Menu
A+ A A-

Ko i kako vodi računa o najvrijednijim spomenicima u Srpskoj

groblje m.zejtinlik sokolac1Sutjeska, Kozara, Vojničko groblje Mali Zjetinlik, Spomenik palim Krajišnicima, samo su neki od čuvenih memorijala na teritoriji Republike Srpske, sa kojima vlasti ne znaju šta bi.

Kada se nedavno otvorilo klizište na Tjentištu, iznad najpoznatijeg partizanskog spomenika na prostoru bivše SFRJ, otvoreno je i pitanje, koje je decenijama gurano pod tepih: Ko i kako vodi brigu o vrijednoj spomeničkoj baštini u Republici Srpskoj, jer spomenik Bitke na Sutjesci nije jedini monumentalni memorijal na ovom području bremenitom istorijom.

Koliko tačno Srpska ima značajnih spomenika iz Prvog i Drugog svjetskog rata, te posljednjeg rata u BiH i kako su oni kategorisani, iz Ministarstva za rad i boračko invalidsku zaštitu Republike Srpske, nadležnog za ovu oblast, nismo dobili jasan odgovor.

Saznali smo jedino da se zainteresovane strane nisu mogle dogovoriti.

"Zbog neslaganja i novih prijedloga za kategorizaciju, Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova još nije usvojio Listu spomenika od izuzetnog značaja za Republiku Srpsku, niti Listu spomenika od značaja za određeno područje ", navode u Ministarstvu.

Dogovor se očekuje do kraja marta, ali je gotovo izvjesno gdje će se na listi najznačjnijih memorijala naći partizanski spomenici na Tjentištu, Kozari i Banj Brdu (Šehitlucima) iznad Banjaluke, kao i Vojničko groblje Mali Zejtinlik kod Sokoca, na kojem je sahranjeno više od 1.300 boraca Vojske Republike Srpske.

Kako god oni bili kategorisani, za održavanje ovih i još nekoliko stotina drugih spomenika u budžetu RS za planirano je mršavih 250.000 KM.

Koliko su ova sredstva skromna, svedoči i podatak da samo čišćenje platoa i košenje trave oko Spomenika palim Krajišnicima u Banjaluci košta oko 50.000 KM godišnje.

"Prioritet Ministarstva je održavanje Vojničkog groblja Mali Zejtinlik, a preostala sredstva se koriste za izgradnju i održavanje drugih spomenika iz Odbrambeno-otadžbinskog rata", kažu u Ministarstvu.

Jasno je, dakle, da je za partizanske spomenike, među kojima su i dva najpoznatija u bivšoj Jugosalviji, oni na Sutjesci i Kozari, predviđeno nula maraka.

Egzodus mrtvih boraca

Nadgobni spomenici na Vojničkom groblju Mali Zejtinlik na Sokocu već godinma propadaju, pa se redovno obnavljaju novcem iz budžeta RS. Tako je krajem 2017. "Gradsko groblje" Banjaluka 63 nadgrobna spomenika na Malom Zejtinliku zamijenilo novima, jer su prvobitni, kako je rekao direktor banjalučkog groblja Nedeljko Milaković "bili izgrađeni od neadekvatnog kamena".

Ovo spomen groblje, na kome je sahranjeno više od 1.300 poginulih boraca Vojske RS, osnovano je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Jedan dio teritorije tadašnjeg Srpskog Sarajeva je po Dejtonu pripao Federaciji BiH, nakon čega je uslijedio masovni egzodus Srba, koji su iskopavali posmrtne ostatke poginulih boraca i prenosili ih u ovo spomen groblje.

Zbog akciza ni plin više nije jeftin

plin boceDistributeri nafte i naftnih derivata će zbog skupljeg plina pretrpjeti pad prometa, što će se odraziti i na finansijske bilanse privrednih društava iz ove oblasti, tvrde stručnjaci.

U moru poskupljenja, Zakonom o akcizama uvedena je i taksa za puteve i autoputeve na tečni naftni gas, odnosno plin, u iznosu od 0,15 KM po kilogramu za puteve i 0,25 KM po kilogramu za autoputeve. Tako je ovaj energent poskupeo za oko 0,30 KM po litri i košta oko 1,10 KM.

Distributeri koji se bave prometom tečnog naftnog gasa cijenu ovog energenta kreiraju po sličnom principu kao gorivo, odnosno na osnovu nabavne cijene, cijene distribucije i drugih faktora.

