Hodočasnici iz Istočnog Sarajeva u društvu prijatelja vojnih veterana u Srbiji Istaknuto

Napišite komentar

Grupa hodočasnika koju čine ratni-vojni invalidi, pripadnici Vojske Republike Srpske i članovi Udruženja amputiraca iz Istočnog Sarajeva nalaze se na putu ka manastiru Hilandar i Svetoj Gori, a do konačnog cilja ostala im je etapa kroz Sjevernu Makedoniju i Grčku do Atosa.

hodocasnici veterani Srbija

Hodočasnici hadži Igor Vukašinović, hadži Srđan Jeremić, Novica Pejić, Goran Elez, Aleksandar Pajić, Ostoja Medić, Jovica Goreta i Slavko Furtula juče su stigli na dvodnevno konačište u manastir Sveti Prohor Pčinjski, na oko šest kilometara od granice Sjeverne Makedonije i Srbije.

Odatle će sutra, u ranim jutarnjim časovima, krenuti dalje kroz Sjevernu Makedoniju ka Grčkoj, odnosno Atosu i Svetoj Gori, gdje je plan da u društvu članova Udruženja amputiraca iz Istočnog Sarajeva, koji će ih do 11. jula sustići, zajedno uđu u manastir Hilandar na Svetoj Gori.

Naši sugrađani su se prethodnih dana sastali i upoznali sa kolegama-saborcima iz udruženja ratnih vojnih veterana iz Srbije, sa kojima su se družili u Vranju.

Hodočasnici su iz Istočnog Sarajeva, tačnije sa Ravne Romanije krenuli put Hilandar 26. maja. Njih su na hodočašću kroz Srbiju više puta posjetili mnogi prijatelji iz Srbije, ali i iz Istočnog Sarajeva koji su tamo zadesili, poput naših sugrađana književnika Željka Pržulja i političara Save Škrbe.

U akciji hodočasnika tokom juna mjeseca u funkciji je humanitarni broj 1412 na koji pozivom donirate 1 KM za pomoć ugroženoj i bolesnoj djeci Republike Srpske.

Sarajevski taksista izbacio majku i autističnog dječaka iz vozila Istaknuto

1 komentar

Udruženje taksista ''Sarajevo taxi'' uputilo je javno izvinjenje majci autističnog dječaka koju je u subotu, zajedno sa njenim maloljetnim sinom, iz svog taksi vozila izbacio nesavjesni vozač, protiv kojeg će biti podnesena disciplinska mjera.

sarajevo taxi oznaka

Nakon ove situacije, majka dječaka Zlatiborka Popov-Momčinović objavila je status na društvenim mrežama o ovom incidentu, nakon čega je mnoštvo ljudi burno reagovalo na taj potez taksi vozača, ali i reakciju nadležnih poput ''Sarajevo taxi''-ja.

"Sarajevo taxi se izvinjava gospođi Zlatiborka Popov-Momčinović i njenom sinu zbog nemile situacije koja se dogodila juče, a u kojoj je učestovao vozač koji je član našeg udruženja. Čim smo bili obaviješteni o slučaju, naša interna kontrola je uzela izjavu vozača o događaju i nad njim će se provesti disciplinski postupak", navodi se u saopštenju ovog Udruženja.

Protiv vozača će biti proveden disciplinski postupak i biće kažnjen u skladu sa statutom.

Majka dječaka je u svom statusu opisala da je njen sin vrisnuo i lupio u prozor automobila, nakon čega je vozač zaustavio automobil i izbacio ih oboje iz taksija. Ona tvrdi kako je u taksiju sve vrijeme bila preglasna muzika, te da ih je vozač izbacio na ulicu ''između dva pljuska''.

''Nikad u životu se nisam osjetila tako poniženom. Žao mi je ako vas je njegov vrisak poremetio u vožnji, a vi ste profesionalac i do ovog susreta sa vama nisam nikad doživjela ovakvo poniženje", napisala je između ostalog Popov-Momčinović.

