Dragan Bogdanić smatra da je život u Tesliću stao i on će da ga oživi Istaknuto

Napišite komentar

Dragan Bogdanić, predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a Teslić, ocjenjuje da je u toj opštini stao život te ističe da vjeruje da će 3. marta građani izglasati opoziv aktuelnog opštinskog načelnika Milana Miličevića.

dragan bogdanic

"Načelnik ne sprovodi odluke Skupštine opštine, stale su sve investicije i projekti u Tesliću", rekao je Bogdanić u intervjuu za "Nezavisne".

Po njegovim riječima, ima još prostora za razvoj Teslića u brojnim oblastima, kao i zainteresovanih investitora.

"Ali, ušli smo definitivno u problem, jer ovakvim načinom rada iz Teslića svaki dan ljudi odlaze", naglasio je Bogdanić.

NN: Stanovnici opštine Teslić se 3. marta izjašnjavaju o povjerenju aktuelnom načelniku Milanu Miličeviću. Kakav epilog referenduma očekujete?

BOGDANIĆ: Mi smo se opredijelili na pokretanje procedure za opoziv načelnika jer je u proteklom periodu došlo do promjene skupštinske većine i pokušaja dogovora između novoformirane skupštinske većine i načelnika, što nije urodilo plodom, tako da nije došlo do usvajanja rebalansa budžeta niti budžeta. Načelnik ne sprovodi odluke Skupštine opštine, stale su sve investicije i projekti u Tesliću. Jednostavno, stao je život. Stoga, najlogičnije je bilo da se pokrene inicijativa za opoziv načelnika, ne zato što je on svojim imenom ili djelovanjem sam krivac za ovu situaciju, već, očigledno, nakon republičkih izbora, došlo je do promjene političke situacije u RS, a to se odrazilo i na Teslić. Tako da je najveći broj odbornika SDS-a okrenuo leđa aktuelnom načelniku. Zato smo mišljenja da je najlogičnije da se 3. marta provjeri gdje se to danas nalazimo i da dođemo do rješenja koje će donijeti napredak Tesliću.

NN: Mislite da će građani opozvati Miličevića?

BOGDANIĆ: Da, vjerujem da će biti opozvan pošto većina onih koje je narod izabrao u Skupštinu nisu imali dilemu, jer su uvidjeli da načelnik ne radi u korist naroda. Dva odbornika su tada bila odsutna, a samo šest odbornika SDS-a bilo je protiv opoziva. Dva odbornika, koja su bila na toj sjednici Skupštine, glasala su protiv opoziva samo da ne bi došlo do isključenja iz stranke. U takvoj situaciji, a posebno što se ovakav odnos načelnika i novoformirane skupštinske većine odražava na cjelokupan život svakog pojedinca, mislim da bi najlogičnije bilo da načelnik shvati da je izgubio većinu. Iz kog razloga i na koji način? Priča o kupovini odbornika je besmislena. Cijeli Teslić zna da je Miličević 2012. formirao skupštinsku većinu kupovinom dva odbornika SNSD-a. Inače, osnovni razlog svega ovog u vezi s opozivom je potpuna nesaradnja s Vladom RS, a sada neće biti saradnje ni sa Savjetom ministara BiH. U takvoj situaciji mislim da bi Teslić ušao u ogroman problem, a opštinski budžet je i danas u katastrofalnom stanju. Troškovi socijalnih davanja, plata i kredita dostigli su negdje oko 90 odsto budžeta. Jedino saradnjom s Vladom RS bi Teslić mogao da krene naprijed. Pazite, morate znati da je nelogično da ja kao ministar zdravlja i socijalne zaštite RS nisam mogao da uložim ništa u Dom zdravlja u Tesliću sve do promjene direktora te ustanove. Kada je on promijenjen, Vlada RS je kupila digitalni mamograf za Dom zdravlja u Tesliću. Zamislite, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS uložilo je 47 miliona KM u rekonstrukciju ambulanti i domova zdravlja u RS, a u mjestu gdje živite nije uložena ni marka. To je potpuni apsurd i nesaradnja. Moram da kažem da su sve stranke, uključujući i dobar dio SDS-a, za opoziv načelnika. To je potreba, a ne hir ili, kako on kaže, interesna grupa. Koja to interesna grupa može ići na prazan budžet?! Lokalna zajednica je pokušala formirati dvije industrijske zone, a nijedna nije stala na noge. U Tesliću se priča pošalica o "letećim Holanđanima", koji su trebali da prave fabriku auto-prikolica, pa su na kraju otišli u FBiH. Industrijska zona "Borja" u centru Teslića, na površini od 56.000 kvadratnih metara, stoji neiskorištena.

NN: U kojim oblastima bi se Teslić još mogao razvijati?

BOGDANIĆ: Teslić ima jako razvijenu privredu. Odnosi se to, recimo, na drvnu, kožarsko-tekstilnu, metalsku industriju. Tu je i turizam, a mislim da i poljoprivreda može dodatno da se razvija. U svim ovim oblastima ima još prostora za razvoj, a ima i zainteresovanih investitora. Ali, ušli smo definitivno u problem, jer ovakvim načinom rada iz Teslića svaki dan ljudi odlaze. To je najveći problem - nedostatak radne snage. Evo, ja sam se vratio na poziciju direktora Zdravstveno-turističkog centra "Banja Vrućica" i moram reći da skoro trećinu radnika imamo izvan Teslića.

NN: Imate li, kao jedna od najuspješnijih banja u regionu, podršku opštine?

BOGDANIĆ: Ne! Nemamo nikakvu podršku. Naš projekat izgradnje restorana s banket salom, što je investicija od 2,5 miliona do tri miliona maraka, čeka četiri godine. Definitivno smo donijeli odluku da 1. jula krenemo s tom investicijom, bez obzira na to da li ćemo uspjeti dobiti sve dozvole ili ne. To je novih 30 radnih mjesta. Zamislite da ta tri miliona stoje sve ove četiri godine na računima "Banje Vrućice"! Neću dozvoliti to u narednom periodu, bez obzira na ponašanje lokalne vlasti.

NN: U srijedu naveče, na zajedničkoj sjednici Izvršnog komiteta i Predsjedništva Opštinskog odbora SNSD-a Teslić, izabrani ste za kandidata ove stranke na izborima za opštinskog načelnika. Da li je to konačna odluka?

BOGDANIĆ: Da, izabran sam za kandidata SNSD-a na izborima za načelnika opštine Teslić. Ja sam cijeli svoj život posvetio razvoju Teslića i "Banje Vrućice", ali razmotrićemo još neka imena. Ako neka druga politička stranka, na primjer Socijalistička partija, kao stranka koja je sljedeća po broju osvojenih glasova, bude imala želju i adekvatan prijedlog, spremni smo i to da prihvatimo. Nismo apriori za to da načelnik mora biti iz SNSD-a. Bitno je da to bude neko ko će razvijati Teslić.