Samo nikoliko dana nakon što su to i uradili, te promijenili brojke na tablama pumpi, stručnjaci upozoravaju da se očekuje pad prometa plina, koji je upravo poslednjih godina doživio procvat.

Podaci Uprave za indirekto oporezivanje BiH pokazuju da je uvoz naftnih plinova od 2014. do 2017. godine porastao za oko 60 miliona kilograma. Tako je 2014. godine u BiH uvezeno oko 205 miliona, 2015. godine oko 237 miliona, dok je u 2016. i 2017. godini broj porastao na 263 miliona kilograma naftnih plinova i ostalih plinovitih ugljenvodonika.

Građani su plin kupovali kao omiljeno i najjeftinije gorivo, međutim, kada i ono najjeftinije postane skupo, ljudi će ga manje kupovati, prognoziraju stručnjaci.

– Promjena Zakona o akcizama će sigurno dovesti do pada prometa. Distributeri nafte i naftnih derivata su bili prinuđeni da povise cijene svojih proizvoda zbog novih nameta državi, te zbog toga trpe pad prometa, što će se odraziti i na finansijske bilanse privrednih društava iz ove oblasti – tvrdi Zoran Berak, sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS.

Dok ova taksa predstavlja značajan udar na džepove građana koji voze automobile na plin, akcize i takse na korišćenje plina u domaćinstvima se ne plaćaju, što opet može dovesti to novih problema.

– Postoji realna velika opasnost od nestašice gasa za domaćinstva na tržištu ukoliko se ne otklone nejasnoće u postojećem Pravilniku o primjeni Zakona o akcizama ili on ne bude izmenjen. Trenutno je takva situacija da distributeri TNG koji nisu uvoznici ovog energenta nisu u mogućnosti da nabave tečni naftni gas u bocama bez obračunate takse za puteve i autpouteve – tvrdi Berak.

Dodaje da veliki problem predstavlja i prodaja ranije nabavljenog plina za domaćinstva, te činjenica da uvoznici ovog energenta koji je oslobođen taksi za puteve ne mogu dalje prodavati TNG distributerima i maloprodajama jer im to izmenjeni Zakon o akcizama i Pravilnik ne dozvoljavaju.

– Sadašnje okolnosti nalažu da tečni naftni gas za domaćinstva može prometovati samo uvoznik istog, koji posjeduje sopstvenu benzinsku pumpu. Zbog toga smatram da bi trebalo hitno tečni naftni gas koji se uvozi zbog punjenja u boce za domaćinstvo osloboditi svake obaveze po osnovu naplaćivanja taksi za puteve i autoputeve, jer se on ni na koji način ne može dovesti u vezu sa tim taksama – dodaje on.

Dok stručnjaci ukazuju na nepravilnosti i propuste, cijena plina raste, a raste i briga građana, jer će pun razervoar umjesto za 30, sada imati za 50 KM.

– Pun rezervoar sam plaćala 30 KM, a sada plaćam 50 KM, što svakako jeste velika razlika. Međutim, kad uzmem u obzir koliko bi skuplje platila benzin, koga za 50 KM mogu kupiti samo pola rezervara, shvatim da je plin još i jeftin, koliko je sve ostalo poskupjelo – kaže Banjalučanka Branka Ljoljić.

Distributeri traže rješenje

Usvojeni set Zakona o akcizama izazvao je probleme na tržištu gasa u zemlji, zbog čega će uvoznici i distributeri Upravi za indirektno oporezivanje BiH ponuditi konkretne prijedloge za rešenje novonastale situacije.

Tako je bar najavljeno na sastanku uvoznika i distributera gasa u BiH, na kojem su prisustovali predstavnici kompanija koje se bave uvozom, distribucijom i punjenjem propan-butana i auto-gasa.

Zakon o akcizama BiH i Pravilnik o izmjenama i dopunama ovog zakona nedorečeni su i u sukobu sa postojećim zakonima, što može dovesti do raspada tržišta propan-butana u BiH, zaključeno je na ovom sastanku.

 

Naselje Delijaš nadomak Trnova postalo utočište migranata

migranti trnovo delijasStigli smo u BiH prije dvadesetak dana. Nemamo para i vrlo je teška situacija, a snalazimo se uglavnom uz pomoć mještana, tako za "ATV" priču počinje grupa Sirijaca, koja je u potrazi za boljim životom završila u naselju Delijaš, nadomak Trnova.

