Devetnaest godina od ubistva novinara Slavka Ćuruvije Istaknuto

Napišite komentar

Srpski novinar i izdavač Slavko Ćuruvija ubijen je na Vaskrs, na današnji dan, 11. aprila 1999. godine u Beogradu u tadašnjoj ulici Ive Lole Ribara, sadašnjoj Svetogorskoj ulici, ispred prostorije marketing službe ''Dnevnog telegrafa'', čiji je vlasnik bio.

slavko curuvija1

Prošlo je 19 godina od ubistva Ćuruvije, a nalogodavci i izvršioci ubistva ovog srpskog novinara, rođenog u Zagrebu, nikad nisu pronađeni niti kažnjeni. Ubistvo Ćuruvije tokom NATO bombardovanja Srbije postalo je simbol za brutalnost režima Slobodana Miloševića.

Slavko Ćuruvija je rođen u Zagrebu, 9. avgusta 1949. godine. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Radni vijek je počeo u preduzeću "Mašinogradnja". Od 1984. godine je radio kao analitičar u Upravi za analize Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove.

Godine 1986. Ćuruvija se pridružio novinarskoj ekipi lista "Borba". Počeo je kao komentator, a zatim je napredovao preko urednika unutrašnje političke rubrike, do pozicije glavni i odgovorni urednik.

Pisao je komentare i reportaže sa Kosova i Metohije u periodu od 1986. do 1988. godine. Bio je jedan od rijetkih novinara kojem je omogućeno da bude neposredno uz Slobodana Miloševića tokom njegove posjete Kosovu Polju, 24. aprila 1987, kada je Milošević izgovorio čuvenu rečenicu "Niko ne sme da vas bije!".

U "Borbi" je ostao do 1994. godine kada je država preuzela kontrolu nad listom, nakon čega je napustio novine. Sve vrijeme je bio aktivni dopisnik ili saradnik više medija: "Komunist", NIN, "Vjesnik", „"Večernji list", "Nedelja", "Pobjeda", TV Beograd, TV Politika, TV Sarajevo.

Godine 1994. zajedno sa Momčilom Đorgovićem osnovao je list "Nedeljni telegraf", prvi srpski privatni nedjeljnik. Dvije godine nakon toga, 1996., njih dvojica su osnovali "Dnevni telegraf" (DT), prvi privatni dnevni list u Srbiji, a Ćuruvija je 1998. godine osnovao magazin "Evropljanin".

Poznanstvo i sukob sa Mirjanom Marković

Ne postoje pouzdani podaci o prirodi odnosa između Slavka Ćuruvije i Mirjane Marković, supruge tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. Aleksandar Tijanić je u TV dokumentarcu "Kad režim strelja" opisao njihov odnos kao "pakt o nenapadanju koji mu je omogućavao da dođe do značajnih informacija i time značajno uveća broj čitalaca Dnevnog telegrafa". Ćuruvijina nevjenčana supruga Branka Prpa je pridavala znatno manji značaj tom poznanstvu.

Ćuruvijin odnos sa Mirjanom Marković se značajno pogoršao u ljeto 1998. godine, kada su u toku bile značajne policijske akcije protiv pobunjenih Albanaca na Kosovu. Na osnovu Uredbe Vlade Srbije o posebnim mjerama u uslovima prijetnje NATO napada na zemlju "Dnevni telegraf" privremeno je zabranjen 14. oktobra 1998, a prostorije su zapečaćene.

Iznerviran takvom odlukom Slavko je odjurio kod Mire Marković. Na osnovu knjige Predraga Popovića "Oni ne praštaju", tada su pale teške riječi između njih dvoje. Slavko je upitao Miru: "Šta to radite? Ako nastavite tim putem, visićete na Terazijama!"

slavko curuvija 2

Nedugo zatim zaplijenjena je cjelokupna imovina firme DT-pres koja je izdavala DT, a potom je Slavko registrovao listove u Crnoj Gori. Ipak, zbog tekstova i ilustracija u "Evropljaninu" oktobra 1998. sud u Beogradu izrekao je Ćuruviji i njegovom preduzeću ukupnu kaznu od 2,4 miliona tadašnjih dinara.

Presuda je donijeta na osnovu kontroverznog Zakona o informisanju, koji je donijet 1998. godine kada se na čelu Ministarstva za informisanje u Vladi Mirka Marjanovića nalazio Aleksandar Vučić. Tadašnji zakon je uveo visoke novčane kazne za novinare čije se izvještavanje nije uklapalo u propisane okvire (tzv. "nezavisni novinari"), a na osnovu tužbi koje bi, pozivajući se na "protivdržavno i podrivajuće djelovanje" raznih vrsta, podnosili građani ili organizacije, a po kojima su prekršajni sudovi imali obavezu da odluče u roku od 24 časa.

Kazna je izrečena tri dana nakon donošenja zakona retroaktivnim dejstvom Zakona.

Novembra iste godine, "Dnevni telegraf" biva kažnjen po tužbi Saveza žena Jugoslavije, kojeg je zastupala Bratislava Buba Morina, sa 1.200.000 dinara zbog objavljivanja oglasa studentske organizacije "Otpor", čime je "ugrozio sve građane, žene i djecu".

Ćuruvija je, zajedno sa još dvojicom novinara lista, 8. marta 1999. godine kažnjen na pet mjeseci zatvora zbog uznemiravanja javnosti.

Mirjana Marković je desetak dana pred Ćuruvijino ubistvo, na sjednici Direkcije Jugoslovenske levice (JUL) njega označila kao glavnog državnog neprijatelja koji je izazvao bombardovanje i da će mu narod suditi.

