Kinezi odbili da odgode gradnju auto-puta Banjaluka - Prijedor Istaknuto

Napišite komentar

Kinezi su odbili zahtjev Vlade Republike Srpske da odgode gradnju autoputa Banjaluka – Prijedor, a zbog opredjeljenja vlasti Srpske da gradi i autoput prema Bijeljini i Srbiji, u problemu bi mogli da se nađu u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko – pravne poslove i Pravobranilaštvu RS.

autoput bl doboj

Naime, Ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor potpisan je 13. decembra u Banjaluci čime je počeo da teče rok od dvije godine za eksproprijaciju zemljišta, koju treba da uradi Republika Srpska, te rok za izradu glavnog projekta, što je obaveza kineskih investitora.

Nedugo zatim, u februaru ove godine premijer Srpske Radovan Višković rekao je da će Vlada gradnju autoputa prema Prijedoru odgoditi dok ne izgradi autoput do granice prema Srbiji kako bi povezali Banjaluku i Beograd.

Ministar saobraćaja i veza RS Neđo Trninić, iako je ranije govorio da nema odgađanja gradnje autoputa te optuživao portal CAPITAL da pogrešno izvlači zaključke u vezi s premijerovom izjavom, sada priznaje da su sa Kinezima razgovarali o zastoju gradnje.

Trninić je kazao da kineska kompanija, preko preduzeća koje je registrovala u RS, radi na terenu i da trenutno prima domaće radnike, projektante i stručno osoblje koje će im pomoći pri izradi planske dokumentacije.

„Vjerovatno će sve ići svojom dinamikom. Mi jesmo u jednom momentu, zbog prioriteta da se što prije povežemo s Beogradom, rekli da to jeste prioritet i to jeste i dalje prioritet. Onda smo razgovarali sa kineskim partnerima eventualno da malo zastanemo, ne da raskinemo to, da zastanemo sa određenom dinamikom izgradnje autoputa prema Prijedoru kako bi smo se mogli posvetiti, Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove zbog eksproprijacije i naše Pravobranilaštvo da bi se moglo intenzivno baviti ovim dijelom autoputa, ali na kraju smo u dogovoru s kineskim kompanijama rekli ne, idemo dinamikom kojom smo planirali“, rekao je Trninić za ATV.

Trninić je priznao da se dvije nadležne institucije za eksproprijaciju i rješavanje imovinsko – pravnih odnosa ne mogu istovremeno posvetiti pitanjima za oba autoputa, ali nije razjasnio kako će taj problem biti riješen.

Na ranija pitanja CAPITAL-a o tome kako teče realizacija ugovora sa Kinezima za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor, Trninić je odgovorio šturo, da realizacija teče planiranom dinamikom, ne želeći da precizira šta je urađeno po pitanju eksproprijacije ili projekta za prvih šest mjeseci trajanja ugovora, o čemu smo pisali u tekstu „Višković šumom, Trninić drumom“.

kinezi autoput bl prijedor

Projekat od početka netransparentan

Posao gradnje autoputa Banjaluka – Prijedor dodijeljen je firmi „SDHS-CSI BH“, koja je u Banjaluci registrovana kao predstavništvo kineske kompanije “China Shandong Inernational Economic & Technical Cooperation Group”, o čemu je portal CAPITAL pisao u tekstu “Firma sa kapitalom od jedne KM gradiće autoput”.

Za taj autoput Republika Srpska će 30 godina plaćati godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona evra.

Taj iznos trebalo bi da bude obezbijeđen od naplate putarine na svim autoputevima u RS, a ako to ne bude dovoljno, ostatak će da bude obezbijeđen iz Budžeta RS, pisali smo u tekstu „Sav novac od putarina u Srpskoj ide Kinezima“.

Kinezi, s druge strane, treba da plaćaju godišnju naknadu od pet odsto od prihoda ostvarenih obavljanjem koncesione djelatnosti, odnosno od iznosa prikupljene putarine.

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje autoputa treba da košta Budžet RS oko 21,5 miliona evra.

Planirano je da autoput Banjaluka – Prijedor bude dug 42 kilometra, a za uloženih 297 miliona evra, Kinezima bi na kraju Republika Srpska platila 975 miliona evra.

Ugovor o koncesiji parafiran je tri dana pred izbore u oktobru 2018, nakon čega je kineska kompanija zakasnila dan sa uplatom jednokratne koncesione naknade od 4,4 miliona evra, da bi zatim bilo utvrđeno da nedostaje oko 40.000 evra, a što se “izgubilo” prilikom konverzije valuta.

Nakon niza peripetija i oko dobijanja saglasnosti nadležnih institucija, koncesioni ugovor za autoput Banjaluka – Prijedor je potpisan.