Dodik helikopterom Vlade RS dolazi na posao u Sarajevo?! Istaknuto

Napišite komentar

Srpski član Predsjedništva BiH i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik nastavio je sa starom praksom korištenja usluga Helikopterskog servisa Republike Srpske za potrebe poslova člana Predsjedništva, koje do sad niko nije koristio.

helikopter rs semizovac

Da u normalnim zemljama takvi potezi nisu po pravilima, odavno smo shvatili da u Republici Srpskoj se sve može kad je u pitanju vlast, kojom upravljaju ljudi iz SNSD, odnosno Milorad Dodik.

Naime, da se ovih dana nije pojavila informacija gdje je Nezavisni odbor Kantona Sarajevo osudio potez policijskog komesara Kantona Sarajevo Mevludina Halilovića, koji je izašao u susret policiji Republike Srpske, koja ionako ne bi trebala po zakonu da obezbjeđuje pratnju člana Predsjedništva, te obezbjedio Dodiku bezbjedan dolazak iz Semizovca do Sarajeva, ne bismo saznali da se Dodik i dalje vozi helikopterom kupljenim na teret građana RS.

U tekstu se navodi da je helikopter Vlade Republike Srpske kretajući se ka Sarajevu, gdje je trebao da doveze srpskog člana Predsjedništva BiH, morao zbog magle da se spusti na fudbalski stadion u Semizovac, blizu Vogošće, te odatle vozilima i pod pratnjom policije MUP-a Srpske i Kantona Sarajevo, stigne do Sarajeva.

Ono što se niko nije zapitao je otkud Dodik, kao srpski član Predsjedništva BiH, u helikopteru Vlade Republike Srpske?!

Na fotografiji portala ''crnahronika.info'' se vidi da se radi o najnovijem helikopteru u vlasništvu Vlade Republike Srpske, koji je predstavljen kao višenamjenska letjelica za hitne medicinske slučajeve, iako se u te svrhe najmanje koristi. 

helikopter rs novo

Na oficijelnom sajtu Helikopterskog servisa RS stoji da se flota helikoptera kojima oni raspolažu, a koji su kupljeni na teret građana Republike Srpske za nevjerovatno velike sume novca, treba da koristi isključivo u medicinske svrhe, a zatim i za potrebe predsjednika i premijera Republike Srpske i pojedinih ministara u Vladi Srpske.

Takođe, helikoptere mogu da koriste i pripadnici MUP-a Srpske u posebnim uslovima i potrebama za to. Čak ni to nije dovoljan razlog da se predsjedavajući Predsjedništva svakog dana vozi do Sarajeva helikopterom!

Podsjećamo, Helikopterski servis RS je bio zloupotrijebljivan i ranije, posljednji put u predizbornoj kampanji SNSD u septembru prošle godine, kada su Dodik i Cvijanovićeva, između ostalog stizali u Istočno Sarajevo kao kandidati za predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH, ali i za potrebe prevoza folk pjevačice Cece Ražnatović i njenog sina Veljka, koji su uživali u panoramskoj vožnji nad Republikom Srpskom i Banjalukom.

Štetne emisije čestica iz TE ''Gacko'' prouzrokovale 158 smrtnih slučajeva u 2016. godini Istaknuto

Napišite komentar

Termoelektrana (TE) „Gacko“ druga je na zapadnom Balkanu po zagađenju vazduha sitnim česticama čije je udisanje štetno za pluća i srce, a prema novim studijama čestice štete i zdravom razvoju djece, tvrdi više evropskih ogranizacija za zaštitu životne sredine.

rite gacko

Organizacije Alijansa za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), Sandbag, Evropska mreža za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreža za nadzor javnih finansijskih institucija u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CEE Bankwatch) i Evropa bez uglja (Europe Beyond Coal) predstavile su juče u Briselu novu analizu o uticaju termoelektrana zapadnog Balkana.

Analiza se, osim zagađenjem sumpor dioksidom, o čemu je CAPITAL pisao u tekstu „TE „Ugljevik“ zagađuje više nego sve njemačke termoelektrane zajedno“, bavi i zagađenjem sitnim česticama (PM2,5 PM10) i azotnim oksidima (NOx).

Termoelektrana „Gacko“ je, prema analizi, druga na zapadnom Balkanu po zagađenju sitnim česticama (PM10). Prva po količini emisije ovih čestica je TE „Kosovo B“. TE „Ugljevik“ je peta na ovoj listi zagađivača.

U analizi se pojašnjava da male čestice u vazduhu – PM, kada se udahnu, putuju u krvotok i nanose štetu plućima i srcu.

„Mogu izazvati moždani udar i dovesti do prerane smrti. Nove studije takođe povezuju čestice sa štetnim uticajem na zdrav razvoj djece i bolesti kao što su gojaznost i Alchajmerova bolest“, navedeno je u analizi.

Evropske organizacije bavile su se i analizom ukupnih godišnjih učinaka na zdravlje i ukupnim zdravstvenim troškovima za svaku elektranu na ugalj na zapadnom Balkanu.

Za TE „Gacko“ se navodi da su njene emisije čestica u 2016. godini “prouzrokovale 158 smrtnih slučajeva, 414 slučajeva bronhitisa kod djece i odraslih, 115 hospitalizacija…”.

U analizi se napominje da je postizanje vrlo visokog udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u BiH do 2050. godine tehnički moguće i finansijski održivo.

Istaknuto je i da se očekuje da će u BiH više od 35 odsto postojećih kapaciteta za proizvodnju energije iz fosilnih goriva biti stavljeno van pogona do 2030. godine, a gotovo 85 odsto do 2050. godine, u skladu s nacionalnim planovima i u odnosu na starost elektrana.

“Moraju se uzeti u obzir politička pitanja o proširenju proizvodnje iz hidroelektrana u BiH. Rastući društveni otpor trebao bi biti signal institucijama da svako donošenje odluka o lokaciji novih hidroelektrana mora biti predmet pažljivog, transparentnog i participativnog procesa”, zaključuje se u analizi.

U TE “Ugljevik” su reagovali na navode iz analize, dok se u TE “Gacko” još nisu oglasili.

''Batagon'' preuzeo 22 odsto Pavlović banke Istaknuto

Napišite komentar

„Batagon International AG“ iz Švajcarske postao je vlasnik više od 22 odsto bijeljinske Pavlović International Banke, što je početak sticanja kontrolnog paketa, potvrđeno je za portal CAPITAL.

pavlovic international bank

„Batagon“ je jučerašnjim kupovanjem 5.698.001 akcija Pavlović banke, za ukupno 2.410.254 KM, stekao udio od 22,13 odsto u vlasništvu te banke. Cijena koju je “Batagon” platio po akciji iznosi 0,423 KM.

