakija ne bi previše nadražila zubno meso.

Bol u grlu

Ako je upala grla izazvana bakterijskom infekcijom, rakija s nekoliko kapi propolisa uspješno će dezinfikovati grlo. Takođe će pomoći topli biljni čaj sa par kašičica rakije.

Bol u leđima

Malo rakije lagano umasirajte na bolna i ukočena leđa. Ponovite postupak nakon nekoliko sati. Za ovu namjenu posebno se preporučuje komovica ili tropica, rakije koja se prave iz ostatka grožđa nakon fermentacije, ali poslužiće vam i druge rakije.

Ukočen vrat

Baš kao i ukočena leđa, ukočenje vrata takođe možete sanirati rakijom na isti način.

Bolovi kod reumatskih bolesti

Među oboljelima od artritisa masaža rakijom često je sredstvo ublažavanja bolova u zglobovima.

Otekline

Rakija dokazano hladi kožu, pa dobro djeluje na otekline. Rakiju možete umasirati na otečeno područje ili na njega staviti obloge. Imajte na umu da rakija već nakon nekoliko minuta može nadražiti kožu i zato obloge kratko držite na otečenom dijelu tijela.

Loša cirkulacija

Naše bake i djedovi često su nakon buđenja čašicom rakije pokretali usporenu jutarnju cirkulaciju.

Urološki problemi

Rakija s peršunom sjajan je saveznik u borbi protiv bakterijskih infekcija urinarnog trakta.

Mučnina u vožnji

Naravno, ovdje rakija pomaže samo punoljetnim suvozačima, jer vozači ne smiju da piju dok voze. Mnoge odrasle osobe i dalje muku muče s mučninom prilikom vožnje, a rakija će riješiti i ovu tegobu.

 

Subscribe to this RSS feed

Ranko Markuš

Radio Sa-RS