Tu se i nalazi azilantski centar, ali nekoliko migranata kaže da tu nisu našli smještaj, već se snalaze kako znaju i umiju, a neki su utočište našli u džamiji.

Dolazimo iz Sirije. Nemamo para kod sebe. Veliki problem je što je džamija stalno zatvorena i stalno smo u njenom dvorištu, nikada ne možemo da uđemo unutra.

“Došao sam iz Sirije preko Turske, pješke. Bez para, bez karte. Išao sam mjesec dana pješke, ali imao sam velike probleme dok sam došao ovdje”, rekao je jedan od njih.

Mještani kažu da bi satima mogli prepričavati iskustva sa migrantima. Najveći problem je što oni koji nemaju krov nad glavom ne biraju način da se snađu, pa nerijetko obijaju napuštene kuće, kako bi se ugrijali i sklonili od zime.

Po hranu neki pjesače do obližnjih mjesta udaljenih i po petnaestak kilometara, jer u naselju Delijaš nemaju baš mnogo izbora.

Najbliže mjesto od centra i u naselju Delijas je opština Trnovo, gdje mještani kažu da sve više viđaju migrante, koji dolaze u lokalne kafane i kupuju u obližnjim priodavnicama.

Međutim, dok jedni mještani tvrde da nema nikakvih problema, drugi kažu da ih itekako ima.

Amir Imamović kaže da nije čuo da su migranti pravili haos u Trnovu, kako se to može čuti od pojedinih mještana. Navodno su prije nekoliko dana, nezadovoljni što nisu dobili piće, pravili probleme, ali Imamović kaže da u svakom slučaju migranti trebaju pomoć opštine i države.

“Ja koliko vidim da navraćaju u posluge i granape, da nemaju dovoljno hrane, jer bi tu trebala pomoći i opština federalna, međutim, ona vodi brigu, ona vodi svoju politiku i tako, a i kanton bi trebalo da pomogne, o tome se radi”, rekao je Amir Imamović iz Trnova.

Momir Regoje iz Trnova kaže da migranti jesu sve češći gosti u toj opštini. A po svemu sudeći i jedna od glavnih tema među mještanima.

“Viđamo ih prolaze ovuda po ovim kafićima piju, nekom stvaraju probleme, nekom ne stvaraju, ali ne znam šta još da kažem”, rekao je Momir Regoje iz Trnova.

Migranti su preplavili i nekoliko sarajevskih naselja. U nekim od njih zabranjeno je snimanje u šta se uvjerila i ekipa ATV-a.

U svakom slučaju priliv je sve veći, priznaju i nadležni, ali o tome bi tek trebalo ozbiljnije da razgovaraju.

 

 

BiH na trećem mjestu po pesimizmu

depresijaStanovnici BiH su treći najpesimističniji u svijetu kada je riječ o očekivanjima u 2018. godini, pokazuje tradicionalno istraživanje poznate agencije "Gallup International".

Ako je za utjehu, ispred BiH na listi najpesimističnijih nalaze se stanovnici Italije, a zatim Grčke.

Čak 38 odsto građana BiH ne vjeruje da će 2018. godina biti uspješnija od prethodne, a samo 20 odsto njih vjeruje u bolje sutra. Ipak, najviše je onih koji smatraju da se BiH neće pomaći s mrtve tačke.

Struka nalazi razloge u prekomjernom odlasku mladih ljudi, ali i tome što je BiH pogodno tlo za političke eksperimente i zapada, i istoka.

"A ovi naši političari i vlasnici kapitala, jer čini mi se da samo oni raspolažu s moći u ovom društvu, su bili tako plodotvorni u provođenju tih nauma koji su im dati u zadatak, da smo mi došli u to stanje da se računamo u najpesimističniji narod Evrope i svijeta", rekao je Dimitrije Ćeranić sa Pravnog fakulteta u Bijeljini.

U ekonomski prosperitet vjeruje svega 13 odsto ispitanih. 40 procenata građana smatra da će u 2018. besparica biti veća, dok 47 odsto njih misli da ćemo ostati tu gdje jesmo. Građani poručuju da bi pesimizam isčezao kada bi se mladi zaposlili i kada bi vlasti počele da rješavaju problem. Istovremeno, čovjek je čovjeku sve više vuk.