Kakvi su tačno rokovi propisani nije moguće saznati jer „Autoputevi Republike Srpske“ i direktor tog preduzeća Dušan Topić od javnosti kriju dokumente.

Ranija analiza portala CAPITAL pokazala je da bi građani Republike Srpske mogli ostati bez stotina miliona maraka jer je Vlada RS bez analize o prometu vozila obećala kineskoj kompaniji da će na autoputevima godišnje prikupiti 32,5 miliona evra putarine, a sve manje od toga biće plaćeno iz Budžeta RS.

Republika Srpska nema katastar nepokretnosti Istaknuto

Napišite komentar

Koliko republičke ustanove ne vode računa o vlastitim i kreditnim sredstvima pokazuje primjer Republičke uprave za geodetske i imovinsko – pravne poslove. Naime, kreditom Svjetske banke u iznosu oko 30 miliona maraka trebao je biti uspostavljen katastar nepokretnosti. Međutim, po svemu sudeći posao neće biti završen ni ove godine.

katastar nepokretnosti ilu

Foto: ilustracija

Rok za uspostavljanje katastra nepokretnosti koji je dijelom finansiran iz kredita Svjetske banke, a kojim je trebalo da se riješi pitanje vlasništva fizičkih i pravnih lica, kao i vlasništva lokalnih zajednica i Republike Srpske prvobitno je bio do 2018. godine.

Međutim, ovaj posao ni do danas nije završen. Iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko - pravne poslove ističu da je riječ o dugotrajnom procesu, te da rok imaju do 2020. godine.

Dok iz RUGIP-a pravdaju prethodne korake, bivši direktor uprave Tihomir Gligorić podsjeća da je menadžment još 2013. godine donio operativni plan kojim je predviđen rok od pet godina za uspostavljanje jedinstvene evidencije nekretnina, kako u urbanim dijelovima radi njihovog razvoja i privlačenja investicija, tako i u ruralnom području RS.

Kredit Svjetske banke za uspostavljanje jedinstvene evidencije nekretnina težak je oko 30 miliona maraka. Za Gligorića sporan je i način na koji su trošena ova kreditna sredstva.

Zbog svega navedenog, Gligorić pojašnjava da bi bilo dobro da Vlada i Narodna skupština RS uspostave nadzor nad Geodetskom upravom u namjeri da analizira njihov dosadašnji rad.

- U suprotnom, RUGIP će u javnosti i dalje biti prepoznatljiv po aferama i nezakonitim radnjama, zaključuje Gligorić.

 

''Prointer'' za pet dana sklopio ugovore od preko dva miliona KM Istaknuto

Napišite komentar

Samo pet dana juna i pet javnih nabavki bilo je potrebno "Prointeru" da sklopi ugovore teške čak 2. 048. 905 KM sa PDV-om! U kasi “Prointera” nikada nema krize, piše Žurnal info.

prointer dodik

Nema, jer svakodnevno ova, u Republici Srpskoj omiljena IT firma, zavlači ruku u republički džep. Preko tendera! Samo pet dana juna i pet javnih nabavki bilo joj je potrebno da sklopi ugovore teške čak 2.048.905 KM sa PDV-om!

“Prointer” je najbolje prošao 6. juna u Olimpijskom centru Jahorina sa ugovorom od 1.520.447 KM. Zadatak mu je da dostavi opremu za ''ski datu'', a novac od goleme zarade podijeliće sa firmom “Editrade” iz Slovenije. Kao i na većini dosadašnjih raspisanih javnih nabavki, i ovoga puta poznati nosilac posla iz Banjaluke bio je jedini ponuđač.

Dan ranije povjerenje vrijedno 175.301 KM javnog novca, za kupovinu računara, servera i storidža, mu je poklonila i “Elektro-Bijeljina”, dok je drugog dana ovog mjeseca za obnovu licenci za firewall uređaja od Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS dobio ugovor vrijedan oko 15.000 KM.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove naumila je da digitalizuje katastarske planove za potrebe kapitalnih investicija. Iako su pristigle dvije ponude, “Prointer” i beogradski “Mapsoft” dobijaju posao vrijedan 288.931 KM.

Odavno je poznato i da Jasminka Krivokuća, direktor “Pošta Srpske”, i te kako vjeruje najzaposlenijim IT stručnjacima pa je 14. juna, za popravku i održavanje telekomunikacione infrastrukture, odlučila da im plati oko 50.000 KM.

Stotine hiljada maraka građana Republike Srpske i u maju su završile u ugovorima institucija i javnih preduzeća i “Prointera”. Sedam tendera – 937.986 KM.

