Najskuplji u Evropi: Srpska će platiti milijardu maraka za 42 kilometra autoputa! Istaknuto

Napišite komentar

Republika Srpska će u narednih 30 godina plaćati najskuplji autoput u Evropi koji će građane ovog entiteta koštati više od milijardu KM. Naime, za samo 42 kilometra autoputa, koje će jedan kineska kompanija izgraditi za 297 miliona KM, Republika Srpska će u 30 godina isplatiti oko 1,1 milijardu maraka.

svjetlo na kraju tunela rs

Yang Su, generalni direktor kompanije "SDHS CSI BH" (privredno društvo koje je "Shandong internacional" registrovao kao predstavništvo u RS) i Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, juče su u Banjaluci potpisali Ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banjaluka - Prijedor - Novi Grad, odnosno dionicu Banjaluka - Prijedor.

Vrijednost ovog autoputa dugog oko 42 kilometra je 297 miliona evra, a od danas počinju teći rokovi koji podrazumijevaju da u naredne dvije godine bude završena eksproprijacija zemljišta i zatim u sljedeće tri godine izgradnja.

"Potpisivanje ugovora je rezultat trogodišnjih razgovora i dogovora", rekao je Trninić napominjući da postoji perpektiva nastavka projekta prema Novom Gradu.

Tninić je naglasio da je ovo prvi put u jugoistočnoj Evropi da se ovakav projekat radi na principu koncesije i prvi projekat na tom principu koje kineske kompanije rade na ovim prostorima.

Koncesija se dodjeljuje se na period od 33 godine, uključujući i period izgradnje. Autoput Banjaluka - Prijedor imaće po dvije trake u oba smjera, a očekuje se da će na toj dionici biti izgrađeno sedam tunela i 35 mostova, sa tri petlje i tri stanice za naplatu putarine.

Koncesionar će projektovati, izgraditi, upravljati, održavati i finansirati izgradnju autoputa, a tokom perioda upravljanja i održavanja RS će plaćati koncesionaru godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona eura bez izdavanja garancije RS.

Projektom je predviđeno da se godišnji iznos naknade obezbjedi od putarine te dionice, te da se prihodi od putarina sa drugih autoputeva u RS deponuju na poseban račun sa kojeg će se plaćati naknada ukoliko dionica Banjaluka - Prijedor ne bude donosila dovoljno sredstava. Ukoliko ni to ne bude dovoljno naknada će biti plaćena iz budžeta RS.

Prema mišljenju stručnjaka i opozicije, najvjerovatnije je da će većina ovog iznosa biti isplaćivana upravo iz budžeta, jer na osnovu raspoloživih podataka predviđena zarada od autoputa Banjaluka - Prijedor ne pokriva ni petinu garantovanih sredstava.

Zato su iz Srpske demokratska stranke (SDS) pozvali ministra saobraćaja i veza RS Neđu Trninića da objelodani sve detalje ugovora o izgradnji autoputa Banjaluka – Prijedor.

"Prema onom što je ministar Trninić izjavio, građani Republike Srpske će za 33 godine, na koliko je koncesija zaključena, morati da izdvoje više od milijardu i sto miliona evra za 42 kilometra autoputa, čime su oboreni svi svjetski rekordi po cijeni koštanja kilometra autoputa. Ovo je duplo skuplje od autoputa Bar – Boljare, koji u Crnoj Gori gradi druga kineska kompanija, a koji ima 42 tunela i 92 mosta i vijadukta", naveli su u SDS-u.

Da će se RS naći u problemu dobro su uočili i stručnjaci iz Pokreta "Bolje" iz Banjaluke koji navode da na bazi postojećih cijena putarine, postojećeg broja vozila koji saobraća na relaciji Banjaluka – Prijedor, kao i očekivanog broja vozila koji će koristiti najavljeni auto – put, dolazimo do očekivanog (prosječnog) godišnjeg prihoda od putarine u visini od oko 7,7 miliona KM.

"S obzirom da Vlada doplaćuje nedostajući iznos do 30 miliona evra (uz kurs 1,95583), to znači da će Vlada prosječno godišnje doplaćivati iznos od 51 milion KM u periodu od 30 godina", navode iz ovog Pokreta.

Dakle, ulaskom u ovaj projekat Vlada RS se obavezuje na očekivani novčani izdatak od preko 51 milion KM u periodu od 30 godina.

"Ova plaćanja su potpuno jednaka izdacima na ime otplate kredita od milijardu KM, uz prosječnu kamatnu stopu po kojoj se zadužuje Vlada Republike Srpske. To znači da je preuzimanje ovih obaveza isto što i povećavanje javnog duga sa pet na šest milijardi KM!", navode iz Stručnog savjeta Pokreta "Bolje".

Naravno, ovdje niko ne spori da su Republici Srpskoj potrebno podizanje kvaliteta infrastrukturne povezanosti na viši nivo, ali, kao što navode iz Pokreta "Bolje" građenje infrastrukture treba biti praćeno kvalitetnim studijama opravdanosti.

"Imajući sve gore navedeno na umu smatramo da bi vlada Republike Srpske trebala prvo da ulaže napore i sredstva kako bi oživjela željeznički saobraćaj (koji je najznačajniji pokretač industrije), te sanirala kolovozne zastore na postojećim magistralnim, regionalnim i lokalnim saobraćajnicma. Nakon vraćanja postojećih saobraćajnica na prvobitni nivo kvaliteta i zaključka da su pojedine saobraćajnice preopterećene potrebno je redom analizirati i realizovati: proširenje traka dvosmjernih saobraćajnica, potom gradnju puteva rezervisanih za saobraćaj motornih vozila, a tek nakon što se iscrpe prethodne mjere treba se pristupiti analiziranju i gradnji auto-puteva", navode iz ovog Pokreta.

Zbog toga, izgradnja auto-puta Banja Luka – Prijedor na postojećem i predviđenom nivou saobraćajnog opterećenja nije neophodna, a sporazum sa kineskim partnerom je finansijski izuzetno nepovoljan. Ako su bilo kakvi infrastrukturni radovi potrebni na ovom putnom pravcu, put rezervisan za saobraćaj motornih vozila bi u potpunosti ispunio sve zahtjeve koji se nameću, a bio bi višestruko jeftiniji i pristupačniji stanoviništvu.

 

Foto: 6yka.com

Novo Vijeće naroda RS građane će koštati 15 miliona KM Istaknuto

Napišite komentar

Vijeće naroda Republike Srpske, čija će konstitutivna sjednica biti održana danas, koštaće u idućem četvorogodišnjem mandatu građane Srpske više od 15 miliona maraka. Centralna izborna komisije (CIK) BiH potvrdila je juče rezultate posrednih izbora i dodjelu mandata u Vijeću naroda RS.

vijece naroda rs zgrad

Iz reda Srba u Vijeće naroda izabrani su Vukota Govedarica, Ognjen Tadić, Dragan Ristić, Vojislav Gligić, Živko Marjanac, Miroslav Lazarević, Jasna Lukić i Slavko Dunjić. Delegati iz reda bošnjačkog naroda su Faruk Đozić, Dževad Mahmutović, Mihnet Okić, Muris Čirkić, Ahmet Čirkić, Alija Tabaković, Džemaludin Šabanović i Igor Bošnjak.

Iz reda Hrvata delegirani su Nada Tešanović, Ivo Bošnjak, Ivo Mijić, Davor Čordaš, Zdenka Gojković, Đuro Ivanović, Ivo Kamenjašević i Dragana Mikić. Delegati iz reda ostalih su Franc Sošnja, Danijel Puhalić, Jovana Čarkić i Radenko Rikić.

Prema Nacrtu budžeta Republike Srpske za 2019. godinu, Vijeće naroda raspolagaće sa 3,8 miliona KM, što je za skoro pola miliona više nego što je ta institucija imala ove godine kada joj je budžet bio 3,3 miliona KM.

Tako će idući četvorogodišnji mandat Vijeća naroda koštati građane RS oko 15 miliona maraka.