U Pavlović banci su za CAPITAL potvrdili da je „Batagon“ stekao određen procenat vlasništva nad bankom, čime je počelo sticanje kontrolnog učešća te kompanije u banci, prema ranije dobijenoj saglasnosti Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

„U idućem periodu očekuje se nastavak tih aktivnosti putem primarne emisije akcija Pavlović banke“, istakli su u toj banci.

Portal CAPITAL objavio je prošli mjesec da „Batagon International“ preuzima Pavlović Banku, za šta je dobio saglasnost Agencije za bankarstvo RS.

Iz Agencije su rekli da „Batagon” ima rok od godinu za preuzimanje, ali da taj postupak uobičajeno traje tri mjeseca.

Dokapitalizacija Pavlović banke sa sedam miliona KM trebala je da bude izvršena do 3. decembra 2018, ali su iz banke dva puta zatražili produženje roka, što im je i odobreno. Posljednji rok je istekao krajem januara, nakon čega je objelodanjeno da je „Batagon“ pored iskazanog interesovanja dostavila i dokaz o rezervisanim sredstvima za sticanje kontrolnog učešća u Pavlović banci.

Prema finansijskom izvještaju gubitak banke u prvih šest mjeseci prošle godine iznosio je 2,74 miliona KM, ali su u toj banci krajem januara ove godine kazali da su solventni, likvidni i da ukupan iznos novčanih sredstava iznosi oko 70 miliona KM, što je višestruko iznad obavezne rezerve na računu kod Centralne banke BiH.

Skupština Pavlović banke 4. marta

Redovna sjednica Skupštine Pavlović banke zakazana je za 4. mart, a na dnevnom redu su, između ostalog, Odluka o 18. emisiji akcija po osnovu smanjenja osnovnog kapitala, Odluka o povećanju kapitala, Odluka o 19. emisiji akcija po osnovu povećanja kapitala.

Izvještaj o poslovanju za cijelu prošlu godinu će takođe razmatrati Skupština banke, kao i Odluku i pokriću gubitka iz 2018. godine.

Ova banka u većinskom vlasništvu je porodice biznismena Slobodana Pavlovića i njegove kompanije „Slobomir“.

„Batagon“ preuzeo „Bistricu“, ulazi i u FG „Birač“

Podsjećamo, „Batagon International“ već je kupio i preuzeo upravljanje hotelom „Bistrica“ na Jahorini, a preuzeće za 43 miliona maraka i sva potraživanja Republike Srpske od Fabrike glinice (FG) “Birač” Zvornik i kao najveći povjerilac imati najviše glasova u upravljanju ne samo fabrikom, već i njenim kćerkama firmama, poput najvažnije i najprofitabilnije “Alumine” Zvornik.

Kompanija „Batagon“ je krajem prošle godine kupila i Fabriku akumulatora Sombor u stečaju, a mediji u Srbiji su pisali da iza ove firme stoji biznismen Dalibor Matić, odnosno njegova supruga Slađana Matić.

Govedarica-Mektić: Bjelica radi u korist režima Istaknuto

Napišite komentar

Očigledno je da je u SDS-u došlo do ideoloških nesuglasica. Najveći dio stranke čine ljudi koji žele da rade u službi naroda, dok manji želi da stranka radi u interesu režima", naveo je Govedarica, dodajući da je jedan od tih i Bjelica.

govedarica mektic bjelica

Potpredsjednik SDS-a Milovan Bjelica u izjavi, medijima bliskim vlastima, ponovo je optužio predsjednika stranke Vukotu Govedarici i člana Glavnog odbora Dragana Mektića zbog lošeg izbornog rezultata u Doboju. Govedarica i Mektić u izjavi istom mediju odbacili su optužbe i uzvratili Bjelici, navodeći da će stranka izaći iz krize kad se riješi, kako kažu, saradnika SNSD-a, kao što su Bjelica i njemu slični kadrovi.

- Pozivam sve članove Predsjedništva SDS-a da zajedno podnesemo ostavke, na čelu sa predsjednikom stranke. Da rukovodstvo strankom preuzme Glavni odbor, a da Komisija koju smo imenovali, u miru sprovede stranačke izbore - rekao je Bjelica medijima bliskim vlasti.

Bjelica tvrdi da je Govedarica samog sebe imenovao za povjerenika u Doboju, a desna ruka mu je bio ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.

Govedarica odbacuje optužbe. Loš rezultat u Doboju objašnjava, kako kaže, izbornom krađom i nelojalnošću stranci članova poput Bjelice.

- Očigledno je da je u SDS-u došlo do ideoloških nesuglasica. Najveći dio stranke čine ljudi koji žele da rade u službi naroda, dok manji želi da stranka radi u interesu režima", naveo je Govedarica, dodajući da je jedan od tih i Bjelica.

I prozvani Dragan Mektić kaže da nije tačno da je bio direktno angažovan u kampanji za gradonačelnika Doboja. Za očajnu situaciju u stranci Mektić optužuje Bjelicu i njegovu frakciju u Predsjedništvu. Zamjera im loše pripremljene prošlogodišnje izbore i dugogodišnje sputavanje mladih i obrazovanih ljudi.

- Cicko treba da izađe iz te šume, da se spusti dole na teren, da vidi šta su problemi, a ne da gore čami. Treba i da vidi da mladi ljudi treba da dođu u SDS, a da onakvi kao on treba da oslobode mjesta - kaže Mektić.

Poreska uprava RS neće više zatvarati lokale zbog neizdavanja fiskalnog računa Istaknuto

Napišite komentar

Poreski obveznici u Srpskoj kod kojih Poreska uprava RS otkrije da nisu izdavali račune ubuduće će moći da izbjegnu zatvaranje radnje, ukoliko novčanu kaznu plate u roku od 48 sati.

poreska uprava vrata

Vlada RS utvrdila je danas izmjene Zakona o fiskalnim kasama su propisane kazne od 10.000 KM do 20.000 KM za neizdavanje fiskalnog računa.

Ukoliko obveznici tu kaznu plate u roku od 48 časova, objekat neće biti zatvoren. Međutim, ukoliko ne plate njihov objekat će biti zatvoren 30 dana, a ne 15 kao što je bilo propisano do sada.

Iz Vlade navode sa su ove izmjene utvrđene s ciljem smanjenja sive ekonomije koja je naizraženija u segmentu robe i usluga.

„Uvodi se mogućnost da ako poreski obveznik, u roku od 48 sati od izvršenja prekršaja za koji se izriče mjera zabrane obavljanja djelatnosti, plati izrečenu prekršajnu novčanu kaznu, mjera zabrane obavljanja djelatnosti neće biti izvršena. Međutim, ukoliko isti obveznik ponovi taj prekršaj, biće mu izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti u dvostrukom trajanju koja takođe neće biti izvršena ukoliko plati novčanu kaznu u duplom iznosu“, saopšteno je iz Vlade RS.