Redali su se Poreska uprava RS – 86.580 KM, “Elektro-Bijeljina” – 32.057, Zavod za zapošljavanje RS – 67.601, “Pošte Srpske” – 49.280, “Elektroprivreda RS” – 117.000 KM. Ugovor težak 585.468 KM sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS posebno je zanimljiv…

SKUPA IT ŽURKA U FZO RS

Naime, kako je Žurnal već pisao, u milione maraka dugova posrnuli FZO RS ima poslovni informacioni sistem koji može da održava isključivo „Prointer“. Izuzetno važan sistem, od kojeg zavisi svakodnevno funkcionisanje devastiranog zdravstvenog sistema Republike Srpske, nijednog trenutka ne smije da stane, a „prointerovci“ to znaju da naplate.

U odluci o dodjeli ugovora od 10. maja, baš kao i prethodne godine, stoji da mjesečno uzimaju 48.000 KM, odnosno 56.160 KM sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost. Tako godišnje ovaj dil između direktora Fonda Dejana Kusturića i vladajućoj strukturi omiljenog „Prointera“ košta 673.920 KM.

Međutim, iako “Prointer” dostavi preciznan cjenovnik sata rada, FZO na kraju uvijek zvanično objavi da je ugovor vrijedan 585.468 KM. U koji džep će direktor Dejan Kusturić zavući ruku pa namiriti još 88.500 KM, koliko po dodjeli ugovora sljeduje “Prointeru” – nikada nije objasnio građanima!

ZA POLA GODINE VIŠE OD 10 MILIONA KM

I dok vlastodršci i direktori javnih preduzeća bahato troše javni novac i sklapaju preskupe IT ugovore, “Prointer” može da se pohvali milionima. Za samo pola godine uknjižio je šezdesetak tendera vrijednih 10.230.605 KM sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost!

Tu su i milionski vrijedni višegodišnji okvirni sporazumi, njih šest vrijednih ukupno 2.301.126 KM!

Firma, iza koje, po nezvaničnim informacijama koje godinama prenose ovdašnji mediji, stoji Igor Dodik, sin predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorad Dodik, prihod je u 2018. povećao za čak 5,3 miliona KM. Novac se ne zadržava, već se prosljeđuje na nove poslove pa je dobit, prema novom finansijskom izvještaju tek 2.737.516 KM. U odnosu na godinu ranije manja za 358.248 KM.

Sa obimom IT tender poslova povećavao se i broj radnika – sa 30 u 2017. na 53 u 2018. godini. Od 2015. godine, kada je osnovana i postala nezaobilazan IT snabdjevač ovdašnjih institucija, javnih preduzeća i ustanova, firma je zvanično zaradila ukupno 6,5 miliona KM.

„Prointer“ je jednom Žurnalu odgovorio, a nekoliko dana kasnije poslao i demanti istog sadržaja:

„Ne osporavajući pravo da javnost bude što bolje upoznata kako se troši javni novac, ovako tendeciozno napisani tekstovi, bez prava na odgovor, jasno pokazuju da nije cilj da se zaštite javni interesi, već da se pojedini krugovi obračunaju sa pojedinim kompanijama koje iz nekog razloga predstavljaju trn u oku njihovim finansijerima.“

Nakon tolike neozbiljnosti, upite više nismo slali. Ali, smo tendere uredno tefterili i sabirali!

Za Vladu RS prioritet kupovina kancelarija za državne institucije Istaknuto

Napišite komentar

Vlada Republike Srpske ove godine planira da za javne investicije da više od 25,5 miliona, od čega je čak 16,7 miliona KM do sada raspodijelila za „prioritetnu“ kupovinu prostora za državne institucije.

vlada rs banjaluka zgrada2

Izmjena Odluke o određivanju prioritetnih projekata iz Programa javnih investicija RS za finansiranje iz Budžeta u 2019. godini stupa na snagu sutra, a tim izmjenama raspoređeno je 20,8 od ukupno 25,5 miliona KM sa budžetske pozicije „Javne investicije“.

Tako će za poslovne prostore za potrebe Pravobranilaštva RS i Zavoda za statistiku RS biti izdvojeno po šest miliona maraka, a za Centar za obuku MUP-a RS milion KM.

Za Administrativni centar Vlade RS dato je 3,7 miliona KM koliko su iznosile zadnje rate za otplatu tog centra, o čemu je portal CAPITAL već pisao u tekstu „Građani Srpske konačno otplatili luksuznu zgradu Vlade!“.

Istovremeno, za prioritete poput vodosnabdjevanja, prekvalifikacije nezaposlenih lica, sufinansiranja naučnoistraživačkih radova, izgradnju sportskih terena dato je od 250.000 do 750.000 KM o projektu.

Nešto veći iznosi predviđeni su za projekat E-beba za određivanje JMB za novorođenčadi za koji je namijenjeno 800.000 KM, te za aplikativni softver za Sistem objedinjene naplate – 1,5 miliona KM.