U Nacrtu budžeta za iduću godinu povećani su ukupni rashodi za bruto plate zaposlenih u Vijeću naroda, i to za 16 odsto u odnosu na ovu godinu i iznosiće 2,8 miliona KM u 2019.

Povećani su i troškovi za putovanja i smještaj, za stručne usluge, za usavršavanje zaposlenih, za reprezentaciju…

Značajno je povećan iznos za nabavku postrojenja i opreme, i to sa ovogodišnjih 40.000 KM na 125.000 KM u idućoj godini.

Rashodi za bruto naknade za rad delegata Vijeća naroda iznose 200.000 KM, dok tekući grant za rad delegatskih klubova iznosi 175.000 KM. Ove budžetske pozicije nisu povećane u odnosu na ovu godinu.

Delegati u Vijeću naroda mogu delegatsku dužnost obavljati sa ili bez zasnivanja radnog odnosa u Vijeću.

Prosječna plata delegata u Vijeću naroda RS iznosi oko 3.000 KM.

Prema nalazima Glavne službe za reviziju javnog sektora RS u Službi Vijeća naroda je na kraju 2017. godine bilo zaposleno 29 radnika, dok su izabrana i imenovana lica bila generalni sekretar, 23 delegata koja su zasnovala radni odnos i pet delegata koji nisu zasnovali radni odnos.

U nastavku su troškovi Vijeća naroda RS planirani u Nacrtu budžeta RS za 2019.

Besplatan stan za Milicu Marković skupo platili građani Istaknuto

Napišite komentar

Dugogodišnji poslanik Parlamentarne skupštine BiH Milica Marković je dobila petosoban stan u Bijeljini, plaćen robnom rezervom mazuta. Iako je entitetska vlast u to vrijeme dijelila stanove funkcionerima, Marković nije prošla zakonsku proceduru, već je za njen slučaj smišljen drugi plan.

milica markovic

Sredinom 2000. godine tadašnja poslanica Srpskog narodnog saveza (SNS) u Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) Milica Marković je tražila od premijera Milorada Dodika da joj Vlada RS-a kupi stan. Ona je u to vrijeme brinula o dvoje djece i živjela u tuđem stanu iz kojeg je morala izaći.

Vlast je tada uveliko pomagala funkcionerima koji su živjeli u „neadekvatnim“ stanovima ili ih nisu ni imali. Uobičajen način je bio da funkcioneri podnesu zahtjev Komisiji za stambena pitanja. Dobijene stanove kasnije su mogli otkupiti od Vlade za simboličan iznos.

Marković je smatrala da i ona ima pravo da dobije stan, a premijer Dodik joj je obećao pomoći. Tri mjeseca kasnije Republička direkcija za robne rezerve RS-a je u dogovoru sa državnim preduzećem „Drina“ platila petosoban stan u Bijeljini privatnoj firmi „Welting“. Direktori ovih preduzeća su 2001. godine optuženi da su oštetili budžet RS-a u namjeri da Marković kupe stan. Jedanaest godina kasnije su oslobođeni optužbi jer Marković u tom trenutku nije bila formalna vlasnica stana, a budžet nije oštećen.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da je Milica Marković od 2016. godine upisana kao vlasnica stana.
U ovoj zgradi su dva stana spojena u petosoban za Milicu Marković. Ona ima ključ desetak godina, ali komšije kažu da je stan prazan i da nikada nije živjela u njemu (Foto: CIN)

zgrada bn milica markovic

Dogovor kuću gradi

Ovaj stan je bio predmet nekoliko sudskih postupaka u proteklih 18 godina. U tim postupcima Marković je tvrdila da je nakon razgovora sa premijerom Dodikom Vladi predala molbu za stan.

„Tadašnji predsjednik Vlade Milorad Dodik rekao mi je usmeno da u Bijeljini pronađem stambeni prostor i da potpišem ugovor, a koji će Vlada finansijski zatvoriti“, rekla je policiji 2001. godine.

Kasnije je na sudu izjavila da je ugovor potpisala na sugestiju direktora Direkcije za robne rezerve koji joj je rekao da on ima instrukciju iz Vlade kako da to završi.

U rodnom gradu je pronašla privatno građevinsko preduzeće „Welting“ – firmu koja će izgraditi njen budući stan. U zgradi koju je gradila u centru Bijeljine ova firma je za Marković spojila dva stana u jedan od 120 metara kvadratnih.

„Razmišljala sam: ako mi Vlada kupuje stan, da mi taj odobri“, rekla je sudijama na početku procesa.

Čineći sve da što prije dođe do stana, Marković je u septembru 2000. godine pozvala na sastanak stranačkog kolegu Dušana Ilića, direktora državnog preduzeća „Drina“. Ilić je bijeljinskoj policiji ispričao da ga je Marković tada pitala šta „Drina“ može uzeti iz robnih rezervi. Kako ova ciglana svakodnevno koristi mazut za grijanje svojih peći, dogovor je lako postignut.

„Ona je tada rekla orijentacionu cijenu stana u vrijednosti oko 160.000 KM, što je odgovaralo količini mazuta oko 300 tona“, opisao je Ilić.

Marković je potom potpisala Ugovor o udruživanju sredstava za izgradnju sa zamjenikom direktora „Weltinga“ Strahinjom Vukovićem. U njemu je pisalo da ona plaća stan, iako su oboje znali da se to neće desiti.

Dalje se sve brzo dešavalo: „Drini“ je preko Direkcije isporučen mazut koji je Vlada RS-a platila skoro 150.000 maraka. Iako je to bila donacija, na fakturama nije tako pisalo pa je u „Drini“ evidentirano kao nabavka koju treba platiti. Prema unaprijed utvrđenom dogovoru „Drina“ je novac trebala uplatiti na račun „Weltinga“.

Međutim, finansijska služba firme je odbila to učiniti jer nije imala dokument kojim bi pravdala to plaćanje. Predložili su direktoru Iliću da to riješi cesijom. Kroz cesiju je Direkcija svoje potraživanje za mazut od „Drine“ prebacila na „Welting“. Tako je „Drina“ umjesto Direkciji vrijednost mazuta platila „Weltingu“.

Isti mazut plaćen je budžetskim novcem dva puta. „Ugovor o cesiji je poslužio da se realizuje odluka, dogovor nekakav, da se Milici kupi stan. (…) Mi smo radili po instrukcijama onog čije su bile pare“, kaže za CIN tadašnji direktor Direkcije Mirko Nožica, objašnjavajući da je to od njega tražio Dodik koji je odbio razgovarati sa novinarima CIN-a. Nožici je, također, nekoliko mjeseci prije Vlada dodijelila stan koji je kupljen javnim novcem za 135.000 maraka.

Devet mjeseci prije nego što su Marković i Ilić dogovorili da Drina uzme mazut od Direkcije, Vlada RS-a je naložila Direkciji da isporuči mazut za 53 budžetska korisnika. Posljednje preduzeće na listi bila je „Drina“. Tadašnji direktor „Drine“ Ilić kaže za CIN da ni on ni njegov prethodnik nisu tražili donaciju mazuta: „Ta odluka o donaciji djeluje mi kao da je dopisana, kao da se išlo da se meni slomi vrat“.

Međutim, direktor Direkcije Nožica kaže da je rješenje o donaciji mazuta za sva preduzeća stiglo istovremeno.

„Drina“ je brzo isplatila novac „Weltingu“ koji je nakon toga u decembru 2000. godine Milici Marković izdao lažnu potvrdu, kao da je ona platila stan.

Zgrada u kojoj se nalazi stan završena je tek krajem naredne godine.

milica markovic analiza stan

Različiti sudovi – različita mišljenja

U januaru 2001. godine dolazi do smjene vlasti u RS-u. Vladu Milorada Dodika zamijenila je vlada Mladena Ivanića. U to vrijeme položaj SNS-a u Skupštini slabi pa Milica Marković napušta ovu stranku i postaje članica Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata – nove opozicije.