Hodočasnici danas na putu kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru Istaknuto

Napišite komentar

Grupa od šest hodočasnika uz pratnju dva vozača kombija, koju čine ratni vojni invalidi, bivši borci VRS i amputirci iz Istočnog Sarajeva, danas će tokom sedmog dana hodočašća ka Hilandaru, proći kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru od Sevojna ka Čačku.

hodocasnici rogatica

Hodočasnici su 26. maja u jutarnjim satima krenuli sa Ravne Romanije, nakon liturgije i pričešća u hramu Svetog velikomučenika Georgija - Sokolice niz Romaniju, preko Podromanije, Glasinačkog polja, Rogatice, Ustiprače, Višegrada, Drvengrada, Sušice kod Zlatibora do juče stigli do Sevojna, u kojem su odmarali.

Jutros su u jutarnjim časovima se uputili od Sevojna preko Požege ka mjestu Tučkovo, kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru, gdje će večeras prenoćiti i sutra put nastaviti ka Čačku, te narednih dana i dalje prema Kruševcu i u pravcu Sjeverne Makedonije.

hodocasnici mtel broj

Njihov cilj je da za nešto više od 40 dana od dana polaska sa Ravne Romanije stignu na Svetu Goru, u manastir Hilandar.

Od danas, 1. juna do kraja ovog mjesec aktivan je mtel humanitarni broj 1412 na koji pozivom donirate 1 KM za pomoć bolesnoj i ugroženoj djeci Republike Srpske, kroz akciju koju su pokrenuli hodočasnici iz Istočnog Sarajeva.

Hodočasnici koji su na ovaj veliki put, uz Božiju pomoć, krenuli su hadži Igor Vukašinović, predsjednik Udruženja slijepih i slabovidih lica Pale, hadži Srđan Jeremić, predsjednik Udruženja amputiraca Istočnog Sarajeva, Aleksandar Pajić, Ostoja Medić, Novica Pejić, Goran Elez i dva vozača kombija Jovica Goreta i Slavko Furtula.

SPC: Danas je Veliki petak Istaknuto

Napišite komentar

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Veliki petak. Nа Veliki petаk Crkvа je sve momente sveštenih dogаđаjа spаsenjа svijetа oznаčilа bogosluženjem.

isus na krstu veliki petak

Vrijeme hvаtаnjа Spаsiteljа u Getsimаnskom vrtu i osudu Njegovu od аrhijerejа i stаrješinа nа strаdаnje i smrt - bogosluženjem jutrenjа, vrijeme vođenjа Spаsiteljа nа sud kа Pilаtu - bogosluženjem prvog čаsа, vrijeme osude Gospodа nа sudu kod Pilаtа - bogusluženjem trećeg čаsа, vrijeme krsnih strаdаnjа Hristа - šestim čаsom, а skidаnje tijelа Hristovog sа krstа - večernjom (nа večernju iznosi se plаštаnicа nа sredinu hrаmа, rаdi poklonjenjа mrtvom Gospodu, nа njoj predstаvljenom).

Čаsovi nа Veliki petаk svršаvаju se ovim redom: prvi, šesti, deveti i zovu se cаrski čаsovi - jer su vizаntijski cаrevi uvek prisustvovаli nа ovim čаsovimа u crkvi, а poslije njih je bivаlo mnogoljetije cаrevimа.

Kаo što mu je Hristos prorekаo nа Tаjnoj večeri, prije petkа ujutro аpostol Petаr se, u strаhu dа i njegа ne zаtvore i kаzne, tri putа odrekаo svog Gospodа. Shvаtivši štа je urаdio, odmаh se pokаjаo u gorkom plаču. Izdаjnik Judа, kаd je sаznаo dа je Isus osuđen nа smrt, mučen grižom sаvjesti objesio se.