Izvršni direktor Centar za istraživanja i studije “GEA” Marko Martić kaže za portal CAPITAL da je vidljiv nesrazmjer u raspodjeli sredstava.

“Odsustvo je jasnih kriterijuma na osnovu kojih se određuju prioriteti. Preporuka je da bi određivanje prioriteta trebalo vezati za glavne ekonomske dokumente kao što su Ekonomska politika ili strategija razvoja koju još nemamo za Republiku Srpsku. Bez jasnih kriterijuma kako se određuju prioriteti svaka je odluka diskutabilna”, istakao je Martić.

 

Dodik se povlači pred Zapadom u vezi formiranja rezervnog sastava policije?! Istaknuto

1 komentar

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik razgovaraće sa vlastima u Republici Srpskoj o mogućnostima povlačenja izmjena Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS, koji predviđa uvođenje rezervnog sastava policija, a ta vijest nezvanično je potvrđena za Novinsku agenciju Patria.

dodik lukac policija1

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao i članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić razgovarali su juče sa ambasadorima zemalja Kvinte, a jedna od tema tog razgovara bila je i uvođenje rezervnog sastava policije u RS, čije najave izazivaju oštre reakcije javnosti u Bosni i Hercegovini, kao i međunarodnoj zajednici.

Ambasadori SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije razgovarali su sa Dodikom o spornim izmjenama tog zakona. Dodik je rekao da će na tu temu razgovarati sa vlastima u Republici Srpskoj, te detaljno se informisati o daljnjoj proceduri.

Vlast u Republici Srpskoj, predvođena Dodikovim SNSD-om izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS pravdaju potrebom podizanja nivoa bezbjednosti zbog povećanog priliva migranata, dok opozicija na to gleda kao na davanje većih ovlaštenja policiji i zastrašivanje građana, a svoju zabrinutost zbog ovog zakona ranije su iskazale i međunarodne institucije i strane ambasade.

U Federaciji BiH na rezervni sastav policije u RS gledaju kao na narušavanje balansa u naoružanju između dva entiteta.

Osim rezervnog sastava izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS predviđaju mogućnost i angažovanja policijskih službenika iz drugih država za potrebe RS, kao i davanje lažnog identiteta policijskim službenicima.

Rezervni sastav policije RS trebalo bi činiti 20 odsto pripadnika od ukupnog broja redovnog sastava, što znači da bi RS mogla dobiti oko hiljadu novih policajaca. U Federaciji BiH pokrenuli su proceduru izmjena zakona kako bi i policija u tom entitetu dobila rezervni sastav.

Misija OSCE-a u svom saopštenju ranije je izjavila da smatra da bi vlasti RS trebale voditi računa o mogućoj negativnoj percepciji uvođenja rezervnog sastava policije te su apelovali na nadležne da rade na izgradnji povjerenja unutar RS te Bosne i Hercegovine.

Prijedlog izmjena Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS kojim se predviđa uvođenje rezervnog sastava policije na sjednici Narodne skupštine RS naći će se 25. juna.

 

Tegeltija savjetuje Cvijanovićevu dok čeka fotelju u Savjetu ministara Istaknuto

Napišite komentar

Dok čeka da sjedne u obećanu fotelju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, bivši ministar finansija Republike Srpske, zaposlen je u kabinet predsjednice Srpske Željke Cvijanović, saznaje portal CAPITAL.

zoran tegeltija

Tegeltija je zaposlen privremeno, odnosno prema ugovoru o djelu, a prema našim saznanjima posao mu je da savjetuje Cvijanovićevu, iako mu to nije zvanična funkcija.

U Službi Predsjednika RS na pitanje CAPITAL-a koliko je lica i od kada angažovano na poziciji savjetnika predsjednika odgovorili su nakon 15 dana na način da im ponovo pošaljemo pitanja u skladu s Vodičem za pristup informacijama, što smo i učinili.

Za sada je na zvaničnom sajtu navedeno samo da je šef kabineta predsjednice Boris Tučić, koji je šef kabineta bio i za vrijeme dok je Cvijanovićeva bila premijer. Ranije je obavljao i dužnost ministra za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose na nivou BiH.

Navedeno je i da je generalni sekretar Đuka Huremović, koja je posao generalnog sekretara obavljala u Vladi RS, u prošlom mandatu.

Zoran Tegeltija bio je ministar finansija Republike Srpske, a zbog njegovih odluka Republika Srpska mogla bi da plati milionske kazne.

Tegeltija je kao ministar mijenjao uslove da zaposli nestručne šefove i vozače u Vladu RS, a zapošljavao je i penzionere.