Nedugo nakon smjene vlasti Osnovno javno tužilaštvo iz Banje Luke je podiglo optužnicu protiv Mirka Nožice, Dušana Ilića te vlasnika i direktora „Weltinga“ Neđe Đokića. Optuženi su za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja kako bi Marković pribavili stan. Suđenje je trajalo 11 godina.

Jedan od svjedoka je bio i Dodik koji je tvrdio da mazut nije bio donacija, iako je on lično potpisao rješenje o isporuci mazuta na teret budžeta. Sud je tokom suđenja angažovao finansijskog vještaka koji je procijenio da je „Drina“ oštećena jer je platila donaciju.

Uprkos tome, Sudsko vijeće je zaključilo da ovo preduzeće nije pretrpjelo nikakvu štetu tako što je umjesto Republičkoj direkciji mazut platilo „Weltingu“.

Zaključili su i da nije oštećen buždet RS-a jer je Vlada za uplaćeni novac dobila stan po odgovarajućim tržišnim cijenama. Vlada RS-a se nikada nije upisala kao vlasnik stana, već je on sve do 2016. godine bio „Weltingov“. Konačno, Nožica, Ilić i Đokić su oslobođeni krivice.

Dok je ovaj proces trajao u Banjoj Luci, privatizovana „Drina“ je 2008. godine pred Osnovnim sudom u Bijeljini zatražila od „Weltinga“ vlasništvo nad petosobnim stanom. Sud je tužbu odbio jer „Drina“ nije imala dokument koji je preduslov za sticanje vlasništva – ugovor o prometu nekretnina. Imala je samo ugovor o cesiji koji svjedoči o plaćanju mazuta Direkciji.

Prema tome, ni Vlada, ni Direkcija, a ni „Drina“ ne mogu biti vlasnici stana jer kupoprodajni ugovor ne postoji. Bivši direktor Nožica je sada svjestan propusta: „Da je trebalo napraviti ugovor, vjerovatno jeste. Da to bude čisto i da se zna: Vladin je stan dok ga ne dodijeli nekome“.

Međutim, formalnog dodjeljivanja nije bilo. Ipak, Marković je 2009. godine dobila ključ od advokata Predraga Ješurića. Njemu ga je dao prijatelj Dušan Lazarević, vlasnik firme „LD“ koja je bila suinvestitor pri gradnji zgrade. Lazarević je tada bio i jedan od suvlasnika „Drine“.

Za sve ove godine niko iz Vlade ili „Weltinga“ od nje nije tražio da vrati ključeve.

Njena politička karijera je u međuvremenu doživjela procvat. Posljednjih 12 godina bila je poslanica u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Svaki mjesec je primala oko šest hiljada maraka i 2011. godine je u centru rodne Bijeljine kupila drugi petosobni stan. Bez obzira na to, tražila je od „Weltinga“ da joj prepusti vlasništvo nad stanom kupljenim javnim novcem i tužila ih pred Osnovnim sudom u Bijeljini 2013. godine.

Sud je njen zahtjev odbio. Vlada RS-a je u ovom procesu tvrdila da poslanica nema dokaz da je stanplaćen za nju. Time su porekli ono što je Dodik ranije rekao – da je on tražio da se mazutom plati stan za Marković.

Okružni sud u Bijeljini je 2015. godine donio drugačiju presudu i priznao Marković da ima pravo na stan.

U presudi piše da je postojala jasna namjera organa RS-a da joj plate stan. Sud je ovo zaključio na osnovu izjava svjedoka koji su potvrdili da je ugovorom o cesiji plaćen stan za Marković, iako to u njemu ne piše.

Zahvaljujući ovoj presudi, Marković je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica stana.

Odlukom Vrhovnog suda RS-a ova presuda je ukinuta 2017. godine i borba za vlasništvo nad 120 kvadrata u Bijeljini je vraćena na početak. Od tada do danas su se reprizirali potezi iz prvog procesa: Osnovni sud je opet odbio zahtjev Milice Marković pa se ona opet žalila. Konačno, Okružni sud u Bijeljini je u novembru 2018. odlučio da Marković ima pravo na vlasništvo nad stanom.

Sud je utvrdio da je obavezu plaćanja stana za Marković ispunila Republička direkcija za robne rezerve RS. Tokom suđenja nije uzeto u obzir da li je Vlada RS na zakonit način rješavala stambeno pitanje Marković.

„Prema stanju spisa, zakonit pojedinačan akt o tome ne postoji“, navodi se u presudi Okružnog suda u Bijeljini.

Vlada RS-a i „Welting“ su prije posljednje presude imali priliku da traže njeno brisanje iz zemljišnih knjiga i iseljenje, ali to nisu uradili.

Advokat „Weltinga“ Miodrag Stojanović kaže da vlasnik Neđo Đokić nema interes za to jer je dobio pare za stan. „Ako nije Vladi stalo do tog stana, Vladi Republike Srpske, šta će Neđi stati do toga?“

Zamjenik pravobranioca RS-a Milan Radujko, koji je zastupao Vladu u ovom procesu, nije htio razgovarati sa novinarkom CIN-a, a Marković nije htjela objasniti zašto joj je Vlada RS-a osporavala pravo na stan: „Ma, ne tiče se to Vas. Niste Vi mjerodavni da ja Vama o tome pričam“.

Korisnici IRB-ovih kredita plaćaju bankrot Bobar i Banke Srpske Istaknuto

Napišite komentar

Građani koji su podigli stambene kredite Investiciono-razvojne banke (IRB) RS preko Banke Srpske i Bobar banke plaćaju znatno više kamate u odnosu na ostale korisnike IRB-ovih kredita. Razlog je, kažu u IRB, stečajni postupak i činjenica da ovim bankama upravljaju stečajni upravnici.

irb rs zgrada1

U IRB su zaportal CAPITAL rekli da su putem Banke Srpske odobrili ukupno 206 stambenih kredita, od kojih je osam otplaćeno, tako da je u otplati ostalo još 198 kredita. Međutim, korisnicima tih kredita, kao i onima koji su stambene kredite podigli preko Bobar banke nisu snižene kamatne stope, iako su one danas znatno niže nego kada su uzimali kredite.

U IRB-u kažu da su se kamatne stope na njihove stambene kredite koji su odobravani prije više od deset godina kretale od četiri do 5,6 odsto, a da danas iznose od 3,6 do 4,2 odsto.

„Smanjenje kamatnih stopa se ne odnosi na korisnike IRB stambenih kredita koji su kao posrednike koristili Banku Srpske i Bobar banku jer su te banke u stečaju i sa njima upravljaju stečajni upravnici“, rekli su u IRB.

IRB je pokrenula sudske sporove protiv ovih banaka kako bi izuzela svoj kreditni portfolio i oni još uvijek traju.

„U slučaju da sud donose pozitivnu odluku po IRB, svim korisnicima stambenih kredita bi bile smanjene kamatne stope u skladu sa našim pravilima“, dodali su u IRB.

Stečajna upravnica Banke Srpske Mirjana Golić ranije je predložila da se izvrši prva djelimična dioba novca povjeriocima u iznosu od 17,7 miliona KM, ali je sud prihvatio prigovor IRB-a koji podjelu novca uslovio time da se prvo donese presuda po tužbi da se IRB preuzmu kredite plasirane preko Banke Srpske.

 

Dodiku u kabinetu neophodan TV od 4.700 KM Istaknuto

Napišite komentar

Služba za zajedničke poslove Vlade Republike Srpske odgovorila je na pitanja o detaljima iznajmljivanja i opremanja prostorija koje će u Vladi Srpske da koristi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

dodik zastava

U Vladi objašnjavaju da član Predsjedništva neće besplatno da koristi prostor u Vladi Republike Srpske i da će biti napravljen ugovor o najmu. Opremanje i prilagođavanje prostorija na 16. spratu Vlade Republike Srpske uradila je Služba za zajedničke poslove Vlade RS.