Ministar finansija RS Zora Vidović pojasnila je da je zakonskim izmjenama definisana novčana kazna kao zamjena za zatvaranje objekta.

Ona je naglasila da se ovim zakonskim rješenjem želi umanjiti nivo sive ekonomije, što podržava i poslovna zajednica.

Odahnuli vlasnici kafića i restorana

Proteklih godina zbog ne izdavanja fiskalnih računa najviše je zatvoreno pravnih subjekata u sektoru ugostiteljstva.

Predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u RS Željko Tatić kaže za CAPITAL da podržava ove izmjene i da je to bio jedan od prijedloga Udruženja.

„Mi smo rekli povećajte kazne, ali nemojte zatvarati radnje, jer od toga niko nema koristi. Prvo, radnici tih 15 dana neće dobiti platu, a zatim ni država nema poreze u tih 15 dana, a uništava se i poslodavac jer gubi goste“, kazao je Tatić i dodao da očekuje da će zakon biti isti za sve.

On je istakao da su predlagali i pooštravanje kazni u slučaju ponavljanja prekršaja, pa u krajnjem slučaju i zabranu rada.

Upozorio je i na problem rada na crno u ugostiteljstvu i istakao da su veliki fiskalni i parafiskalni nameti.

„U Banjaluci imamo više od 30 odsto ljudi koji nisu prijavljeni u ugostiteljskim lokalima, ali nisu prijavljeni zbog toga što su nameti na platu previsoki. Smanjite poreze pa će biti više prijavljenih radnika“, naglasio je on.

Cvijanovićeva izdvaja 655.200 KM za obnovu voznog parka

Napišite komentar

Služba predsjednika Republike Srpske nabavlja pet novih, bogato opremljenih, putničkih vozila, proizvedenih isključivo ove godine. Željka Cvijanović spremna je da pet limuzina plati čak 655.200 KM.

cvijanovic audi

Tender za kupovinu automobila raspisan je danas, a procijenjena vrijednost javne nabavke, bez PDV-a, iznosi 560.000 KM. Kada se uračuna porez, luksuzni automobili Službe predsjednika Republike koštaće građane Srpske ukupno 655.200 KM.

Tenderskom dokumentacijom su date željene tehničke karakteristike za vozila, sva treba da budu dizel, crna, sa pogonom na sve točkove. Tako se planira kupovina jednog vozila kategorije M1, koje, između ostalog, treba da ima ESC elektronski stabilizacijski program ili slično, elektronsku parkirnu kočnicu i elektronsku asistenciju za vožnju u nagibu.

Dvozonski automatski klima uređaj treba da prati i grijanje prednjih sjedišta, fabrička navigacija sa integrisanim kartama… Tu su i tri vozila takođe kategorije M1, a koja treba da imaju oblik karoserije AA-Limuzina (sedan).

I ova vozila treba da imaju elektronske sisteme kao i prethodno vozilo, te, između ostalog, automatski trozonski klima uređaj sa dodatnim kontrolama za klimu nazad, putni računar, grijanje u zadnjim vanjskim sjedištima, priručni alat i dizalicu…

Traži se i da jedno od ova tri vozila ima crnu krovnu oblogu, otključavanje vozila bez upotrebe ključa, grijanje u zadnjim vanjskim sjedištima.

Za jedno vozilo se traži i stakleni krovni otvor, automatski klima uređaj – četiri zone sa odvojenom regulacijom, multifunkcionalni upravljač, adaptivni tempomat sa mogućnošću kontrole brzine i razmaka između vozila, upozorenje o napuštanju vozne trake…. Za isto vozilo se zahtijeva i multifunkcionalni pokazatelj – Bord Computer, grijanje svih sjedišta, fabrički ugrađen navigacioni sistem sa ekranom osjetljivim na dodir…

Ovo vozilo treba da ima i ambijentalna svjetla u unutrašnjosti vozila, profilisana prednja sjedišta u kombinaciji kože i alcantare… Posljednje na listi vozila koje želi Služba predsjednika Republike je putničko vozilo kategorije M1, oblik karoserije produžena AA-Limuzina (sedan).

Minimalna dužina vozila koja se zahtijeva je 5300 mm, kao i da ima stalni (permanentni) pogon na sve točkove. Dodatna oprema koja se zahtijeva je slična kao i za prethodno vozilo, s tim što se u ovoj limuzini traže kožna sjedišta, elektropodesiva prednja sjedišta sa memorijom i elektro podrškom za leđa, komforni naslon za glavu nazad…

Svi oni koji žele da ponude automobile Službi predsjednika imaju rok da dostave ponude do 25. marta 2019. godine u 12 časova. Kriterijum dodjele ugovora biće najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude.

Podsjećamo, prošle godine je tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kupio dva vozila čime je vozni park Službe predsjednika brojio ukupno 19 vozila. Kupovinom još pet automobila, predsjednički vozni park imaće 24 vozila, ukoliko dio i dalje ne koristi Dodik.

Srpska gubi presude po tužbama Savjeta ministara BiH Istaknuto

Napišite komentar

Republika Srpska isplatila je prošle godine oko 300.000 KM za finansiranje Savjeta za državnu pomoć BiH, po osnovu sudske presude, a suočava se i sa novim tužbama zbog duga od 349.000 maraka.

vlada rs 2017

Savjet ministara BiH tužio je ranije Srpsku zbog 182.338 KM duga nastalog po osnovu obaveze finansiranja rada Savjeta za državnu pomoć BiH za 2013. i 2014. godinu.

„Ministarstvo finansija RS je, na osnovu presude Suda BiH iz 2016. godine, u februaru 2018. na jedinstveni račun trezora BiH uplatilo iznose od 120.239 KM i 182.338 KM“, navedeno je u izvještaju o radu Savjeta za državnu pomoć BiH za 2018. godinu.

Međutim, Srpska se suočava i sa novom tužbom i to zbog duga za 2015, 2016. i 2017. godinu.

„Savjet je putem Pravobranilaštva BiH podnio tužbu protiv Republike Srpske radi isplate duga od 349.000 KM nastalog po osnovu obaveze finansiranja rada Savjeta za 2015, 2016. i 2017. godinu“, ističe se u izvještaju.

Dodaje se i da je od predviđenih 465.000 KM za rad Savjeta u prošloj godini, Srpska uplatila svega 50.000 KM, dok su FBiH i Savjet ministara uplatili po 155.000 maraka.

Savjet ima osam članova, a novac za njegov rad dužni su obezbijediti RS, FBiH i BiH.

Međutim, Srpska je proteklih godina bila nezadovoljna načinom finansiranja i nije plaćala kompletan predviđeni iznos, nakon čega je Savjet za državnu pomoć odlučio da članovima iz RS Radmili Mihić i Đuki Huremović ne plaća naknadu za rad.