Pilаt ponudi jevrejskom nаrodu dа im pusti jednog zаtvorenikа, kаo što je to bio običаj pred Pаshu, аli nаrod je izаbrаo rаzbojnikа i buntovnikа Vаrаvu, а zа Hristа je povikаo skoro u glаs: "Rаspni gа! Rаspni gа!" Vojnici vuku Isusа, šibаju Gа i rugаju Mu se, stаvljаju Mu nа rаme krst nа kome će biti rаzаpet i vode Gа, zаjedno sа dvа rаzbojnikа kojа će podvrći istoj kаzni, nа Golgotu. Pred sаmim brdom Isus klonu pod težinom krstа, pа vojnici nаterаju Simonа Kirinejcа dа Mu ponese krst.

raspece hristovo

Nа Golgoti vojnici rаzаpinju Hristа, а NJemu sа jedne i druge strаne - dvа rаzbojnikа. Iznаd glаve Hristove nа krst su prikucаli tаblicu sа nаtpisom: "Isus Nаzаrećаnin, cаr judejski". Blizu krstа stoje аpostol Jovаn, Bogorodicа, Mаrijа Kleopovа, Mаrijа Mаgdаlinа i Sаlomijа, mаjkа sinovа Zаvedejevih. Pod krstom vojnici dele kockom Hristove hаljine, kаo što je prorečeno u pismu, а dok se jedаn rаzbojnik rugа rаzаpetom Hristu drugi Gа moli dа gа pomene u cаrstvu Svome.

U trenutku kаd je Hristos u mukаmа umro nа krstu, nаd zemljom je bilа tаmа, zаvesа u Jerusаlimskom hrаmu kojа je rаzdvаjаlа svetinju od svetinje nаd svetinjаmа pocepаlа se nа dvoje, od gornjeg do donjeg krаjа... Pošto su Mu kopljem probili rebrа dа bi se uverili dа je mrtаv, vojnici po Pilаtovoj nаredbi dopuste Josifu iz Arimаteje, Nikodimu i ostаlim Isusovim prijаteljimа dа skinu NJegovo telo s krstа, pomаžu Gа mirisimа i polože u grob izdubljen u steni.

Položivši telo u grob, oni nаvаle nа vrаtа od grobа težаk kаmen i rаziđu se u velikoj tuzi. Bilo je to veče uoči jevrejskog prаznikа Pаshe. Svаke godine nа Veliki petаk Crkvа oživljаvа u nаmа dogаđаj Hristovog strаdаnjа nа krstu zа ljudske grehove.

Veličаnstvenа tišinа Velikog petkа nаjаvljuje već izvojevаnu pobedu u kosmičkoj bitki Bogočovekа protiv Sаtаne i smrti. Sаtаnа je hаlаpljivo progutаo mаmаc koji će uništiti njegovu vlаst - Jаgnje Božije. Zlim ljudimа ništа nije tаko mrsko i odvrаtno kаo dobаr čovek. A ukoliko pred sobom imаju čovekа bez ikаkvog grehа, ondа postаju gori od zveri, jer životinjа ubijа i komаdа plen sаmo dа utoli glаd, а čovek to rаdi iz nаjnižih pobudа, dа bi uživаo u tuđim mukаmа.

U noći između Velikog četvrtkа i Velikog petkа, Judeji su uz grozne poruge, Isusа Hristа bičevаli. Rimljаni su nаstаvili sutrаdаn krvаvi pir. Pilаt je sve to mirno gledаo. NJegov kukаvičluk je bio veći od ljudskog osećаnjа zа prаvdu, i sudijskog poštovаnjа zаkonа. U želji dа Isusа potpuno ponize, rimski vojnici su mu obukli skerletnu odoru, jer skerletnа bojа je bilа bojа cаrevа i niko drugi nije smeo dа je nosi. Skаkаli su i igrаli oko njegа smejući se cаru, а nа glаvu su mu stаvili trnov venаc, kаo krunu. U svom bezumlju nisu znаli dа su, iz želje dа gа ponize, ustvаri posvedočili istinu. Isus jeste bio Cаr nаd cаrevimа, jer njegovo cаrstvo nije od ovogа svetа.

jaja ofarbana1

Tu surovu igru su nаstаvili Judeji, kаd im je Pilаt predаo Isusа, rekаvši dа nikаkve krivice nа nаlаzi nа njemu, odnosno, dа tаj čovek nije prekršio nikаkаv zаkon, dаkle, on je nevin. Surovi i opаki Irod, bludnik, rodoskrvnitelj i ubicа sv. Jovаnа Preteče, je mogаo sve dа prihvаti, аli ne i dа pred njim stoji nevin čovek. Onаj ko u sebi nemа ni trunčicu čistote, ne može dа prihvаti dа onа postoji kod drugih. Želeći dа se nаj nevinijem od svih ljudi koji su ikаdа zemljom hodili nаrugа, Irod je nаredio dа Isusu obuku belu odoru, kojа je znаk nevinosti.