Za nabavku stilskih figura potrošeno je 18 608 maraka, nabavka zavjesa i dekora koštala je 10 360 maraka, zamjena podne obloge na terasi Administrativnog centra 10 715 maraka, nabavka itisona 3299 KM, restauracija namještaja 1 190 Km nabavka TV prijemnika 4 764 KM, nabavka lampi koštala je 4 337 maraka i nabavka i ugradnja hrastovog parketa koštala je 4 275 maraka. Sve cijene su bez obračunatog PDV-a a postupci nabavke su dostupni na portalu javnih nabavki BiH, pojašnjavaju u Službi za zajedničke poslove.

“Poslije provedenih opštih izbora u BiH, po zahtjevu Kabineta člana predsjedništva BiH, Služba za zajedničke poslove Vlade RS, čija je nadležnost i investiciono i tekuće održavanje i upravljanje prostora kojom raspolaže Vlada RS, je prilagodila prostor na 16. spratu za potrebe Kabineta. U narednih nekoliko dana očekujemo potpisivanje Ugovora sa Sekretarijatom člana predsjedništva BiH čiji će predmet biti zakup prostora Vlade RS koji će koristiti Kabinet člana predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Istim će se definisati površina i cijena zakupa. U cijenu zakupa biće uključeni režijski troškovi za prostor koji nema mjerne instrumente a u ostalim prostorima prema utvrđenoj potrošnji. Prostor koji koristi član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda u objektu Vlade RS u Istočnom Sarajevu je bio kompletno opremljen dok je prostor u zgradi Vlade RS bio djelimično opremljen. Opremanje je izvršila Služba za zajedničke poslove Vlade RS, koja je uglavnom iskoristila postojeći namještaj, a ostatak je nabavljen u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH", piše u odgovoru Službe za zajedničke poslove Vlade Republike Srpske.

Poslanik SDS-a Nebojša Vukanović smatra da je nepotrebno smještanje člana Predsjedništva BiH iz RS u zgradu Vlade RS tim prije jer već postoji dovoljno prostora u Palati Republike koji je koristio Nebojša Radmanović dok je bio član Predsjedništva.

Mladen Ivanić, Dodikov prethodnik, koristio je prostor u Narodnom pozorištu jer mu nije dozvoljeno da koristi prostor u Palati Republike. Vukanović tvrdi da Milorad Dodik ne želi slučajno da ima kabinet u zgradi Vlade već želi da bude premijer umjesto premijera.

“Zbog toga je kabinet smjestio u Vladu kako bi mogao kontrolisati premijera za kojeg predviđam da će biti obična marioneta i pijun u Dodikovim rukama koji će slijepo slušati njegova naređenja, a ako ne bude slušao biće skinut staljinističkim čistkama kakve smo nedavno gledali”, kaže poslanik SDS-a u NSRS.

Iz Službe za zajedničke poslove Vlade RS su rekli i da će površina koja će biti ustupljena članu Predsjedništva BiH biti definisana ugovorom o najmu i da će biti naknadno objavljena.

Vlada RS osumnjičenog za krivično djelo imenovala u NO ''Autoputeva RS'' Istaknuto

Napišite komentar

Vlada Republike Srpske „počistila“ je iz Nadzornog odbora „Autoputeva Republike Srpske“ članove DNS-a koji podržavaju Marka Pavića i umjesto njih, između ostalih, imenovala Mladena Dragosava iz Socijalističke partije optuženog za zloupotrebu položaja u srbačkom „Vodovodu“, saznaje portal CAPITAL.

mladen dragosav

Vlada RS je donijela Rješenje o razrješenju članova NO „Autoputeva RS“ Tomislava Prpoša, Dijane Stojić i Dobrile Bogojević, a koje je stupilo na snagu prije tri dana.

Vlada je istovremeno imenovala i nove v.d. članova Nadzornog odbora „Autoputeva“ na period od 60 dana. Ponovo je imenovan Tomislav Prpoš, koji se u međuvremenu priklonio grupi DNS-a koju predvodi Nedeljko Čubrilović.

Bogojevićeva koja je takođe bila kadar DNS-a u NO nije ponovo imenovana, kao ni Stojićeva. Umjesto njih Vlada je u NO imenovala Mladena Dragosava (SP) i Mladena Brankovića (SNSD). Dragosav je odbornik SP-a u Skupštini opštine Srbac, a osumnjičen je za zloupotrebu službenog položaja.

U Policijskoj upravi Gradiška rekli su, navodeći inicijale, da ga terete za zloupotrebu službenog položaja.

„M. D. sumnjičimo da je račune za gorivo vrijedne 13.400 KM dostavljao preduzeću, a gorivo je sipao u sopstveno vozilo. Za ovaj utrošak M. D. nije popunjavao ni dostavljao putne naloge. Protiv njega podnijeli smo izvještaj Okružnom tužilaštvu u Banjaluci“, naveli su u PU Gradiška, prenijeli su ranije mediji.

Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka su za CAPITAL rekli da je donesena naredba o obustavi istrage protiv Dragosav Mladena, zbog produženog krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja, jer djelo koje ulazi u konstrukciju produženog krivičnog djela nije krivično djelo, dok za drugo krivično djelo nema dokaza da ga je osumnjičeni počinio.

„Na donesenu tužilačku odluku, putem punomoćnika, je oštećeni „Vodovod“ Srbac uložio pritužbu kancelariji tužioca, o kojoj će biti razmatrano u narednom periodu“, rekli su u tom tužilaštvu.

Dragosav je tako još uvijek osumnjičen, do konačne odluke tužioca, ali to nije bila smetnja da bude imenovan u Nadzorni odbor „Autoputeva“.

O lošem stanju u srbačkom “Vodovodu” pisano je i lani kada su gubici tog preduzeća bili oko 206.000 KM, a obaveze nagomilane na oko 1,9 miliona KM. Dragosav je krajem 2016. podnio ostavku na mjesto direktora zbog obaveza u Skupštini opštine Srbac.

Kao treći v.d. člana NO „Autoputeva“ imenovan je Mladen Branković, koji je bio savjetnik i šef kabineta Igora Radojičića dok je bio predsjednik Narodne skupštine RS, a zatim je bio pomoćnik ministra za ekonomske odnose i regionalnu saradnju u Vladi RS.

Konstitutivna sjednica novog Nadzornog odbora „Autoputeva“ trebala bi da bude iduće sedmice.

Kupoprodajna prevara: Prodali Vladi RS devastirani hotel, pa zaradili milione Istaknuto

Napišite komentar

Vlasnici firme “Nis promet” iz Banjaluke, sa kojom se u vezu dovodi i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, sumnjivom preprodajom hotela u Ljubinju strpali su u džep 2,8 miliona maraka i to na račun Vlade RS, kao i građana Republike Srpske.

cubrilovic devastirani hotel

Naime, preko ove firme pojedinci su uspjeli da izvuku od Vlade RS tri miliona maraka za devastirani hotel u Ljubinju koji su kupili prije 10 godina za samo 218.000 KM. Što znači da je ovaj posao ljudima koji stoje iza „Nis prometa“ donio zaradu od nevjerovatnih 2,8 miliona.

A sve je počelo 2008. godine kada je pomenuta firma, čiji je zvanični vlasnik Simo Stjepanović, a nezvanični Nedeljko Čubrilović, koji je jedno vrijeme bio i direktor ove firme, kupila hotel u Ljubinju od preduzeća u stečaju „AD Ugostiteljstvo“. Oni su ovaj hotel, koji od 2000. godine praktično nije ni u kakvoj funkciji, zajedno sa kompletnim inventarom, kupili za samo 218.000 KM! Odmah nakon kupovine, u “kozmetičko” renoviranje (krečenje, izmjenu dijela bravarije, rasvjete i sl.) uloženo je tek nekoliko desetina hiljada maraka, i od tada do danas, hotel je zatvoren, a angažovano je i privatno lice da ga “čuva” i povremeno “provjetrava”.