Zbog toga ih je, kako su mediji ranije prenijeli, Radmila Mihić tužila i dobila tužbu, nakon čega je Savjet odlučio da tuži RS zbog duga.

Radmila Mihić je bila dugogodišnja pomoćnica ministra finansija RS Zorana Tegeltije, a sa te funkcije je razriješena u oktobru prošle godine.

Crna Gora usporava gradnju puta Foča - Šćepan Polje

Napišite komentar

U Ministarstvu transporta i komunikacija BiH danas će biti riječi o izgradnji puta Foča - Šćepan Polje, jer Crna Gora već mjesecima odugovlači s neophodnim saglasnostima za izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare.

scepan polje put

Ovaj put, koji kroz Republiku Srpsku prolazi u dužini od 20,2 kilometra, prvi je prioritet u izgradnji magistralnih i regionalnih puteva u Republici Srpskoj i, kako uvjeravaju nadležni, čeka se samo da Crna Gora odredi kontakt tačku kako bi se moglo otpočeti s ovim projektom.

Kroz Crnu Goru ovaj put trebalo bi da prođe u dužni od 25,4 kilometra, a izgradnja cijele dionice košta oko 70 miliona evra.

Projektnu dokumentaciju za izgradnju magistralnog puta Foča - Šćepan Polje finansirala je Evropska komisija iz programa IPA, a Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske uputilo je Ministarstvu transporta i komunikacija BiH inicijativu da se ovaj projekat dijelom finansira iz sredstava koja se prikupe po osnovu GSM licenci.

Takođe, Ministarstvo saobraćaja i veza RS i "Putevi Republike Srpske" aplicirali su kod WIBF fonda da im se dodijele grant sredstva u iznosu od 20 odsto za realizaciju ovog projekta.

"Imamo obezbijeđena sredstva, ali ne možemo krenuti u realizciju ovog projekta sve dok od Crne Gore ne dobijemo kontakt tačku za izgradnju mosta u Šćepan Polju i graničnog prelaza", rekao je Radovan Višković, premijer RS, na posljednjem zasjedanju Narodne skupštine RS.

Što se tiče ove kontaktne tačke, odnosno mjesta gdje će se presijecati granica BiH i Crne Gore, ona je praktično dogovorena i potrebno je da potpisivanjem sporazuma bude i ozvaničena. Kontakt tačka je tri kilometra iznad postojećeg graničnog prelaza u Šćešan Polju, a Vladi Crne Gore već je poslana urgencija da se ubrza s potpisivanjem ugovora kako bi se moglo otpočeti s realizacijom tog projekta.

Novi tender za štale: Lukačevi konji na budžetu

Napišite komentar

Prijateljsko-neimarski poslovi u Centru za obuku postaju preskupi. Iako je najavljeno da će sanacija i opremanje koštati 6,5 miliona maraka, MUP RS već troši najmanje milion KM više od planiranog.

lukac

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač duboko vjeruje u svoje ideje, i iako troši novac građana Republike Srpske, nikada ih ne preispituje niti od njih odustaje. Tako je prošle sedmice odlučio da ponovo pokuša da opremi štale za konje u novom Centru za obuku u Zalužanima. Ovaj luksuz i atrakciju za narod kojem svakodnevno utjeruje strah u kosti spreman je da plati 327.600 KM.

Novi rok ponuđačima dao je do 8. februara uz uslov da su realizovali minimum dva slična ugovora vrijednosti veće od 140.000 KM. Kada odabere firmu po vlastitoj tenderskoj mjeri, izvođač će na raspolaganju imati 120 dana.

Istovjetnu javnu nabavku Lukač je raspisao i 3. oktobra prošle godine. Umjesto, prema planu javnih nabavki za 2018. godinu, 168.800 KM, MUP je cifru podebljao na 327.600 KM. Kako građane nije obavijestio o povećanju iznosa, prekršio je princip transparentnosti trošenja javnog novca i ignorisao stav Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine.

Potom je preko režimu podobnih medija Žurnalu poručio da je tender raspisao u skladu sa posebnom odlukom Vlade RS. Međutim, demanti ministra demantovala su udruženja građana, ali i Agencija poručivši da procedure koje koristi Lukač služe za prikrivanje kriminala te da je poreske obveznike, čiji novac troši, morao da obavijesti o izmjenama.

Ipak, ministrovo uzbuđenje je splasnulo samo mjesec dana kasnije kada su pristigle dvije ponude znatno veće od iznosa koji je namijenio. Jedna je iznosila 383.506, a druga čak 583.166 maraka. Tender je poništen, a ideja kojoj se Lukač radovao ostala na čekanju.

„Biće to kod nas atrakcija, a takvu praksu imate, recimo, u Vašingtonu, gdje policajce na konjima možete vidjeti oko Bijele kuće“, najavljivao je Lukač u decembru 2017. godine.

Milioni maraka nagrade za kadar SDP-a

Novac u Centru za obuku se ne štedi, a iz dana u dan nižu se nepredviđeni radovi. MUP je u novembru prošle godine otkrio nove probleme i to, kako je Žurnal već pisao, u podrumu. Sve to, po cijeni od 61.841 KM, sanira banjalučko „AM Međugorje“ Mileta Atlagića, bliskog prijatelja novog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Tako je samo na „iskrslim problemima“ ova firma od MUP-a za godinu dana dobila tri ugovora ukupne vrijednosti 713.530 KM.

Prvobitni prijateljski tenderski zadatak bio je da Atlagićeva firma sanira 11 objekata u kompleksu, što je trebalo da košta oko 3.263.000 KM sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost, ali onda se našao prostor za nove, nepredviđene ugovore – jedan u decembru prošle godine težak 602.593 KM, drugi već u aprilu ove godine u vrijednosti oko 50.000 KM i posljednji upravo gorepomenuti dodijeljen 19. novembra.

Unosnim ugovorima Atlagić je, očigledno, nagrađen za dobro prijateljsko vladanje. Uz to što je odan Dodiku, prema nezvaničnim informacijama, u izuzetno je dobrim odnosima i sa ministrom Lukačem. Dobri odnosi su zaživjeli i u politici pa je sve u djelo sprovedeno po osnovu veze SNSD – SDP i to na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Nermin Nikšić sa čela Socijaldemokratske partije na proteklim izborima kandidovao je Atlagića, nekadašnji kadar SNSD-a, za parlament FBiH iz izborne jedinice 1 i to kao četvrtog na listi. Dakako, sada sjedi u poslaničkoj klupi.

Podvuci: Zalužani koštaju...

Prijateljsko-neimarski poslovi u Centru za obuku postaju preskupi. Iako je najavljeno da će sanacija i opremanje koštati 6,5 miliona maraka, MUP RS već troši najmanje milion KM više od planiranog.