Policijska brutalnost nad švedskim državljaninom u centru Banjaluke Istaknuto

Napišite komentar

Kako se vidi iz videa, policajci su oborili na zemlju starijeg gospodina i zatim ga lišili slobode. Pripadnici MUP-a RS danas su upotrebom sile priveli jednog Banjalučanina u centru grada. Kako se vidi iz snimka, policajci su oborili na zemlju starijeg gospodina i zatim ga lišili slobode.

policija rs nova1

“To mi je muž, danas smo došli iz Švedske”, govorila im je gospođa.

“Makni se”, bio je odgovor policajca.

Navodno, gospodin je odbio da da svoje lične dokumente, jer ih nije ponio sa sobom. Nije htio ni da da svoje podatke.

Nakon toga uslijedilo je obaranje na pod.

Šezdesetogodišnji Bruno Batinić stigao je iz Švedske na odmor u Banjaluku i sa suprugom Snježanom izašao u šetnju. U parkiću između hrama Hrista Spasitelja i Palate republike stao je da porazgovara sa aktivistom grupe „Pravda za Davida“ Ozrenom Perduvom.

To je bio dovoljan razlog policiji, koja danima drži centar Banjaluke pod opsadom, da priđe Batinićima i legitimiše ih, piše Slobodan Vasković.

Bruno je odbio da kaže svoje ime i prezime, tražeći od policajaca obrazloženje zbog čega od njega traže da pokaže lične dokumente.

Šestorica policajaca opkolili su Brunu i Snježanu, Bruno oborili na beton i stavili mu lisice na ruke, a potom strpali u maricu.

Ljudi, koji su se nalazili okolo, negodovali su. VIDEO SNIMAK OVDJE

„Šta to radite, pustite čovjeka, šta je čovjek uradio. Sram vas bilo“, govorili su policajacima, koji nisu pokazali ni zrno samilosti. Neki su cinično doviknuli: „To Srbadijo“.

Snježana Batinić, Brunina supruga, izjavila je da će kontaktirati Ambasadu Švedske u BiH, jer su švedski državljani.

Ozren Perduv, aktivista grupe „Pravda za Davida“, kratko je prokomentarisao – Ovo je nastavak horora.

Progon ljudi u Banjaluci, koji više od godinu dana traže istinu i pravdu za ubijenog mladića Davida Dragičevića, intezivan je od kraja prošle godine, kada je policija, pojačana specijalcima rastjerala, uz brutalno premlaćivanje, građane sa Trga Krajine, piše Slobodan Vasković.

 

MUP Republike Srpske traži u najam 102 vozila Istaknuto

Napišite komentar

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske iznajmiće za potrebe policije 100 vozila i dva luksuzno opremljena automobila na period od četiri godine što će biti plaćeno 5,76 miliona maraka.

lukac policija auto

MUP, kojim rukovodi Dragan Lukač, tender za nabavku usluga iznajmljivanja/najma novih putničkih motornih vozila putem operativnog lizinga na period do 48 mjeseci raspisao je juče.

Operativni leasing znači da MUP uzima vozila na upotrebu i za to plaća određenu naknadu. MUP neće otkupiti vozila, odnosno vozila su za vrijeme trajanja lizinga u vlasništvu davaoca leasinga / auto kuće. MUP po isteku četiri godine vozila vraća ili može da obnovi ugovor za nova, modernija vozila.

MUP traži da iznajmi ukupno 100 putničkih vozila i dva luksuzna automobila, a što će platiti 4,93 miliona KM bez PDV-a, odnosno 5,76 miliona KM s uračunatim porezom.

Nabavka je podijeljena u četiri lota, pa je tako prvim predviđen najam 20 vozila koji će biti plaćen oko milion maraka bez PDV-a.

Drugim lotom traži se zakup 80 vozila, za šta je namijenjeno 3,76 miliona KM bez PDV-a, dok se trećim i četvrtim lotom traži po jedno vozilo, pojedinačne vrijednosti najma 80.000 i 85.000 KM bez PDV-a.

Što se tiče zahtjeva MUP-a za 100 vozila traženih prvim i drugim lotom propisano je da moraju da budu bijele boje te da imaju, između ostalog, putni kompjuter, MEDIA uređaj sa ekranom osjetljivim na dodir i četiri zvučnika, poluautomatsku klimu, kolor termoizolaciona stakla, elektronsku zaštitu protiv krađe vozila…

Za dva automobila, pojedinačne vrijednosti najma 93.600 KM i 99.450 KM sa PDV-om, traži se bogata oprema, između ostalog, dvozonski digitalni klima uređaj sa senzorom vlage, kožni volan, navigacija, komforna telefonija bez vanjske antene, putni kompjuter u boji, radarsko skeniranje ispred vozila, roletne na prozorima, utičnice, hromirana maska… Automobili treba da budu crni metalik, a dimenzije vozila su propisane u rasponu od nekoliko milimetara što je najčešći način da se odredi tačna marka vozila koje se želi kupiti, u ovom slučaju iznajmiti.