Deset godina kasnije, Vlada donosi odluku da se provede projekat pod nazivom „Obezbjeđenje institucionalnih kapaciteta za potrebe Doma penzionera u Ljubinju“, a kao nosilac projekta je postavljeno Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

I pogađate, ministarstvo „sasvim slučajno“ za najbolji i najpovoljniji objekat koji bi mogao poslužiti za starači dom uzima hotel u vlasništvu firme „Nis promet“ i plaća ga nevjerovatnih tri miliona maraka.
Obavještenje o izdvajanju sredstava za kupovinu objekta za starački dom u Ljubinju

Poređenja radi, za tri miliona maraka, koliko je plaćen hotel star skoro 50 godina i to u Ljubinju, možete kupiti novu zgradu u Banjaluci, što samo pokazuje koliko su dobro prodavci naplatili hotel Vladi RS. Inače, ovakav poslovni potez koji donosi milionsku zaradu bez po muke ne bi mogli predvidjeti i napraviti ni najveći stručnjaci na polju nekretnina, zbog čega nam ostaje samo da sumnjamo da je prodaja hotela u Ljubinju za pomenutu cifru došla kao posljedica Čubrilovićevih veza i kontakata u vlasti.

Više informacija o izdvajanju nevjerovatnih tri miliona maraka za jedan nefunkcionalan objekat u Ljubinju pokušali smo dobiti i u resornom ministarstvu, ali odgovore na naša pitanja nisu nam poslali ni nakon mjesec dana.

Inače, u dva navrata smo dobili uvjeravanja da će nam odgovori biti dostavljeni i lično od ministra rada i boračko-invalidske zaštite Milenka Savanovića, koji nam je kazao da je kupovina hotela završena stvar, ali do danas nam se niko nije javio.

Čak su nam tražili da šaljemo nove upite, sa novim pozivanjima na Zakon o pristupu informacijama, jer je portparol ministarstva dobio posebne instrukcije ovaj put, što na neki način dodatno baca sumnju na cijeli slučaj.

 

Ostatak teksta pročitajte na sajtu mojahercegovina.com mojahercegovina.com

Imenovanjem Petrovića za direktora ERS prekršen Zakon o javnim preduzećima RS Istaknuto

Napišite komentar

Imenovanjem donedavnog gradonačelnika Trebinja Luke Petrovića za generalnog direktora Elektroprivrede RS prekršen je Zakon o javnim preduzećima RS, što je prošlo potpuno „ispod radara“, kako stručne javnosti, tako i opozicionih političara.

luka petrovic snsd trebinje

Pomenuti Zakon prekršen je u članu 11. stav 2, u kojem je navedeno da „za člana uprave javnog preduzeća ne može biti imenovano lice koje obavlja izvršnu funkciju u političkoj stranci“, imajući u vidu da je Petrović više od tri godine i sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, što je „izvršna funkcija“.

Očekivao sam da će bar neko iz opozicije uvidjeti ovaj školski primjer kršenja zakona, u kojem je sve crno na bijelo, i o tome obavijestiti širu javnost, ali očito da sam se prevario, i da oni više brinu o svojim foteljama nego što obraćaju pažnju na ovakve stvari. Lagano počinjemo da se navikavamo na potpuno odsustvo vladavine zakona u našoj zemlji. Na ovakve primjere odmahujemo rukom i konstatujemo ’šta se sve radi, to nije ništa’. E pa jeste nešto.

Stalo mi je do ovog preduzeća i želim da se ljudi, bar oni koji ne žele da zatvaraju oči pred bezakonjem, vide šta se radi. Zato sam vas i kontaktirao“, ističe za MojuHercegovinu izvor iz Elektroprivrede RS, koji je, iz razumljivih razloga, insistirao na anonimnosti.

Petrovića je za vršioca dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede RS imenovao Nadzorni odbor preduzeća 16. novembra ove godine nakon što je Radmila Čičković podnijela ostavku na pomenutu poziciju iz, kako je rekla, ličnih razloga. Ona je ubrzo prešla na novo radno mjesto, u Ministarstvo finansija RS, gdje je nasljedila Radmilu Mihić na poziciji zamjenice ministra.

„Na današnjoj sjednici zadužili smo Upravu društva da što prije formira komisiju kako bi se izvršila primopredaja dužnosti i donijeli odluku da se raspiše javni konkurs za izbor generalnog direktora“, rekao je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora „Elektroprivrede Republike Srpske“ Nebojša Rikalo, nakon Petrovićevog imenovanja u vršioca dužnosti direktora. Konkurs će, naravno, biti održan samo forme radi, kako bi Petrović samo iz naziva aktuelne funkcije izbacio dio „vršilac dužnosti“.

Inače, Luka Petrović je nakon lokalnih izbora 2012. godine postao SNSD-ov odbornik u Skupštini grada Trebinja, a dvije godine kasnije i poslanik u Narodnoj skupštini RS, nakon što je na opštim izborima 2014. godine osvojio najviše glasova u Izbornoj jedinici devet, kada je dobio 9 108 glasova.

Dvije godine kasnije, 2016, pobijedio je Slavka Vučurevića, kandidata Saveza za promjene, te postao gradonačelnik Trebinja. Učestvovao je i na ovogodišnjim opštim izborima, te ponovo osvojio poslanički mandat, dobivši 16 454 glasa.

Kao što je poznato, Petrović nije prihvatio pomenuti mandat te je sa gradonačelničke funkcije prešao na čelo Elektroprivrede Republike Srpske. Za sada nema naznaka da će, prelaskom na direktorsku funkciju javnog preduzeća, Petrović biti razriješen stranačke funkcije.

 

Autor teksta: Dragiša Simić (Moja HercegovinaMoja Hercegovina)

Kandidati za ministre poreski dužnici i osuđenici Istaknuto

Napišite komentar

Formiranje nove Vlade Republike Srpske je u toku, a kao potencijalni ministri spominju se i osobe koje nemaju najčistiju prošlost. Neki su optuživani, drugi osuđivani, dok pojedini imaju hiljade maraka poreskog duga.

vlada rs ministri novo

Potpredsjednik Ujedinjenje Srpske (US) i poslanik u Narodnoj skupštini RS Natalija Trivić spominje se kao kandidat za ministra porodice, omladine i sporta u budućoj Vladi RS iako duguje hiljade maraka Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na ime neplaćenog PDV-a.

Trivićeva je imala preduzetničku radnju „Misija NT“ u Laktašima iza koje je ostao neplaćen PDV, a račun ove radnje u NLB Razvojnoj banci zatvoren je u oktobru 2012.

“Dugovanje po osnovu PDV-a za obveznika “NATALIJA TRIVIĆ vl. MISIJA NT” preduzetnička radnja, na dan 28. novembar 2018. godine iznosi 33.405 KM”, rekli su za portal CAPITAL u UIO.

Dugovanja nisu spriječila Trivićevu da osnuje istoimeno udruženje građana u Banjaluci.

„Udruženje „Misija NT“ nema zaposlenih radnika, odgovorno lice je Natalija Trivić, djelatnost za koju je udruženje registrovano je umjetničko i književno stvaralaštvo i scenska umjetnost i izvođačka umjetnost“, navedeno je u privrednim registrima u podacima za poslovnu 2017.

Udruženje je lani imalo prihode od 46.360 KM i dobit od 10.914 KM, dok je dvije godine ranije imalo gubitak, i to 2016. godine u iznosu od 14.102 KM, dok je u 2015. godini minus udruženja bio 1.054 KM.

Račun tog udruženja bio je blokiran u dva navarata, 2013. i 2016. godine.

Udruženje posljednjih godina organizuje „Dukatfest“, internacionalni festival kulture u Banjaluci i okuplja folklorne ansamble iz cijeloga svijeta. Za to je Trivićeva posljednjih godina dobijala i grantove iz budžeta Srpske, ali i nivoa BiH, kao i stranih organizacija poput UNDP.

Čavićev kandidat iz sudnice u Vladu

Kao jedan od mogućih ministara ispred NDP-a Dragana Čavića spominje se i Boris Gašpar, koji je bio potpredsjednik Vlade Dragana Mikerevića. On je bio optužen za nesavjesno poslovanje i da je sa svojim pomoćnikom Bracom Vrančićem kršio propise čime su omogućili prodaju dijela poslovnih prostora “Boske” u namjeri pribavljanja imovinske koristi većem broju pravnih lica.