"Svako trči da ima sve više, a konkurencija mu po prirodi stvari smeta. Ljubav ne može da postoj, jer se sve svelo na ljubaznost. Mi imamo danas ideologiju humanizma gdje se zagovara ljubav ka svim ljudima svijeta, a isti ti zagovarači zaborave da vole svog komšiju koji rovi po kontejneru", istakao je Ćeranić.

Prva istraživanja o ovoj temi zabilježana su u Jugoslaviji osamdestih godina prošlog vijeka, a brojke su bile obrnute. Tada je Jugoslavija bila jedna od najoptimističnijih u svetu, a posebno se isticala BiH.

"Postoje države u kojima se mnogo gore živi, ali su ljudi zadovoljniji. To može biti i zbog toga što su naši ljudi zapamtili jedan period blagostanja, pa su i razočaraniji u ovo što postoji", dodao je Ćeranić.

Anketirani građani kažu da se Jugoslavija ne može zaboraviti, te da je to država u kojoj je s pravom cvjetao optimizam.

Pesimizam u ogledalu BiH je opravdan, podvlači struka, ističući da svi parametri predviđaju gore ekonomsko i socijalno stanje u BiH koje ne isključuje ni otkucavanje časa istorije u prirodi, a to je revolucija.

 

Političari tužbama disciplinuju medije

novinari kamermaniPrema procjeni Udruženja “BH novinari”, godišnje se u BiH pokrene u oko 100 tužbi za klevetu, a najčešće novinare tuže političari i visoki funkcioneri.

Veliki broj tužbi za klevetu u BiH pokazatelj je netolerancije i nespremnosti za javni dijalog i kritiku, a tužbe često služe kao sredstvo za obračun sa novinarima, što ima izuzetno obeshrabrujući efekat na rad novinara, posebno u manjim sredinama, istaknuto je na seminaru o procesuiranju klevete, koji su organizovali Udruženje BH novinari i Savjet Evrope.

Profesionalci iz pravosuđa i medija zaključili su da se u sudskoj praksi često ne uviđa jasna razlika između činjenica i vrijednosnog suda, na koji novinar ima pravo i po zakonu i po profesionalnom kodeksu.

Zanemaruje se i činjenica da je članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koju je BiH ratifikovala bez rezerve, zagarantovana sloboda “mišljenja, primanja i saopštavanja informacija i ideja bez mešanja vlasti”.

Pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović kaže da u BiH nema egzaktnih podataka o ukupnom broju tužbi za klevetu, kao ni o njihovim ishodima, ali da su u dosadašnjoj praksi najviše sporne bile privremene zabrane objavljivanja, medicinska vještačenja, te slobodna procjena nematerijalne štete i određivanje visine odštete.

BiH je prva zemlja u regionu koja je dekriminalzovala klevetu. Prije više od 15 godina usvojeni su entitetski zakoni o zaštiti od klevete, kojima je propisano da novinari i mediji mogu zbog iznošenja neistina i neodgovornog izvještavanja platiti odštetu, ali ne i završiti u zatvoru.

Ovim zakonima je, takođe propisano da kazna koja se za klevetu izriče mediju ne smije biti tolika da ugrozi rad medija, što nije uvijek poštovano. Primjer je politički magazin “Slobodna Bosna” koji je 2015. bio prisiljen na zatvaranje štampanog izdanja zbog velikog broja tužbi.

Kako je istakao Elvir Padalović, urednik portala “Buka”, brojni primjeri svedoče da su političari itekako svjesni da su za novinare i medije sudski procesi zbog klevete iscrpljujući i finansijski zahtjevni, pa strah od tih procesa često dovodi do autocenzure.

Od 500 KM do nekoliko miliona

Sve češće se sudovi, u predmetima koji se odnose na klevetu, pozivaju direktno na član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, što je pomak u odnosu na prve godine primjene zakona o zaštiti od kelvete.

Drugi pozitivan pomak su i sve niže odštete, koje tužioci, mahom političari, traže od tuženih novinara.

Danas ti zahtjevi su najčešće iznose od 500 do 10.000 KM, iako, kako je rekla Borka Rudić, ima i slučajeva da se traže “milionski iznosi”.

 

 

Potrošačka korpa porasla na 2.000 KM

potrosacka korpa1Poskupljenja od po nekoliko feninga skoro svake nedjelje zapljuskuju trgovačke centre BiH, a tihi rast cijena doveo je do toga da je mjesečna potrošnja jednog domaćinstva sa 800 KM, koliko je za potrošačku korpu izdvajano prije četiri godine, dosegla svotu od skoro 2 000 maraka.

Predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja “Futura” iz Mostara Marin Bago rekao je da je, prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH, potrošačka korpa u prošloj godini iznosila 1 850 KM.

Ali, navodi da je ona sada znatno veća i da se kreće oko par hiljada maraka.

– Ključni je problem što je minimalna potrošačka korpa do sada iznosila 1 850 KM, dok prosječna plaća godinama ostaje oko 800 KM. Dakle, dvije prosječne plaće ne mogu pokriti minimalan iznos potrošačke korpe. Ovakve situacije nema nigdje u regiji, ali ni u Europi – kaže Bago.

Da su cijene visoke za naš standard, kažu i prodavači i trgovci. Navode i da kupovna moć stanovništva nikad nije bila slabija i da je sve učestalija prodaja robe na komad.

– Kupuju par jaja, dvije do tri voćke i do nekoliko krompira ili mrkvi – rekao je za “Avaz” jedan neimenovani trgovac.

Bago ističe da je ovakvo stanje neodrživo.

– Ono što dodatno ne ide naruku potrošačima je i što su cijene porasle, a pakiranja su manja. Sada na policama imamo sol, rižu, brašno ili šećer koji se pakiraju u 800 ili 900 grama. Kada analizirate bilo koji proizvod, doći ćete do zaključka da je na djelu puzajući rast cijena, da skoro svakih mjesec do dva neki proizvod poskupi – rekao je Bago.

 

 

Rajić: Iako nas Drina dijeli, mi smo kao dva oka u glavi

srpcad srbiji sars1U saradnji sa Srpskim prosvjetnim i kulturnim društvom "Prosvjeta", Osnovna škola "Pale" održala je večeras manifestaciju "Srpčad Srbiji", povodom Dana državnosti Srbije, na kojoj su predstavljene tradicionalne igre gostiju i domaćina.

Direktor Osnovne škole "Pale" Aleksandar Rajić ističe da je ovo prvi put da se organizuje ovakav vid manifestacije koja ima tendenciju da preraste u tradiciju.

"Osnovna škola "Pale" u saradnji sa SPKD "Prosvjeta" dočekala je našu braću i sestre i djecu iz KUD-a iz Mladenovca, koji će tri dana biti gosti naše opštine i škole. U sklopu toga biće čitav niz aktivnosti i događaja", ističe Rajić i dodaje da su Srbi sa lijeve i desne strane jednaki, iako nas Drina dijeli mi smo kao dva oka u glavi.

On kaže da su danas gosti imali priliku da posjete Sarajevo te da je za sutra planiran izlet na Jahorinu.

Predsjednik Opštinskog odbora "Prosvjeta" Pale Aleksandra Srdanović kaže da su večeras nastupili članovi najmlađe kulturne u horske sekcije

"Manifestacija je ogranizovana u čast Dana državnosti Srbije. Djeca su smještena kod svojih drugara iz KUD-a „Prosvjeta, a djeca sa Pala će u martu uzvratiti posjetu gdje će učestvovati na festivalu u Mladenovcu", navodi Srdanovićeva i dodaje da je značaj ovakve manifestacije veliki koja ima za naš cilj je ne samo da širi kulturu nego da i spaja našu djecu iz Srbije i Republike Srpske.

Član rukovodstva KUD-a "Šumadija" iz Vlaške Zoran Jocić smatra da je ovo jedinstvena prilika da ova dva KUD-a ostvare saradnju.

"Velika nam je čast što smo na Palama, s ciljem da zajedno proslavimo za nas veoma značajan praznik Dan državnosti Srbije. Ovdje je 30 članova dječijeg ansambla KUD-a "Šumadija". Do saradnje je došlo zahvaljujući organizatorima Beogradskog festivala folklora", kazao je Jocić.

KUD "Šumadija" iz Mladenovca na Palama će boraviti od 15. do 18. februara. Naredno druženje planirano je od 15. do 18. marta kada će paljani biti gosti pomenutom KUD-u.

 

Slavku nije omogućeno da pohađa nastavu, dane provodi u malinjaku

slavko rudoRudo prati mnogo zanimljivih priča, poput one da ima rijeku najkraćeg toka, da je prvi grad koji se u ovoj zemlji gradio urbanistički.