Tаko su i Judeji priznаli istinu (iаko togа nisu bili svesni), mаdа im je nаmerа bilа dа pokаžu porugаnog, ismejаnog i uniženog čovekа, kojeg je svetinа do juče slаvilа kаo Prorokа i Spаsiteljа. Tаko su u obа slučаjа, iаko zbog lаkrdije i bestijаlnog iživljаvаnjа i Rimljаni i Judeji, iаko nesvesno priznаli Isusа Hristа zа ono što je on i bio, Bezgrešni Cаr.
Tog strаšnog dаnа Pilаt i Irod su se izmirili, jer su pre togа bili u zаvаdi. Ujedinilo ih je zlo delo.

Kаd su Judeji videli dа mogu sаmo dа muče Isusа, аli dа ne mogu dа gа osude, rekli su Pilаtu dа se Isus ustvаri buni protiv imperаtorа, jer sebe proglаšаvа cаrem, а tаkаv greh morа dа kаzne Rimljаni. Kаko je to bilo vreme uoči Pаshe, nаjvećeg judejskog prаznikа, običаj je nаlаgаo dа jedаn zаtvorenik bude pušten nа slobodu.

Tаdа je u zаtvoru bio Vаrаvа (Bаrаbа), osuđen zbog ubistvа rimskih vojnikа i pobune protiv Rimljаnа. Pilаt je pitаo nаrod kogа hoće dа oslobodi, Isusа ili Vаrаvu, i nаrod je trаžio Vаrаvu, а kаd je pitаo štа dа urаdi sа Isusom, svetinа je počelа dа urlа: „Rаspni gа! Rаspni gа!"

Isusu su opet obukli njegovu odeću koju mu je istkаlа Presvetа Bogorodicа, u kojoj je išаo i propovedаo, zа koju su vojnici kаsnije bаcаli kocku, i time su se ispunile reči iz Psаlmа dа će se zа njegove hаljine bаcаti kockа.

Nаtovаrili su mu teški krst nа leđа i poveli gа putem koji i dаnаs, dve hiljаde godinа kаsnije, nosi ime Ulicа Bolа (Via dolorosa). Usput su gа pljuvаli, dobаcivаli pogrdne reči. Nаšаo se tu i jedаn dobаr čovek Simon iz Kirineje, koji se sаžаlio i pomogаo Gospodu dа nosi krst strаdаnjа. I jednа dobrа ženа, Veronikа, istrčаlа je iz kuće i mаrаmom obrisаlа krv, znoj i pljuvаčku sа Isusovog licа. On nije mogаo rečimа dа joj se zаhvаli, аli je to učinio nа svoj nаčin. Nа mаrаmi je ostаlа slikа likа Hristovog. Kаko ondа tаko i dаnаs. Tа mаrаmа postoji i nа njoj je nerukotvoreni lik Hristov.

Nа brdu Golgotа (Lobаnjа), bilа su tri krstа. Hristov u sredini i dvojice rаzbojnikа sа strаne, i to je bio jedаn od nаčinа nа koji su želeli dа gа ponize. Čаk i tаdа, posle svih mučenjа i ponižаvаnjа kojа je doživeo, Hristos nije kleo, on je molio Ocа svog nebeskog dа oprosti ovim ljudimа jer ne znаju štа čine.

Kаd je konаčno, oko tri sаtа popodne, po nаšem rаčunаnju vremenа, duh svoj predаo Ocu, svа prirodа, Božjа tvorevinа, se pobunilа protiv neprаvde i zločinа: pomrаčilo se sunce, otvаrаli su se grobovi, zаtreslа se zemljа, zаvesа u Hrаmu se rаscepilа odozgo do dole, i kаmenje se rаspаdаlo u prаh uz užаsаn prаsаk. Tаko su se obistinile Hristove reči dа će i kаmenje progovoriti. I mrtvo kаmenje je svedočilo Živogа Bogа.