Nekoliko dana pred ubistvo, Mirjana Marković je preko Dragana Hadži Antića izdejstvovala da se u prorežimskom "Ekspresu" objavi tekst Miroslava Markovića "Ćuruvija dočekao bombe". Taj tekst mnogi smatraju za svojevrsnu presudu Ćuruviji.

Ubistvo

Slavko Ćuruvija ubijen je na Vaskrs, 11. aprila 1999. godine, istog datuma kada je dvije godine ranije ubijen Radovan Stojičić Badža. Ubistvo je izvršeno oko 17 časova u Beogradu, u Svetogorskoj ulici, u prolazu ispred broja 35, gde su se nalaze prostorije marketing službe "Dnevnog telegrafa", a na četvrtom spratu i stan u kome je Ćuruvija živio.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je Ćuruvija "lišen života iz vatrenog oružja, od strane nepoznatih izvršilaca i da radnici Sekretarijata u Beogradu intenzivno tragaju za počiniocima ovog krivičnog dela".

Tadašnji dnevni listovi su prenijeli svjedočenje očevidaca da su "na njega pucala dvojica napadača obučena u crno i sa crnim kapama sa prorezima za oči na glavama. Čula su se tri-četiri hica, a onda su iz haustora izletjela dvojica i u punom trku otišla niz ulicu ka Takovskoj".

Ćuruviji je pucano u leđa, jedan hitac ga je pogodio u glavu, a drugi mu je prošao kroz srce. Ubice su drškom od pištolja udarile i onesvjestile Slavkovu suprugu Branku Prpu, koja je bila zajedno sa njim.

Njih dvoje su neposredno prije napada bili na ručku sa prijateljima. Na osnovu podataka koja su objavljeni iz tajnog policijskog dosije "Ćuran", saznalo se da je Ćuruviju i njegovu suprugu do neposredno pred njegovu smrt, pratilo 27 pripadnika Državne bezbjednosti.

slavko curuvija 3

Istraga

Kao i mnoge istrage za ubistva iz tog perioda i ova istraga već dugo vremena nema sudski epilog. Tokom istrage je na prijedlog specijalnog tužioca za organizovani kriminal, saslušano oko 100 svjedoka. Krajem 2007. godine, tužilac je opet dostavio zahtjev za sprovođenje novih istražnih radnji.

Advokat Rajko Danilović, zastupnik Jova Ćuruvije, brata ubijenog Slavka je izjavio da osobe upućene u istražni predmet znaju ko je izvršio ubistvo i koji ljudi iz Državne bezbjednosti su to organizovali, a pretpostavlja se sa velikim stepenom pouzdanosti i ko je i kada naručio ubistvo.

B92 je još 2006. godine saznala da je kao jednog od dvojice neposrednih izvršioca atentata svjedok ubistva identifikovao Luku Pejovića. On je imao dosije narko-dilera u Crnoj Gori, a ubili su ga nepoznati napadači ubrzo poslije petooktobarskih promjena u Srbiji 2000. godine.

Ranije se spekulisalo da je direktno Mirjana Marković naručila Ćuruvijino ubistvo desetak dana prije izvršenja i da su pored nje za ubistvo optuženi i bivši šef Državne bezbjednosti Radomir Marković, nekadašnji šef beogradskog centra DB Milan Radonjić, kao i pripadnici tajne službe Ratko Romić i Miroslav Miki Kurak.

Na osnovu izjave portparola Specijalnog suda Maje Kovačević, očekuje se da istražne radnje budu okončane maja 2008. godine. Međutim, do toga nije došlo ni godinama kasnije.

Na mjestu gdje je ubijen Slavko Ćuruvija u Svetogorskoj ulici postavljena je spomen-ploča sa sljedećim tekstom: "Na ovom mestu 11. aprila 1999. godine ubijen je zbog oštre kritičke reči Slavko Ćuruvija, novinar, urednik i vlasnik "Dnevnog telegrafa" i "Evropljanina". U znak sećanja, Nezavisno udruženje novinara Srbije, 11. april 2000".

Ova spomen-ploča je ukradena 6. oktobra 2009. Udruženje novinara Srbije i Nezavisno udruženje novinara Srbije su osudili ovaj događaj i zahtjevali da se počinioci "hitno" pronađu i kazne, a obilježje vrati na svoje mjesto. NUNS je ocijenio da je riječ o "odgovoru na godišnjicu 5. oktobra".

Nezavisno udruženje novinara Srbije je ponovo postavilo spomen-ploču 5. novembra 2009, umjesto one stare, koja je ukradena 6. oktobra.

Za ubistvo vlasnika "Evropljanina" i "Dnevnog telegrafa" osumnjičeni su Radomir Marković, Milan Radonjić, Ratko Romić i Miroslav Kurak, dok se istražuje uloga Mirjane Marković.

 

Posljednja izmjena Utorak, 10 April 2018 22:06

  • Izvor: Agencije
Napomena i uslovi komentarisanja
Napomena: Komentari čitalaca ne predstavljaju stav redakcije portala Sarajevo-RS.com. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Sarajevo-RS.com zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
Uslovi komentarisanja: Strogo je zabranjen govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Prijavite se napišite svoj komentar...
Prijavi se putem
ili ostavi komentar kao gost
Učitavanje komentara... Komentar će biti osvježen nakon 00:00.

Budite prvi i dodajte komentar.

nazad na vrh

Region

Prev Next