U malom mjestu na krajnjem istoku BiH, stanovništvo uglavnom živi od svog rada, od poljoprivrede i stočarstva. Fabrika i firmi nemaju, pa su uglavnom prepušteni sami sebi i milosti prirode.

Sa hiljadama drugih sudbinu dijeli i Sanja Mršević, koja je do sigurnije egzistencije odlučila doći uzgojem malina. Sanja je uspjela zasaditi manji malinjak, ali obzirom na stanje na tržištu, otkupnu cijenu i vremenske uslove koji u posljednje vrijeme ne idu u korist malim malinarima, to nije bilo dovoljno za život i izdržavanje porodice, piše "Radio Sarajevo".

I nije Sanjina nesreća bila samo u nedostatku sredstava za život, već je proživela i pravu porodičnu dramu kada su prije dvije godine njenom sinu, zbog blažeg oblika autizma, onemogućili pohađanje srednje škole.

Slavko, autistični mladić iz Rudog, iz škole koja mu je predstavljala najveću radost i jedini način uključivanja u drušvo, izbačen je iako je, kako roditelji tvrde, imao ljekarsko uvjerenje koje garantuje mogućnost pohađanja nastave.

Kada je ostao bez obrazovanja Slavko se ponovo našao u izolaciji, ali njegova majka nije odustajala. Uključenost u svakodnevnicu i osjećaj korisnosti vraćala mu je kroz njegov angažman u proizvodnji malina.

Međutim, osim sreće za Slavka, Sanja je kroz uzgoj malina sebi i porodici trebala osigurati egzistenciju. Podršku ovoj porodici pružio je USAID Fond za podršku u razvoju biznisa.

Od novca koji je dobila Sanja je zasadila još jedan malinjak i sada se nada da će moći proizvesti sedam ili osam tona malina. Ako je posluže vremenski uslovi i otkupna cijena bude dobra, Sanja se nada i lagodnijem životu.

Od ovog novca kupili su i mašine za obradu zemlje, pa će rad u malinjaku biti lakši, ali i finansijski mnogo isplativiji.

Ovaj novac nije samo značio bolji život za Sanju, već i za nekoliko mladih koje angažuje za vrijeme berbe i pruža im priliku da zarade, jer u Rudom i nemaju mnogo mogućnosti za zapošljavanje. Ovaj novac značio je i vraćanje nade Slavku, autističnomslavko rudo maline s početka priče, koji sa majkom radi u malinjaku.

Slavko pomaže i u podvezivanju sadnica, ali i berbi plodova, jer Slavko to može. Nema fizičkih nedostataka, pun je snage i života i rad u malinjaku za njega je jedan vid terapije ističe Sanja. Podrške ne nedostaje ni od drugog sina.

I on pomaže i vrijedno radi. Malinjak na obali Lima za ovu porodicu više nije samo izvor zarade, već i prostor sreće.

"Nada koju nam pruža ovaj malinjak jedna je od retkih svijetlih tačaka koje imamo u ovoj borbi. Znači i meni i mojoj porodici, ali ponajviše Slavku. Ako još i naša borba uspije i Slavko se vrati u školu i mi ćemo biti sretna porodica", ističe Sanja.

Svakog dana na velikom odmoru Slavko Mršević još uvijek odlazi do Srednjoškolskog centra Rudo kako bi vidio svoje prijatelje iz razreda i družio se s njima.

Njegova borba za povratak u školu se nastavlja, a osjećaj uključenosti i korisnosti do okončanja bitke, Sanja će mu i dalje pružati kroz rad u malinjaku.

Sanja je jedna od stotinu žena kojoj su USAID Program podrške marginaliziranim grupama i devet lokalnih uprava omogućili da pokrenu i razvijaju vlastiti biznis.

Biznis koji im prvenstveno osigurava egzistenciju, samostalnost, ali i vraća vjeru u bolje sutra.

 

 

 

 

Sve manje brakova, sve više razvoda u BiH

brak svadjaBrak je institucija i najviši stepen kojim se kruniše ljubavna veza dvoje ljudi. Proteklih godina to je predstavljalo nešto sveto i važno za očuvanje porodice. Danas se brak shvata olako, Bosanci i Hercegovci se žene, skoro u istom trendu kao proteklih godina, ali se i razvode u jednako istom tempu.