Ponuđač treba da garantuje da je u mjesečne usluge korištenja lizinga uključena registracija vozila i kasko osiguranje na period od četiri godine, po dva seta novih ljetnih i zimskih guma, redovni servisi i održavanje.

Svi koji MUP-u žele iznajmiti vozila ponude mogu predati do 1. avgusta, a biće izabrani oni koji ponude najnižu cijenu najma.

Ranije nabavke vozila za MUP

MUP je i u janauaru ove godine naručio dva putnička automobila u vrijednosti 160.000 KM.

MUP Srpske je u septembru prošle godine kupio 20 novih putničkih automobila, te 15 kombija za koje je tražena hitna isporuka, ukupne vrijednosti 1,65 miliona maraka, o čemu je portal CAPITAL pisao u tekstu „Dragan Lukač hitno naručio 15 policijskih kombija i 20 limuzina“.

Prije toga u julu 2018. godine kupljena su četiri polovna, korištena putnička automobila koja su plaćena oko 117.000 KM.

Policija je najveću nabavku vozila sprovela 2014. godine kada je snabdjevena sa oko 200 novih automobila, od ukupno 384 koja su naručena s ciljem obnove voznog parka. Za tu kapitalnu investiciju Srpska se dugoročno zadužila za oko 12,8 miliona KM.

Institucije u Srpskoj godinama ignorišu nelegalno vađenje šljunka Istaknuto

Napišite komentar

Mnoga preduzeća ili fizička lica bez ikakvih odobrenja, ili zloupotrebom rješenja za vađenje materijala iz vodotoka, izdatih u svrhu održavanja korita, vrše nelegalnu eksploataciju šljunka, pijeska i kamena, a nadležne institucije Srpske ne reaguju i ne sprečavaju nanošenje velike štete životnoj sredini i budžetu RS.

komisija za koncesije rs

Dio izvještaja o radu Komisije za koncesije za 2018. godinu posvećen je problemima prisutnim kod realizacije Ugovora o koncesiji u oblasti mineralnih resursa, te navedenom problemu nelegalne eksploatacije šljunka.

Obilaskom koncesionara Komisija za koncesije je uočila problem nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska iz vodotoka, vodnog i poljoprivrednog zemljišta, tehničkog – građevinskog kamena, kvarcnog pijeska, arhitektonsko – građevinskog kamena, raznih vrsta glina i drugih mineralnih sirovina.

Sve to, ističu u Komisiji, koncesiona preduzeća dovodi u neravnopravan položaj, jer su izložena nelojalnoj konkurenciji koja im stvara probleme u poslovanju.

U Komisiji ističu da već godinama skreću pažnju na ovaj problem.

„I u proteklim godinama Komisija je isticala potrebu većeg angažovanja inspekcijskih organa na terenu, kao i jaču institucionalnu, zakonsku i svaku drugu podršku kako bi se ovaj problem riješio. Neophodno je u narednom periodu intenzivirati rad inspekcijskih i drugih organa sa ciljem smanjenja uočene anomalije“, navodi predsjednik Komisije za koncesije Radenko Đurica u izvještaju koji će podnijeti Narodnoj skupštini na sjednici koja počinje u utorak.

Zakonom o vodama definisano je da je vađenje materijala u koritima i vodnom zemljištu dozvoljeno u obimu i na način kojim se uređuje korito i vodno zemljište, ili ako služi sprovođenju mjera zaštite, na osnovu izdatih vodopravnih akata.

Međutim, ta zakonska mogućnost se zloupotrebljava.

„Veoma često se u proteklom vremenu dešavalo da pravna ili fizička lica bez ikakvih odobrenja, ili zloupotrebom rješenja za vađenje materijala iz vodotoka, vrše nelegalnu eksploataciju šljunka, pijeska i kamena“, ističu u Komisiji.

I Zakonom o koncesijama kao predmet koncesije određeno je vađenje materijala iz vodotoka, ali prema Programu uređenja vodotoka i korišćenje vodnog zemljišta za realizaciju neke od privrednih djelatnosti ili za realizaciju drugih predmeta koncesije.

„Nisu preduzimane značajne aktivnosti u pravcu uvođenja ovog predmeta koncesije u koncesione okvire, tako da i dalje nemamo zaključenih ugovora o koncesiji u ovoj oblasti. Komisija smatra da je neophodno ovu oblast uvesti u koncesione odnose sa ciljem sređivanja stanja i kvalitetnije kontrole. Takođe, potrebno je pojačati rad inspekcijskih organa kako bi se spriječile zloupotrebe i nanošenje velike štete životnoj sredini, kao i budžetu Republike Srpske“, naglasili su u Komisiji.