Prema podacima Transparency internationala u BiH iz avgusta prošle godine, do tog momenta bili su zaključeni ugovori ukupne vrijednosti 6,2 miliona KM sa uračunatim PDV-om, a još su aktuelne bile nabavke procijenjene vrijednosti do dva miliona KM. Zanimljivo, kod svih dosadašnjih tendera, osim kod onog koji se odnosio na izgradnju novih, sanaciju, adaptaciju i rekonstrukciju postojećih objekta i vanjsko uređenje u kompleksu, pristizala je samo po jedna ponuda.

Ukupnom iznosu trebalo bi dodati i 1,1 milion KM kamata i troškova kredita koji je, za opremanje Centra, odobrila NLB Razvojna banka na period od šest godina. Dakle, godišnja rata iznosi gotovo 1,3 miliona KM.

 

Puca brana od 180 miliona KM

Napišite komentar

Broj ljudskih žrtava i materijalna šteta katastrofalnih poplava koje su zadesile Republiku Srpsku 2010. i 2014. godine, koja je procijenjena na 1,5 milijardi KM, bili bi znatno manji da su odgovorni reagovali na vrijeme, a institucije ispunile „hitne“ mjere koje su same utvrdile. Ne samo da niko zbog toga nije odgovarao, već realizacija „hitnih“ mjera na odbrani od poplava ni nakon devet godina nije završena, pokazuje istraživanje portala CAPITAL.

gradiska brana 2018

Više od 131 milion maraka štete pričinile su poplave u Republici Srpskoj tokom 2010. godine. Vlada Republike Srpske zaključila je tada da je neophodno preduzeti hitne mjere da se slična situacija ne bi ponovila.

Bilo je jasno da su decenije nebrige i nedovoljna ulaganja u sistem odbrane od poplava učinili svoje. Utvrđene su 134 mjere koje je neophodno provesti na nasipima, kanalima, crpnim stanicama i drugoj infrastrukturi.

To je trebalo da obezbijedi bolju zaštitu stanovništva od poplava i to na području Prijedora, Bijeljine, Kozarske Dubice, Novog Grada, Kostajnice, Gradiške, Čelinca, Prnjavora, Laktaša, Srpca, Dervente, Broda, Modriče, Teslića, Šamca, Bratunca i Istočne Ilidže. Posebno kritična tačka bila je Bijeljina gdje nije postojala zaštita od rijeke Drine.

Počeli su pregovori sa predstavnicima Evropske investicione banke (EIB) o kreditu (55 miliona evra) kojim bi zakrpili rupe sistema odbrane od poplava. Ime projekta pokazivalo je suštinu – „Hitne mjere pomoći i zaštite od poplava“. Dodatni kredit dogovoren je sa Svjetskom bankom (13,8 miliona dolara) kojim bi bila riješena kritična tačka – drinski nasip kod Bijeljine.
Nakon četiri godine još hitnih mjera

Da „hitno“ u ovom slučajno ne znači i „brzo“, potvrđeno je četiri godine kasnije. Samo tri dana nakon konačnog potpisivanja ugovora za kredit Svjetske banke u maju 2014. godine Banja Luka, Čelinac, Prijedor i Doboj su poplavljeni, a potom i Šamac, Modriča, Derventa i ponovo Bijeljina. U Bijeljini je savski nasip završen tek nedavno.

Članovi Anketnog odbora Narodne skupštine Republike Srpske, koji je formiran u julu 2014. godine, interesovali su se za taj nasip u Bijeljini, jer je te godine na nekoliko mjesta pukao pod ogromnim pritiskom vode.

„Član Odbora je pitao zašto nije bio rekonstruisan savski nasip u Batkoviću i Rači. To je bio jedan od glavnih uzroka plavljenja Batkovića, Ostojićeva, Broca, Velina sela i Balatuna. Odgovor je bio da je 15 dana dijelilo od potpisivanja ugovora za Savski nasip na Rači. Prije provedene procedure i saglasnosti Evropske investicione banke nijedan projekat nije mogao niti može početi da se radi“, navodi se u Izvještaju Anketnog odbora.

Radiša Ilić iz bijeljinske Mjesne zajednice Balatun za portal CAPITAL kaže da neće biti sasvim bezbjedni dok ne bude završen i drinski nasip.

„Mi samo očekujemo da ne pada mnogo i da nas ne potopi. Eto, to je to. A o tim zaštitama… To se priča godinama i vrlo malo se realizuje. I mi smo to bili dobili. Nešto je stopirano. Rađen je projekat i dva-tri puta je mijenjan“, objašnjava Ilić.

samac steta poplava 2014

I u resornom Ministarstvu kažu da su radovi na drinskom nasipu zakasnili zbog čekanja na potpisivanje ugovora, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, izrade projektne dokumentacije. U međuvremenu su morali i da mijenjaju projekat za koji su obezbijedili kredit Svjetske banke u iznosu od 13,8 miliona dolara.

„Nasip koji se gradi štitiće područje od voda ranga pojave 1/100, a vode koje su se desile 2010. i 2014. godine su bile manjeg ranga pojave. To znači da vode ovog ranga pojave nakon izgradnje nasipa neće nanositi štete“, saopštili su iz Ministarstva za CAPITAL uz napomenu da se katastrofa iz maja 2014. godine u Bijeljini nije mogla izbjeći.

„Nažalost, nasip nije mogao biti izgrađen do poplavnih voda 2014. godina zato što su sredstva bila operativna od 21. maja 2015. godine“, pravdali su iz Ministarstva.

U majskim poplavama 2014. godine u BiH poginulo je 23 troje ljudi (19 u Republici Srpskoj). Šteta je procijenjena na dvije milijarde evra, a broj neophodnih mjera u okviru projekta „Hitne mjere pomoći i zaštite od poplava“ u RS povećao se na 144. Resorno Ministarstvo je na spisak područja za hitne mjere zaštite i pomoći od poplava dodalo i Banju Luku, Doboj, Šekoviće, Rogaticu i Pale.
Niko nije odgovoran

Anketni odbor Narodne skupštine RS trebalo je da ispita i da li su institucije, prije svega Vlada RS, adekvatno reagovale i da li je šteta mogla da bude manja nakon poplava u maju 2014. godine.

Izvještaj Anketnog odbora usvojen je tek dvije godine kasnije i u tom dokumentu se navodi da je Vlada učinila sve što se moglo učiniti u maju 2014. godine, iako je članove odbora interesovalo i zašto je do 2014. godine počelo provođenje samo nekoliko mjera iz projekta „Hitne mjere pomoći i zaštite od poplava“ iz 2010. godine.