Međutim, poslije maratonskog procesa koji je trajao 20 mjeseci oni su krajem 2010. godine oslobođeni optužbi.

Firma „Green Blue“, na čijem se čelu nalazi Gašpar kupila je 43 odsto akcija Banjalučke berze, čime je postala njen najveći pojedinačni akcionar.

Gašpar je i zamjenik direktora srpsko-kineske firme „Sino RS Investment Group“ koja je registrovana u Banjaluci. On je blizak poslovni prijatelj sa Draganom Vasiljevićem, vlasnikom propalog „Farmlanda“, gdje je jedno vrijeme, prema pisanju medija, radio i Čavić nakon što mu je istakao mandat predsjednika Republike Srpske. Istovremeno Gašpar je Čavićev zet.

Đokiću presuda nije bila smetnja

U ministarsku fotelju bi ponovo mogao i Petar Đokić, lider socijalista. On je pravosnažno osuđen na tri mjeseca zato što je njegova privatna firma “ukrala” impulse Telekomu Srpske i tako zaradila gotovo 140.000 KM, objavili su ranije mediji.

To nije bila smetnja da Đokić do sada bude ministar u dva navrata, i to ministar rada i boračko-invalidske zaštite, a zatim i ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi Srpske.

Kao potencijalni ministri spominju se i direktorica Poreske uprave RS Zora Vidović koja bi mogla da se preseli u fotelju ministra finasija, ukoliko na to mjesto ne bude postavljen aktuelni savjetnik ministra finansija Dalibor Tomaš.

Moguće je imenovanje i Predraga Damjanovića, direktora Pedagoškog zavoda RS, na čelo Ministarstva prosvjete, ali u igri za to mjesto je i aktuelni ministar pravde Anton Kasipović, koji je već u jednom mandatu vodio prosvjetu.

Kao potencijalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede spominje se Stefan Mitrović, sin poslanika SNSD-a Vojina Mitrovića u čijem je vlasništvu i preduzeće „Oktan promet“, koje se bavi proizvodnjom savitljivih cijevi, ali i trgovinom naftom i naftnim derivatima. Mitrović je vlasnik i „Šipad komerca“, preduzeća koje se bavi trgovinom na veliko i suvlasnik „Panaflexa“ koji je u stečaju.

Zbog nacionalne strukture, u Vladi bi mogli da ostanu i Alen Šeranić, aktuelni ministar nauke i tehnologije, ministar ekonomskih odnosa Zlatan Klokić, ali i Lejla Rešić, ministar lokalne uprave i samouprave RS u zavisnosti koja opcija DNS-a je podrži.

Policijski ''presretači'' u decembru kreću u ''lov'' na nesavjesne vozače! Istaknuto

Napišite komentar

Brzа policijskа vozilа bez oznаkа već tokom decembrа bi trebаlo dа love nesаvjesne vozаče nа putevimа širom RS jer se u nаrednih mjesec dаnа čekа isporukа ovih uređаjа.

presretac auto

U Ministаrstvu unutrаšnjih poslovа RS potvrdili su dа je zа nаbаvku uređаjа zа аutomаtsko mjerenje brzine kretаnjа vozilа koji se ugrаđuju u neobilježenа službenа vozilа, presretаče, tender rаspisаlа Agencijа zа bezbjednost sаobrаćаjа Republike Srpske.

„Nаmjenа ovаkve vrste opreme je evidentirаnje i sаnkcionisаnje sаobrаćаjnih prekršаjа prekorаčenjа brzine kretаnjа vozilа, kаo i preventivno djelovаnje nа sаvjest vozаčа. Vаžno je nаpomenuti dа se rаdi o аutomаtskim uređаjimа, bez mogućnosti uticаjа policijskih službenikа nа njihov rаd“, kаzаli su iz MUP-а.

Milijа Rаdović, direktor Agencije zа bezbjednost sаobrаćаjа RS, rekаo je zа „Nezаvisne“ dа vrijednost dvа presretаčа, koji će biti u decembru nа putevimа RS, bez PDV-а iznosi 160.000 mаrаkа.

„Novаc je obezbijeđen iz posebnog fondа u koji se uplаćuje jedаn odsto od obаveznog osigurаnjа vozilа u sаobrаćаju“, kаzаo je Rаdović.

Premа njegovim riječimа, do sаdа nije bilo nijednog presretаčа, а veomа su bitni, jer učesnici u sаobrаćаju ne mogu ni nа koji nаčin znаti dа su kontrolisаni.

„To vozilo neće biti uočljivo zа druge učesnike u sаobrаćаju i vozаči neće znаti gdje se nаlаzi, pа će sigurno više poštovаti sаobrаćаjne propise“, rekаo je Rаdović.

On je dodаo dа tа kontrolа može biti nа аutoputevimа, nа lokаlnim putevimа, а dа ne bude primijećenа.

„Dаnаs kаdа su pаtrole nа putevimа, svi već preko društvenih mrežа znаju koju lokаciju trebа dа izbjegаvаju“, kаzаo je Rаdović i dodаo dа je veomа teško kontrolisаti brzinu nа аutoputevimа.

Premа njegovim riječimа, s obzirom nа to dа RS svаkim dаnom dobijа nove kilometre аutoputа, vjeruje dа će presretаči posebno biti korišteni nа tim dionicаmа.

Kаko je rekаo Rаdović, brzim policijskim vozilimа bez oznаkа, koji nesаvjesne vozаče zаustаvljаju svjetlećim signаlom „prаtite nаs“, mogu se pohvаliti tri kаntonа u FBiH, kаo i zemlje u regionu. Hrvаtskа je nedаvno nаbаvilа 20 presretаčа.

Milenko Jаćimović, stručnjаk zа sаobrаćаj, kаzаo je dа nа ovаj nаčin vozаči sigurno više neće moći nekontrolisаno divljаti ulicаmа.

„Zаhvаljujući presretаčimа, mnogi nаsilnici zа volаnom biće mаkаr privremeno uklonjeni sа nаših putevа, budući dа zа većа prekorаčenjа brzine, uz ogromnu kаznu, obаvezno slijedi i zаbrаnа uprаvljаnjа vozilimа“, kаzаo je Jаćimović i dodаo dа su presretаči sigurno jedno od nаjefikаsnijih sredstаvа sprovođenjа Zаkonа o bezbjednosti u sаobrаćаju.

Pripremаju se uslovi i zа konje

Budući dа je krаjem prošle godine Drаgаn Lukаč, ministаr unutrаšnjih poslovа RS, potvrdio dа će pripаdnici MUP-а RS biti opremljeni i konjimа, iz MUP-а ističu dа je pokrenut postupаk zа rekonstrukciju i аdаptаciju objektа nаmijenjenog zа smještаj konjа. To je preduslov zа njihovu nаbаvku.

Zapošljavanje u javnom sektoru: Umjesto diplome stranačke knjižice Istaknuto

Napišite komentar

“Možete da budete najbolji student, možete da budete najbolji stručnjak u nekoj oblasti, ali ako niste u sistemu vlasti, tj. dio vlasti, to je uglavnom uzaludno”. Prošla su samo tri mjeseca od ove izjave Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, ali koliko god skandalozno da izgledala, ona je i odraz realnog stanja, posebno kada se govori o zapošljavanju u javnom sektoru.

tatin sin

Ova Dodikova misao izrečena je samo nekoliko dana pred početak školske godine i poslala poruku đacima da je Lenjinova maksima “Učiti, učiti i samo učiti” odavno pokopana. Na stranačkom skupu na Jahorini, Dodik je stajao ispred onih koje nazivamo politička bućnost ove zemlje, dakle omladine, te na taj način svima jasno stavio do znanja o dugogodišnjoj praksi u kojoj samo politički podobne osobe uspijevaju da dođu do tzv. državnog posla.