Dok se broj sklopljenih brakova u BiH smanjuje, povećava se broj razvoda.

Povećan broj razvoda

To pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, gdje je broj sklopljenih brakova u našoj zemlji u razdoblju od 2006. do 2016. godine u opadanju.

Godine 2007. imali smo najviše sklopljenih brakova – 23.494, dok je najmanje brakova sklopljeno u 2013. godini – 17.623.

U istom razdoblju, povećao se broj razvoda. Najmanje razvoda bilo je 2008. godine – 1.369, a najviše u 2015. – 2.963.

Na brak se odlučuju i mladi i stari. Slično je i s razvodima.

U BiH je 2016. godini sklopljeno 19.265 brakova, 421 manje nego 2015. U isto vrijeme, sudski razvedena su 2.773 para, za 190 manje nego u 2015. godini.

Prema najnovijim statističkim podacima, djevojke u prosjeku imaju između 20 i 29 godina, kada ulaze u prvi brak, dok je mladoženja star između 25 i 29 godina.

Najviše nevjesta je u 2016. godini bilo između 20 i 24 godine – 6.066, a mladoženja od 25 do 29 – 6.990.

Podaci govore da se na brak odlučuju i građani BiH s 50 i više godina. Doduše nešto više muškarci (998 muškaraca – 611 žena), ali je taj trend u porastu u odnosu na protekle godine.

Od ostalih statističkih podataka zanimljivo je da se na brak u 2016. odlučio veliki broj udovaca – 1.872 (udovica ukupno 950).

Brz brak, ali i razvod

Zabrinjavajuće je da se na brak odlučio i veliki broj mladih između 15 i 19 godina. Kod nevjesta taj je broj iznad 10 posto (1.930), a daleko manji kod mladoženja (256).

Sve to ukazuje da se građani BiH na brak odlučuju u ranijoj životnoj dobi, ali se veoma brzo i razvode.

 

Nova slika BiH: Odlaze mladi ljudi i porodice, dolaze migranti

bih mapa1Dok s jedne strane migranti iz zemalja trećeg svijeta i povratnici sa islamskih ratišta rado pristižu u Bosnu i Hercegovinu, bh. građani postaju migranti u nekim drugim zemljama odlazeći “trbuhom za kruhom”.

Ratna djelovanja na području Iraka i Sirije za najtragičniju nuspojavu imala su, uz velike žrtve, i ogromne migrantske te izbjegličke talase koji se kreću prema zapadnoj Evropi i skandinavskim zemljama.

Na putu migranata našla se i BiH, posebno se u posljednje vrijeme bilježe sve češći ulasci migranata, ali i njihov neevidentirani boravak unutar granica BiH – piše Večernji list.

Novi podaci alarmantni

Iz Granične policije potvrdili su kako je tokom protekle godine evidentirano značajno povećanje broja otkrivenih ilegalnih migranata. Od 1. januara do 31. decembra 2017. u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska državne granice otkrivena su čak 753 državljana zemalja visokog migracijskog rizika, dok ih je u 2016. otkriveno manje od stotinu.

Kada je riječ o otkrivenim ilegalnim migrantima, u najvećem postotku riječ je o punoljetnim muškarcima koji putuju sami, a u nekoliko slučaja otkrivene su žene i maloljetnici.

U oktobru 2017. je otkriveno 105 ilegalnih migranata, u novembru 76, dok je u decembru 2017. otkriveno čak 205 migranata.

Na početku 2018. godine samo u januaru taj broj je porastao na zabrinjavajućih 157!

U najvećem broju slučajeva otkriveni su državljani Pakistana (124), Alžira (125), Afganistana (85), Turske (64), Libije (56), Sirije (62), Maroka (43), Irana (26), Albanije (18) te 96 osoba s područja Kosova.

Pokušaji ilegalnog ulaska u BiH u 2017. najčešće su evidentirani na granici sa Srbijom i Crnom Gorom na području Bijeljine, Višegrada, Gacka, Bileće i Trebinja. Evidentirani su i pokušaji ilegalnog ulaska u BiH na području Zvornika, Foče i Čajniča.

Osim migrantima, BiH je omiljena destinacija i povratnicima koji su pod okriljem različitih frakcija ratovali na teritoriju samoproglašenoga “Islamskog kalifata”.

Među zainteresiranima za BiH su dakako i arapski investitori koji kapitalom uz korespondenciju domaćih čimbenika kupuju ekskluzivne komade zemlje u BiH.