U Srbiji i Hrvatskoj postoji zaključen veliki broj ugovora iz ove oblasti, dok u Srpskoj i dalje nema ni jednog zaključenog ugovora i pored intenzivne i većim dijelom neplanske eksploatacije, te iz Komisije poručuju je neophodno da institucije reaguju.

Koncesionari sa jednim zaposlenim

Komisija za koncesije je istakla i problem poslovanja koncesionara koji se bave proizvodnjom i prodajom vode zbog nelojalne konkurencije iz zemalja okruženja. Navedeno je i da postoji problem neuravnoteženog regionalnog razvoja, odnosno da su koncesije u oblasti mineralnih sirovina koncentrisane na pojedinim regijama.

Izražen je i problem da pojedini koncesionari imaju zaposlen minimalan broj radnika, najčešće jednog, te je Komisija izrazila ozbiljnu sumnju u mogućnost realizacije ugovora o koncesiji, te pozvala institucije da preispitaju ugovorni odnos ili isti raskinu.

Izvještaj Komisije za koncesije pred narodnim poslanicima će se naći na idućoj sjednici zakazanoj za 11. jun.

 

''Bijeli hljeb'' pod ruku, pa za savjetnika u Vladu Republike Srpske Istaknuto

Napišite komentar

Nakon što je zaposlila bivšu direktoricu „Elektrokrajine“ Seku Kuzmanović, ministar finansija Republika Srpske Zora Vidović ocijenila je da su joj neophodni savjeti i bivšeg poslanika SNSD-a Snježane Kelečević iz Laktaša, ali i Bojane Vasiljević Poljašević, takođe aktivne članice SNSD-a iz Doboja, saznaje portal CAPITAL.

vidovic kuzmanovic

Snježana Kelečević bila je poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS u prošlom mandatu, ali sa osvojenih 5.292 glasa nije uspijela ponovo da uđe u parlament. To nije bila smetnja da uđe u Vladu RS i to kao savjetnik u Ministarstvu finansija RS koje je poznato kao utočište za penzionisane i bivše funkcionere SNSD-a.

Prema izvještaju Centara civilnih inicijativa (CCI), organizacije koja vrši monitoring rada parlamenata, Kelečevićeva je u prošlom mandatu postavila samo jedno poslaničko pitanje ministrima u Vladi RS. Pored jednog postavljenog pitanja, Kelečevićeva je za četiri godine parlamentarnog života imala i 33 diskusije, za šta je ostvarila primanja od 99.000 KM, podaci su CCI.

To se odnosi samo na neto platu, dok je kao predsjedavajuća Odbora za lokalnu samoupravu primala dodatno 285 KM mjesečno.

“Uz minuli rad, poslanici su u mandatu naplatili značajno više sredstava iz budžeta, od navedenog iznosa”, istakli su u CCI.

Sve to nije bilo dovoljno pa je Kelečevićeva zatražila i da nakon mandata prima „bijeli hljeb“ iz Narodne skupštine, odnosno šest mjeseci po 2.550 KM mjesečno.

''Bijeli hljeb'' traži 15 poslanika SNSD-a, PDP-a, NDP-a, SP-a i Domovine

Savjetnik ministra finansija je postala i pravnica Bojana Vasiljević Poljašević koja je bila zaposlena u lokalnoj upravi u Doboju u Odjeljenju za finansije. Od 2014. godine savjetovala je bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, ali to joj nije pomoglo da se izbori za mjesto predsjednika Gradskog odbora SNSD-a u Doboju.

Podsjećamo, CAPITAL je prošle sedmice objavio da je ministar finansija Zora Vidović kao savjetnika zaposlila bivšu direktoricu „Elektrokrajine“ Seku Kuzmanović koja je penzionisana u februaru ove godine.

Penzionerka Seka Kuzmanović savjetuje Zoru Vidović

U Ministarstvu finansija RS na pitanja CAPITAL-a koliko je lica i od kada angažovano na poziciji savjetnika ministra finansija ne odgovaraju ni deseti dan od kada smo pitanja uputili.

Bivši ministar finansija Zoran Tegeltija je takođe imao običaj da zapošljava penzionisane kolege, Milu Baniku, Dušanku Stupar…

Banika je dobio poziciju savjetnika tadašnjeg ministra finansija Zorana Tegeltije, sa Dušankom Stupar je potpisan ugovor o djelu kako bi nastavila da radi u timu zaduženom za arbitražni postupak sa Naveenom Aggarwallom.

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS nedavno je objavila da je Ministarstvo finansija lani isplatilo 27.033 КM po osnovu otpremnina za četiri radnika koja su stekla uslove za odlazak u penziju, iako je njih troje nedugo nakon penzionisanja ponovo angažovano u Ministarstvu.