Sam Dodik je prije nekoliko godina najavljivao da će uvesti moratorijum na zapošljavanje, ali pomenuti moratorijum definitivno nikada nije zaživio, a ta zapošljavanja posebno učeste u izbornim godinama.

“Partijskih zapošljavanja ima uvijek. Niko nema precizne informacije o broju zaposlenih u ovoj godini, zato što jedan dio zapošljavanja ide preko konkursa, jedan dio preko ugovora o djelu i sličnih ugovora. Bilo je i primjera zapošljavanja u javnim preduzećima koji su pred izbore angažovali radnike”, kaže za portal Gerila.info Ivana Korajlić iz Transparency Internationala (TI).

Dodaje i kako je zapošljavanje u javnom sektoru glavni način sticanja podrške na izborima “zbog čega ni u RS ni u FBiH ne žele da se uhvate u koštac s problemom preglomazne administracije”, te je zaključila da političke partije “nisu spremne da prekinu uhlebljavanje svojih kadrova”.

Iz ove organizacije navode da je samo u prošloj godini zabilježeno 1533 poziva građana koji su prijavljivali korupciju i druge nepravilnosti, a najveći broj prijava ticao se baš nepravilnosti prilikom zapošljavanja.

“Ono što se najčešće dešava kod takvih prijava na stranačko zapošljavanja je to da građani/prijavioci unaprijed kažu da znaju ko će biti izabran, što se na kraju najčešće ispostavi tačnim. Jedan takav slučaj se desio krajem prošle godine kada nam je anonimno javljeno da će u Okružnom privrednom sudu Banjaluka biti izabrano više osoba na mjesto stručnog saradnika na osnovu političkih uticaja. Sve prijavljene osobe su na kraju i izabrane”, izjavio je i Uglješa Vuković, istraživač/analitičar iz Transparency internationala.

snsd zahtjev1

ZAHTJEVI STRANAKA JAČI OD ZAKONA

Da ne postoji politička volja da se prekine sa praksom dovođenja podobnih, a ne sposobnih, svjedočili smo i prije nekoliko mjeseci, kada je Gradski odbor Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Doboja poslao zahtjev rukovodstvu “JP Šume Republike Srpske” da se pripravnici u tom preduzeću zaposle samo uz saglasnost te stranke.

Zahtjev SNSD-a za pripravnike- Uroš Gostić- Doboj„Tražimo tačan raspored, naziv i broj radnih mesta, koje ste dobili po programu Vlade RS za obuku pripravnika. Raspodjela i popunjavanje pripadajućih radnih mjesta mora se odvijati uz saglasnost predsednika GO SNSD Doboj”, navodi se u zahtjevu koji je potpisao Uroš Gostić, predsjednik dobojskog SNSD-a, nakon kojeg je Šumama dozvoljeno zapošljavnje čak 41 novog radnika.

Vrijedi napomenuti da je samo dvije godine ranije baš iz dobojskog SNSD-a krenulo “javno zgražavanje” kada su dobili odgovor iz DNS-a koji su preduslovi za podršku kandidatu SNSD-a na lokalnim izborima.

Načelničke pozicije, članstva u Nadzornim odborima, konkursi za pripravnike, čak i sredstva za kampanju, samo su dio povelikog spiska DNS-a koji je do te mjere naljutio SNSD-ovce da su DNS-u zalijepili etiketu “interesne grupe”.

Član predsedništva SNSD Sanja Vulić izjavila je tom prilikom da su zahtjevi dobojskog odbora DNS-a jasna poruka da ta stranka pokušava da “privatizuje javne ustanove”.

“Činjenica je da DNS igra na sve strane i sa svima kako bi maksimalno profitirao i čitava njihova politička platforma u Doboju se svela na pregovaranje pozicija”, rekla je Vulićeva.

I sama Vulićeva je nakon lokalnih izbora ponovo došla u žižu javnosti kada je posao portparola u dobojskoj bolnici zamijenila ulogom Službenika za odnose sa javnošću u Vijeću naroda RS.

Bez obzira što je i sama ukazivala na potpuno jasnu privatizaciju javnih institucija, Vulićeva kaže da do nove pozicije nije došla zbog stranačkog angažmana

“Moje zapošljavanje nema veze sa politikom. Ja sam preko konkursa primljena u Vijeće naroda”, rekla je u kratkoj izjavi za Gerilu.

dns zahtjev

LEGALIZACIJA PARTOKRATIJE

Na problem stranačkog zapošljavanja upozoravaju i u pokretu Restart.

“Mi smo primjetili da je bilo predizbornih zapošljavanja i ono što smo iz medija mogli da primjetimo da se ono nije razlikovalo puno u odnosu na prethodne izborne cikluse. Prije svakih izbora dešavaju se ta, gotovo isključivo, partijska zapošljavanja, koja su po našem zakonu praktično legalizovana. Imate situaciju da se neko može zaposliti na neki određen period zbog, kako se navodi, preobimnog posla, a da tu ostane dvije godine i biva zaposlen za stalno. Tako funkcioniše partijsko zapošljavanje u Republici Srpskoj, ali i u čitavoj BiH. Ono što je loše u tome je što svi ostali građani u ovoj zemlji plaćaju cijenu legalizacije partokratije”, govori za Gerilu predsjednik pokreta Restart Stefan Blagić.

Blagić napominje da političari javna preduzeća shvataju isključivo kao izborni plijen, te da se veliki dio takvih zapošljavanja vrši netransparentno.

“Ja poznajem takve slučajeve, ali ne bih sad da govorim o imenima jer ne posjedujem nijedan formalni dokaz, a ukoliko spomenem takvo nešto, to može biti izvor potencijalne tužbe. Međutim, to se definitivno dešava. Problem je kada se nešto uradi u skladu sa zakonom, a vi znate suštinski da je urađeno mimo nekih procedura. Recimo, imate dosta primjera iz prosvjete gdje se zapošljavaju kadrovi koji dobijaju, primjera radi, testove prije samog konkursa pa na intervjuu dobiju sve bodove, pa tako onaj ko ima prosjek 6,5 na fakultetu i nema nijednu godinu radnog staža, dobije posao ispred onog ko ima, recimo prosjek devet i deset godina radnog staža”, zaključio je Blagić.

I sami radnici pojedinih javnih preduzeća upozoravaju na problem stranačkog zapošljavanja, ali se zbog progona boje javno govoriti.

“Ja znam da je bilo zapošljavanja kod nas u Elektrokrajini, ali tačnu informaciju može dati Uprava ili portparol jer niko od nas ne zna ni ko je, ni kad zaposlen. Ono što ja primjetim su nova lica u firmi. Ne znam da li sindikalci raspolažu tim informacijama”, rekao nam je kratko jedan čitalac.

indeks1

MINISTARSTVA KRŠILA PROCEDURE PRILIKOM ZAPOŠLJAVANJA

Pod posebnom lupom javnosti su zapošljavanja u Vladi Republike Srpske. Gerila je u prethodnom periodu izvršila istraživanje o broju radnika, konkursnim procedurama i kršenjima procedura u ovom procesu.

Glavna služba za reviziju je u čak šest ministarstava utvrdila brojne nezakonitosti prilikom zapošljavanja, a najveći dio nepravilnosti je bio u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te u Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica.

Koliko je bolna tema o načinu zapošljavanja u “državnoj službi” to jeste organima uprave, pokazuje i činjenica da na naša pitanja nisu poslali odgovore čak iz 7 ministarstava.

Nijemi na naš zahtjev za dostavu informacija bili su i u najvećoj lokalnoj zajednici – Gradu Banjaluka. Bez obzira na zid ćutnje, Gerila saznaje da je “uhljebljenje” u Gradskoj upravi dobio predsjednik omladine Socijalističke partije Davor Strika. Strika je do prije par mjeseci bio predsjednik Savjeta omladinskih organizacija Banjaluke.

“Bio sam predsjednik Savjeta u prošlom sazivu. Nisam na toj funkciji već više od pola godine. Trenutno radim u Gradskoj upravi”, izjavio je Strika u razgovoru za Gerilu.