S druge strane, nažalost, svakodnevno sve je veći broj onih koji odlaze iz BiH, i to mahom mladih ljudi, ali i cjelokupnih porodica koje su zbog nestabilne situacije i besperspektivnosti u svim sferama svoga života odlučili sigurnost i posao potražiti pod okriljem “sunca tuđeg neba”.

Tako, dok s jedne strane migranti iz trećeg svijeta i pripadnici razbijenih terorističkih organizacija rado pristižu u BiH, paradoks je da bh. građani postaju migranti u nekim drugim zemljama odlazeći “trbuhom za kruhom”.

Migracije i posljedice

Nisu rijetki ni oni koji se odreknu državljanstva BiH, čime bivaju nepovratno izgubljeni za ovu državu, a riječ je u većini slučajeva o kvalitetnim kadrovima i školovanim mladim ljudima koji se nikada neće vratiti.

Postavlja se pitanje šta je u pozadini svih ovih migracija i je li samo riječ o slučajnosti kao rezultatu spleta nepovoljnih geopolitičkih okolnosti u kojima se našla cijela Evropa ili je seoba naroda 21. svijeka proizvod savršeno režiranog scenarija koji ima za cilj izmjenu nacionalne i vjerske strukture ciljanih područja u Evropi, te nužno slabljenje kako geostrateškog položaja cijele Evrope, tako i konkurentnosti radne snage i cijene rada na najstarijem kontinentu.

Sve to može imati nesagledive i kompleksne posljedice na kulturno i svako drugo naslijeđe Evrope. Katastrofalan učinak će biti za malu i nestabilnu zemlju kakva je BiH, opterećena svojim unutrašnjim problemima i krizama, kompleksnu samu po sebi strukturom i sistemom, a na koju se odrazi svaki, i najmanji geopolitički potres u regionu.

Ona na kraju može biti najveća kolateralna žrtva ove izmjene strukture stanovništva.

Svi dobro znamo kako veliki potresi obično krenu od više malih, a ovo je samo jedan od onih malih koji se u BiH gomilaju svakodnevno u sve većem broju.

 

 

Vikipedija na srpskom jeziku proslavlja 15 godina postojanja

vikipedija sajkacaNa rang-listi najvećih Vikipedija, naša Vikipedija se nalazi na 17. mjestu, i na 1. među južnoslovenskim Vikipedijama.

Kada su u pitanju posjete, Vikipedija na srpskom jeziku je od početka 2015. godine pa do danas, imala preko 38 miliona pregleda.

3a 15 godina, na Vikipediji je na srpskom jeziku napisano 602.822 članaka, a tokom februara imala je 864 aktivna korisnika.

Vikipedija na srpskom jeziku je Vikipedija, slobodne enciklopedije, na srpskom jeziku koja je nastala 16. Februara, 2003. godine.

Otvorenu i višejezičnu enciklopediju, osnovao je 15. januara 2001. godine Džimi Vejls, u želji da ubrza njenu prethodnicu – Nupediju, čiji su okviri i tehnologija bili spori u ostvarivanju misije da cjelokupno ljudsko znanje bude dostupno svima.

 

 

 

 

Aleksandar Gajić dobro podnosi terapije

aleksandar gajic otacAleksandar Gajić, jednogodišnja beba iz Zvornika, nalazi se na liječenju u Njemačkoj i prema riječima njegovog oca Željka Gajića, mališan odlično podnosi terapije za agresivni tumor na malom mozgu.

Gajić dodaje da su ljekari rekli da mali Aleksandar dobro podnosi terapije, da je njegovo zdravstveno stanje bolje, te da nisu potrebne matične ćelije i operacija.

On je zahvalio svim dobrim ljudima koji su nesebično pomagali i koji su se sve vrijeme raspitivali za zdravlje malog Ace.

Gajić je rekao da je na račun bolnice do sada uplaćeno 231.000 evra i dodao je da će novac koji ne bude iskorišćen na liječenje Aleksandra i na dodatne troškove biti preusmjeren za liječenje druge djece.

Mali Aleksandar će u klinici "Švabing" ostati na liječenju više od godinu dana zbog čega su mogući i naknadni troškovi, a javnost će o svemu biti na vrijeme obaviještena.

 

 

 

Subscribe to this RSS feed

Ranko Markuš

Radio Sa-RS