Vlada RS i ustanove podigle 95 miliona KM sa escrow računa Istaknuto

Napišite komentar

Vlada Republike Srpske, Fond zdravstvenog osiguranja RS i preduzeća duguju 95 miliona KM po osnovu pozajmljenog novca sa escrow računa, piše CAPITAL.

nova vlada rs 2018

Na posebnim escrow računima RS na kraju prošle godine nalazilo se 81,4 miliona KM, a ustanove i preduzeća imala su obavezu da vrate na te račune još 34,9 miliona KM.

Međutim, već početkom ove godine Vlada je sa escrow računa povukla 60 miliona KM, što znači da ukupno na taj račun teba vratiti 94,9 miliona KM, dok se na njemu nalazi oko 21 milion KM.

„Prilivi sredstava ostvareni po osnovu privatizacije državnog kapitala i sukcesije imovine bivše SFRJ evidentiraju se na posebnim, escrow računima na kojima je na kraju prošle godine ukupno bilo 81,4 miliona KM. Na kraju 2018. godine, postoji obaveza povrata sredstava na escrow račune u iznosu od 34,9 miliona КM“, navedeno je u konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta RS za prošlu godinu.

Najveći dio tog duga odnosi se na 14,5 miliona КM preostalog iznosa zajma koji je još 2008. godine dat Fondu zdravstvenog osiguranja RS. Posljednjim aneksom ugovora Fondu je dat rok do kraja ove godine da vrati taj dug.

Dug za projektovanje, izgradnju i opremanje nove bolnice u Bijeljini po odlukama Vlade RS iznosi 17 miliona KM i on bi trebalo da bude vraćen na escrow račune do kraja januara 2020. godine.

Dug prema escrow računu u iznosu oko 400.000 KM ima i Rafinerija nafte Brod, dok je 2,9 miliona КM iskorišćeno za projekte rekonstrukcije Кliničkog centra Banjaluka i vodovodne i kanalizacione infrastruktrure u RS i hitne pomoći zaštite od poplava.

„Takođe, i Robne rezerve RS su dužne da vrate 14,5 miliona КM, pozajmljenih za potrebe realizacije tekućih aktivnosti, a u skladu sa odlukama Vlade RS“, dodaje se u izvještaju.

CAPITAL je početkom ove godine objavio da je Vlada RS escrow računa povukla 60 miliona KM bez objašnjenja za koje namjene će biti utrošen taj novac.

Vlada je u dvije odluke navela da se odobrava korišćenje ukupno 60 miliona na teret sredstava sa posebnih računa sukcesije te da se zadužuje Ministarstvo finansija da taj iznos vrati na escrow račun do 31. decembra 2019. godine.

Nedugo zatim iz Vlade RS su potvrdili da su 60 miliona maraka sa escrow računa uzeli kako bi platili dospjele budžetske obaveze.

Na escrow račun uplaćivan je novac od privatizacije preduzeća u RS, između ostalog i od Telekoma Srpske, Rafinerije nafte Brod i drugih firmi.

Opasno ulje ''piralen'' se izlilo u Vrbas, nadležni ćute Istaknuto

Napišite komentar

Ko je odgovoran za potencijalnu ekološku katastrofu u Banjaluci u krugu Incela? U gradskoj opoziciji traže hitnu sjednicu gradske Skupštine i odgovornost svih koji u posljednjih 14 godina nisu uradili ništa, a znali su za prisustvo opasnog ulja u krugu poslovne zone.

vrbas piralen zagadjeno

Banjalučka gradska opozicija traži odgovore na pitanja zašto se ćuti o potencijalnoj ekološkoj katastrofi u poslovnoj zoni Incel. Zvanična analiza pokazala je da je dio zemljišta zagađen kancerogenim uljem i drugim teškim metalima.

O rezultatima analize obaviještena je Vlada sa resornim ministarstvima. Problem je što odluka o uništavanju ulja postoji od 2016., ali nikada nije realizovana. Za ulje se zna već petnaestak godina. Od tada je promijenjeno nekoliko Vlada. Niko nije reagovao.

Odbornici opozicije zahtijevaju hitnu sjednicu gradske skupštine. Kažu da im nije jasno da grad uporno ćuti. Pitaju šta se može desiti, a šta se možda već desilo.

Pojedini mediji prenijeli su da su u ministarstvu za ekologiju odgovorili, nakon nedavnog požara u krugu Incela, da ne znaju za postojanje opasnog ulja na tom području. Međutim, objavljeno je i da je tadašnja stečajna upravnica firme u krugu Incela prije nekoliko godina obavijestila ministarstvo o prisustvu opasnih materija.

Posljedice po stanovništvo mogu biti veoma negativne, rizici od zagađenja usljed izlijevanja ulja piralena mogu biti značajni. Piralen je u Evropi zabranjen od 2001. godine. Nije poznato gdje ga još i u kojim količinama ima u Republici Srpskoj. Makar je javno i zvanično.