On dodaje da politički angažman nije presudan prilikom zapošljavanja.

“Mi smo oduvijek pokušavali da prije svega vidimo kompetentnost određenih kadrova, to jeste kandidata. Da li postoji takva vrsta problema, to stvarno ne znam, sa ove pozicije koju obavljam”, dodao je Strika i naglasio: “Mladi su spremni da rade. Smatramo da unutar Socijalističke partije i unutar drugih partija postoji veliki broj mladih kadrova, obrazovanih ljudi koji su spremni da daju doprinos i razvoju društva, te lokalnih zajednica”.

Na naše pitanje da li je prilikom njegovog zapošljavanja sprovedena konkursna procedura, Strika je odgovorio da je trenutno angažovan po osnovu ugovora o djelu, te da još uvijek nije za stalno zaposlen.

transparency

NAJBOLJE OCJENE ZA NAJBOLJE… STRANAČKE KADROVE

Primjere partijskog zapošljavanja vidimo i u ostalim javnim preduzećima i institucijama. Tako je pred sami početak izborne kampanje u Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica zaposlen kadar SNSD-a Dinko Huremović, na poziciju “Viši stručni saradnik za istraživanje ratnih zločina sa bezbjedonosnog aspekta”.

Huremović je imao 49 od mogućih 50 bodova, a inače, riječ je o jednom od istaknutijih aktivista SNSD-a iz Prnjavora.

Na društvenim mrežama Huremović skoro svaki dan nanovo dokazuje pripadnost političkoj opciji, a posebno se ističu fotografije sa istaknutim članovima SNSD-a. Vrijedi istaći još jednu bitnu činjenicu – Huremovićeva majka Đuka je generalni sekretar Vlade Republike Srpske.

Zanimljivo je da je u istoj instituciji (Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina) zaposlena i Aleksandra Stegić Radeta, supruga direktora Agencije za državne upravu, Aleksandra Radete.

S druge strane, u Agenciji za državnu upravu zaposlena je supruga Milorada Kojića, direktora Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina. Na proteklim izborima Kojić je bio kandidat SNSD-a za poziciju poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Aleksandar Radeta, direktor Agencije za državnu upravu nije odgovorio na pitanje Gerile koliko je u proteklih dvije godine zaposleno radnika u javnom sektoru Srpske.

Umjesto toga, Radeta u pisanom odgovoru navodi da je „prema stanju od 28.11.2018. godine u Ministarstvima, republičkim upravama i republičkim upravnim organizacijama zaposleno je 3.759 državnih službenika i 1.903 namještenika.”

On je podsjetio da postupak zapošljavanja namještenika sprovode republički organi uprave, dok postupak zapošljavanja državnih službenika sprovodi Agencija za državnu upravu.

U praksi, to znači da ministri u ministarstvima ili direktori javnih preduzeća imaju nadležnost da izaberu članove komisija koje će provesti konkursnu proceduru za prijem radnika.

Agencija na čijem čelu se nalazi Radeta od 1. avgusta, pa do 14. novembra raspisala je i sprovela 27 konkursa za 64 državna službenika, a u ovom trenutku aktivno je tačno 10 oglasa, za 41 državnog službenika.

Vrijedno je napomenuti da su, između ostalih, sprovedeni konkursi za direktora Republičkog pedagoškog zavoda, te Zavoda za statistiku.

Na mjesto direktora Republičkog pedagoškog zavoda reizabran je funkcioner SNSD-a Predrag Damjanović koji je osvojio konkursnu komisiju jer je dobio maksimalnih 50 bodova. Damjanovića su prije četiri godine optužili iz banjalučke organizacije SDS-a da vrši pritisak na direktore škola da se učlane u SNSD, a u žižu javnosti ponovo je upao kada je u jeku kampanje za ove izbore poslao dopis direktorima škola da dovedu djecu na litiju prilikom osvećenja temelja srpsko-ruskog hrama u Banjaluci.

Za direktora Zavoda za statistiku, takođe sa maksimalnim brojem bodova (50) izabran je još jedan visokopozicionirani član SNSD-a i bivši ministar Jasmin Komić, koji na konkursu uopšte nije imao konkurenciju.

Za kraj vrijedi dodati da je bez konkurencije bio i sam Aleksandar Radeta, jer je na konkursu za direktora Agencije za državnu upravu, a koji je raspisala i sprovela ista institucija, bio jedini prijavljeni.

Bez obzira na sve, njegove ocjene su bile malo skromnije, za razliku od prethodna dva pomenuta slučaja – Radeta je osvojio “tričavih” 48 od mogućih 50 bodova.

AKTUELAN SLUČAJ RAZVOJNE BANKE FBiH

Moratorijum na području FBiH ostao je samo puko slovo na papiru, jer je tokom njegovog trajanja samo putem konkursa zaposleno više od 800 državnih službenika, a stvarni broj je nemoguće utvrditi jer je veliki broj novih uposlenika došao i bez konkursa.

Vlada FBiH, na koncu, nije produžila moratorijum koji je trajao do 30. juna ove godine, tako da je baš u jeku izborne kampanje ponovo otvorena mogućnost novih zapošljavanja u javnoj upravi u FBiH.

Uglješa Vuković iz Transparency internationala navodi da, kada je riječ o ovoj godini, karakteristično je da im je došlo mnogo više prijava koje se tiču preduzeća i institucija iz FBiH.

Napominje da je ove godine posebno aktuelan slučaj iz Razvojne banke Federacije BiH, gdje je član Nadzornog odbora Amir Avdić istovremeno i zamjenik predsjednika Kantonalnog odbora SDA Unsko-sanskog kantona, što je suprotno Statutu i Zakonu.

 

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Počela trka za fotelje u Vladi Republike Srpske Istaknuto

Napišite komentar

Direktorka Poreske uprave Republike Srpske Zora Vidović i direktor Agencije za informaciono društvo RS Srđan Rajčević po svemu sudeći biće ministri u novoj Vladi Republike Srpske. Vidovićeva će u ministarstvo finansija, dok će Rajćević u ministarstvo nauke u tehnologije. I Vidović i Rajčević pripadaju SNSD-u.

vlada rs banjaluka zgrada2

Dobro obaviješteni izvori tvrde, da je velika guđva oko ulaska u novu Vladu i da se borba vodi oko novoformiranog ministarstva za energetiku, koje želi lider SP Petar Đokić, dok SNSD na tom mjestu hoće Nedeljka Ćorića (SNSD) iz Bijeljine.

SNSD-u će pripasti i ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, za koje je takođe bio zainteresovan lider SP, koji je za tu funkciju predlagao Zdenku Gojković.

Prema tvrdnjama našeg izvora u to ministarstvo ide dosadašnji ministar nauke i tehnologije Alen Šeranić iz SNSD-a.

Od starih ministara sasvim je izvjesno da ostaje sadašnji v.d. premijerke i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić, kao i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač.

Vlada RS ima 16 ministara, osam pripada Srbima, pet Bošnjacima i tri Hrvatima. Podjela ministarstava po strankama i poslaničkim grupama koji se nalaze u skupštinskoj većini nije još zvanično poznata.

Socijalisti tvrde da će dobiti tri ministarstva, tim što jedan ministar treba da bude Hrvat ili Bošnjak. Pored Đokića iz SP se pominje kao mogući ministar i Maksim Skoko iz Gacka.

Jedno ministarstvo je dobio i NDP, a prema ranijim najavama jedno mjesto će pripasti i tzv. Obrenovoj grupi, kao i poslanicima oko Čubrilovića.

Lider DNS očekuje da će dobiti broj ministarstava na osnovu izbornog rezultata i po tome mjesta ne bi trebalo da bude za grupu oko Čubrilovića. O tome će vjerovatno odlučiti lider SNSD-a.

Ministarstvo očekuju i bošnjački poslanici, a jedno pripada i HDZ, trajnom koalicionom partneru SNSD-a.

Po svemu sudeći biće ovo šarolika Vlada RS koju će predvoditi Radovan Višković iz SNSD-a.