„Predstavnik MPŠV je rekao da je 2011. godine izvršeno pregovaranje, 2012. godine je ratifikovano u Skupštini, a da su sredstva postala operativna od polovine 2012. godine. Od polovine 2012. do kraja 2013. godine nije realizovan nijedan projekat. Počelo se 2013. godine, a početkom 2014. godine u realizaciji projekata u koje se ušlo bili su problemi zbog poplava na Križevcu u Bratuncu, na Vispaču, na Dašnici, na Janjici, na Miloševcu i u Prijedoru. Izgubljeno je godinu i po dana zbog nedostatka projektne dokumentacije. Evropska komisija je odredila Konsultantsku kuću i dala tehničku pomoć od 3,5 miliona evra. Pristupilo se izradi projektne dokumentacije i prvi projekti su bili 2013. godine. To je jedini razlog zašto je u navedenom periodu realizovan mali broj projekata“, pojašnjeno je u Izvještaju Anketnog odbora.

Navodi se i da je Republički hidrometeorološki zavod obavijestio Republičku upravu Civilne zaštite 12. maja 2014. godine da se očekuje velika količina padavina i da budu spremni za poplave. Civilna zaštita je informaciju prenijela lokalnim zajednicama. Neke od njih, poput Doboja i Šamca, pripremale su se za poplave ojačavanjem i gradnjom privremenih nasipa, mada to nije pomoglo. Ispostavilo se da u pojednim gradovima i opštinama nije samo sistem odbrane od poplava bio zapostavljen, već i sistem za uzbunjivanje.

„Sistem za uzbunjivanje u Bijeljini nije aktiviran, jer po procjeni gradskog štaba nije bilo potrebe za tim. Jedan od razloga je i taj što su od šest električnih sirena tri u funkciji, a ostale tri nisu, kao i jedna pneumatska. Obavještavanje stanovništva je išlo putem medija, a obavještavanje i uzbunjivanje na evakuacionom području uz savski nasip vršeno je putem medija i obilaskom terena s megafonom“, navodi se u Izvještaju Anketnog odbora.

Stanovništvo u Bijeljini je, prema tome, obavještavano putem medija, a koliko su ta obavještenja bila blagovremena pokazuje i to da su nadležne službe nakon pucanja nasipa na Savi i plavljenja Balatuna, Velinog Sela i Brodca prikupile osam tona leševa uginule stoke koju mještani tih sela nisu uspjeli da evakuišu.

srbac poplava 2018

Analizom dešavanja u maju 2014. godine. osim Anketnog odbora Narodne skupštine, bavile su se i nevladine organizacije. Uglavnom se svi slažu da poplave niko nije mogao da spriječi, ali da su se mogli spasiti životi i umanjiti šteta. U analizi, koju su godinu dana nakon poplava objavili Centri civilnih inicijativa, jasno je da su za žrtve i ogromnu štetu odgovorni svi nivoi vlasti baš zato što u ranijem periodu nisu uradili ništa za prevenciju poplava niti za nabavku sredstava koja bi poslužila za spašavanje i zaštitu građana. Sredstva za te svrhe vlasti su, kako se navodi, trošila na sebe.

„Zbog finansijske krize i budžetskih deficita po svim nivoima vlasti entitetska i kantonalne vlade su donosile odluke kojim su pozajmljivale sredstva od naknada za zaštitu od prirodnih nesreća koristeći ih za popravak budžetske likvidnosti. Nenamjenskim trošenjem se mogu smatrati i kreditna zaduživanja iz prethodnih godina, koja su u najvećem obimu trošena na očuvanje visoke javne potrošnje, ali ne i za jačanje prevencije i zaštitu života građana i njihovih dobara. Da su krediti utrošeni mudrije i racionalnije, procijenjene štete koje su nastale kao posljedica poplava i klizišta u iznosu od 3,89 milijardi KM bi zasigurno bile manje“, navodi se u analizi CCI.

Ulaganjima u prevenciju poplava u periodu od 2011. do 2014. godine bavila se i Glavna služba za reviziju RS 2015. godine. U Izvještaju revizije učinka prevencije poplava naveli su da su kasno usvojeni dokumenti potrebni za planiranje i organizaciju prevencije poplava. Takođe su utvrdili da je novac namijenjen za sektor voda često preusmjeravan na druge stavke, a da niko nije pratio trošenje.
Poplava (novih) kredita

Nakon majskih poplava počinje da stiže novac sa svih strana – prvo za pomoć stanovništvu i sanaciju štete, a zatim i za jačanje sistema odbrane od poplava. U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS kažu da je uloženo oko 180 miliona KM u te svrhe. Najveći dio tog iznosa su krediti iz 2010. godine

„Kreditna sredstva su od EIB-a i Svjetska banka, a Vlada Republike Srpske je obezbijedila dio sredstava iz Fonda solidarnosti u vrijednosti od 20 miliona KM i Evropska Komisija iz IPA sredstava 19,8 miliona KM“, odgovorili su nam iz resornog Ministarstva.

Svjetska banka je nakon majskih poplava obezbijedila još jedan kredit za BiH (100 miliona KM), kao i MMF (187 miliona KM), ali nije bilo dogovora entitetskih vlada kako bi kredit MMF odmah bio operativan. UNDP je pokrenuo nekoliko projekata vrijednih oko 50 miliona evra koji još nisu završeni. Za BiH je obezbijeđeno još 810 miliona evra na Donatorskoj konferenciji održanoj u julu 2014. godine, ali se i tu najvećim dijelom radi o povoljnom kreditu.

Nekako s proljeća…

Poslije poplava u proljeće 2014. godine situacija se popravila što se tiče planiranja, organizacije, ali i nabavke opreme za pripadnike Civilne zaštite. To, ipak, nije spriječilo nove poplave.

Posljednje, ponovo proljećne, pogodile su područje Kozarske Dubice, Gradiške i Srpca u martu 2018. godine, odnosno dio savskog nasipa koji je takođe bio predviđen za rekonstrukciju još 2010. godine.

I u Gradišci i u Kozarskoj Dubici Civilna zaštita, osim pomoći poplavljenom stanovništvu, morala je da radi i na krpljenju nasipa koji su stalno propuštali vodu. Naročito opasno je bilo u Mlinaricama kod Kozarske Dubice, gdje je dio nasipa natopljen vodom nestao u klizištu, pa su u pomoć helikopterima morali da dođu pripadnici Oružanih snaga BiH kako bi Civilna zaštita i stanovništvo, koje im je pomagalo u sanaciji nasipa, dobilo bitku sa vremenom.

U Srpcu među poplavljenim domaćinstvima bilo je i onih u branjenom području, koji nisu dobili nikakvu naknadu štete ni za poplave 2014. godine.

„Tu su dolazili njih nekoliko i napravili mi procjenu štete. E, kad su me pozvali da dođem, da se potpišem, s tim da će biti prije ta novčana donacija. Međutim, ja sam otišao, potpisao se. Meni niko nije dao tih novaca da ja to svoje saniram.“, kazao je mještanin sela Korovi kod Srpca.

gradiska poplava 2018

Kreditirani radovi na sanaciji i izgradnji novih nasipa i ostale infrastrukture za odbranu od poplava trajaće još godinama. Novoizabrani resorni ministar Boris Pašalić prve sastanke na novoj funkciji posvetio je upravo sanaciji i izgradnji nasipa. Nakon nedavno održanog sastanka sa gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem i predstavnicima Javnog preduzeća „Vode Srpske“ saopštio je da je potrebno učiniti sve kako bi drinski nasip u Bijeljini bio završen do kraja ove godine, a da će za završetak sanacije savskog biti potrebne bar još dvije.

“Do sada je realizovano oko 50 projekata, čija je vrijednost oko 60 miliona KM, i mi ćemo u narednih nekoliko godina završiti te aktivnosti, procjena je u naredne dvije godine. Tada ćemo imati potpuno rekonstruisan savski nasip, rekonstruisane crpne stanice, još neke vodotokove, odnosno obaloutvrde širom Srpske”, rekao je Pašalić.

Kad je riječ o crpnim stanicama, planirana je obnova njih 19 u okviru kredita EIB.

Početkom oktobra odobren je i novi – dodatnih 19 miliona evra Evropske investicione banke i to za područja gdje do sada nije bilo adekvatne infrastrukture za odbranu od poplava.

Građani koji žive u blizini rijeka dočekuju još jedno proljeće u nadi da će ovog puta ukoliko dođe do četvrtih, „stogodišnjih“ kiša u poslednjoj deceniji, sve što je uloženo i izgrađeno imati efekta.

Čekaju i petu godišnjicu najvećih poplava iz 2014. godinu za koje niko nije odgovarao, uz i dalje aktivne projekte UNDP-a za obnovu poplavljenih domaćinstava, bolje opremljenu Civilnu zaštitu, ali bez Robnih rezervi.

 

CAPITAL: Ljiljana Smiljanić

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Ukoliko Ustavni sud BiH uzme apelaciju SDA u razmatranje, parlament će raspravljati o statusu Srpske Istaknuto

Napišite komentar

Na sastanku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika sa predstavnicima političkih partija iz Republike Srpske usvojena je zajednička izjava u kojoj se navodi da Srpska upozorava da je podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH radi ocjene ustavnosti imena Republike Srpske u potpunosti antisrpsko, antiustavno i antidejtonsko djelovanje.

dodik govedarica borenovic

Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija

Milorad Dodik je pročitao zajedničku izjavu nakon sastanka održanog u Banjaluci, u kojoj je naznačeno da je apelacija SDA direktan udar na ustavni položaj Srpske.

– Iako pravila Ustavnog suda ne dopuštaju ovakvu vrstu apelacije, i iako je Republika Srpska ustavna kategorija, te Ustavni sud o tome ne bi trebalo ni raspravljati, zbog ranijih odluka Ustavnog suda BiH, koji je prilikom njihovog donošenja pokazao da se ne rukovodi Ustavom i pravom već politikom, izražavamo potpuno nepovjerenje prema ovakvom Ustavnom sudu BiH – istakli su učesnici današnjeg sastanka u zajedničkoj izjavi.

Ukoliko apelacija bude podnesena, navodi se u izjavi, a Ustavni sud prihvati da je uzme u razmatranje, to će se smatrati flagrantnim kršenjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te će biti zatraženo održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti donesena odluka o budućem statusu Republike Srpske i njenih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH.

Dodik je dodao da nikakvo davanje roka Republici Srpskoj ne dolazi u obzir.

– Ne želimo da dozvolimo da se naša lična karta, naše ime i prezime skrnavi na ovakav način – istakao je on.

On je istakao da je Republika Srpska potpisnik svih 11 aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma, bez kojih ne bi bilo današnje BiH.

Dodik je ocijenio da je kod SDA primjetna nervoza zbog problema u Federaciji i da želi da ih prebaci na Srpsku.

Vukota Govedarica, liser SDS, rekao je da, bez obzira na političke razlike, svi imaju obavezu da štite Srpsku.

– Usaglasili smo se o najbitnijim stvarima. Mi u prvom koraku upozoravamo da je ugrožena ustavna pozicija BiH, Dejtonski sporazum i Ustav RS i mi smi spremni da ih branimo – rekao je on.

govedarica dodik

Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija

Svi naredni koraci, dodaje, zavisiće od poteza Izetbegovića i njegove družine, koja je “očito spremna da ruši Dejton”.

Branislav Borenović, lider PDP, podsjetio je da je SDA prvo rekla da će spustiti loptu, a onda za manje od 24 sata zapalila vatru.

– Za nas u PDP je važno da postoji saglasnost da sa SDA, dok god ima ovakve stavove, ne treba razgovarati o formiranju vlasti na nivou BiH. Takva stranka ne treba da ima ni potpredsjednika Narodne skupštine RS – smatra Borenović.

Petar Đokić, predsjednik SP, istakao je da je SDA najavila da je spremna da u BiH izazove najdramatičniju političku krizu, ako ostane pri svom stavu.

– Krenuli su da potkopavaju mir, stabilnost i odnose u BiH. Zahtijevamo da OHR glasno kaže da li je ova inicijativa u skladu s Ustavom BiH, a ne da reaguju ovako blago – naveo je Đokić.

Nenad Stevandić, lider US, izjavio je da su dvije poruke poslate.

– Zahvaljujemo se Izetbegoviću za slogu u Srpskoj. Mi nećemo dozvoliti da se međusobno svađamo dok nas drugi napadaju – rekao je on.

Dragan Čavić, predsjednik NDP, rekao je da je međunarodno pravo na strani RS, ali da zabrinjava odnos snaga u Ustavnom sudu BiH.

– Pozivamo garante Dejtona da ovaj put štite BiH od politike SDA, a ne od srpske politike – kaže on.

Spomenka Stevanović, zamjenik predsjednika DEMOS-a, navela je da su danas upućene tri poruke.

– Povod nije dobar, ali nas je ujedinio. Drugo, osporavanje RS dovešće u pitanje BiH. Treće, bićemo korak ispred Izetbegovića – rekla je ona.

Komentarišući Izetbegovićevu izjavu da je postojao dogovor sa SNSD, Dodik je istakao da nije bilo dogovora oko formiranja vlasti na nivou BiH, da je Republika Srpska protiv NATO i da je i dalje protiv sistema pravosuđa u BiH.

Sastanku su, pored Dodika, prisustvovali predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, predsjednici DNS-a Marko Pavić, Socijalističke partije Petar Đokić, Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, NDP-a Dragan Čavić, PDP-a Branislav Borenović, SDS-a Vukota Govedarica, potpredsjednici SNSD-a Nebojša Radmanović i Demosa Spomenka Stevanović, kao i Obren Petrović i Boris Jerinić.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović zbog službenog puta u Austriju nije mogla da prisustvuje današnjem sastanku, ali je dala podršku zajedničkoj izjavi.