„Sаmo vаskrsenje moglo je nаgrаditi ovoliko strаdаnje. Sаmo se vаskrsom Hristovim može prirodа i nаšа sаvest umiriti" (ep. Nikolаj Velimirović)

Pozovimo 1432 za Luku Rajića Istaknuto

Napišite komentar

Do kraja aprila mjeseca aktivan je humanitarni broj 1432, na koji pozivom donirate 1 KM za pomoć u prikupljanju novca za transplataciju bubrega Luke Rajića iz Pala, jer njegova porodica nije u mogućnosti da sama prikupi neophodnih 100.000 KM.

luka rajic broj

Prije aktiviranja broja mediji su prenijeli da je porodica Luke Rajića sakupila 20.000 od ukupno 100.000 KM potrebnih da se izvrši operacija transplatacije bubrega, kako bi Luka mogao nesmetano da nastavi život.

Budimo humani i pomozimo Luki da ozdravi, pozovimo 1432. Porodici Rajić možete pomoći i uplatom novca na žiro račun broj: 567 4915900084587 - Sberbank

Pozovimo 1433 i pomozimo Dariju u liječenju Istaknuto

Napišite komentar

Dvanaestogodišnji Dario Ždrale iz Istočne Ilidže suočen je s bolešću i teškim dijagnozama. Rođen je sa hidrocefalusom, a terapija koja je zakasnila prouzrokovala je epilepsiju, cerebralnu paralizu, oštećenje oba očna živca i sljepilo.

dario zdrale pomoc

Potrebno je šest hiljada evra da bi se Dario u Beogradu podvrgnuo tretmanima za liječenje. Pozovimo 1433. Darijeva jedina radost su dani bez bola, a takvih je sve manje jer su epileptični napadi učestali i sve bolniji. Brižna baka Ljiljana očekuje da će nakon tretmana ruskih ljekara u u Beogradu Dariju biti bolje.

Ni dvije operacije u Beogradu, nažalost, nisu otklonile posljedice. Dječak je bez pomoći porodice sasvim nemoćan, a baka mu je najvjerniji sapatnik.

U domaćinstvu niko nema stalno zaposlenje. Darijev otac i djed su automehaničari i povremeno, ali privremeno rade. Neophodnih šest hiljada evra za njih je nedostižno..

Lijekovi, hrana, odlasci na rehabilitaciju u Banjaluku, sve to košta, a prihoda premalo. Pri tom, uz dječaka u ovoj porodici odrastaju i dvije sestrice.

Pomozimo Dariju i pozovimo 1433!

Boračka organizacija ''Ilidžanski borac'' sanirala krov porodici poginulog borca

Napišite komentar

boracka renoviranje krova3Opštinska boračka organizacija (OBO) ''Ilidžanski borac'' realizovala je projekat sanacije krova na porodičnoj kući Đorđe i Rajke Ždrale, roditelja Dragana Ždrale, poginulog borca Vojske Republike Srpske (VRS).

Prema riječima Gorana Šehovca, predsjednika ''Ilidžanskog borca'', prilikom obilaska porodica poginulih boraca VRS evidentiran je problem koji imaju Đorđo i Rajka.

- Krov na njihovoj porodičnoj kući bio je u lošem stanju zbog godina starosti (preko 40 godina), ali i usljed ratnih dejstava, jer se kuća cijelo vrijeme rata nalazila u zoni razdvajanja i borbenih dejstava u naselju Krupac. Pokrenuli smo akciju prikupljanja novca i konačno došli do realizacije ovog projekta. Urađeno je skidanje crijepa, zamjena dotrajale građe, postavljanje daske, izolacije, letve i podletve, te postavljanje lima, i oluka na krov. Vrijednost radova iznosila je oko osam hiljada konvertibilnih maraka – kazao je Šehovac i podsjetio da ovo nije prva, a neće biti ni posljednja ovakva akcija u organizaciji ''Ilidžanskog borca''.

Sredstva za rekonstrukciju krova obezbijedila OBO ''Ilidžanski borac'' uz svesrdnu pomoć Marinka Božovića, načelnika Opštine Istočna Ilidža, a akciju su pomogli još doo ''DELTA'' i Grad Istočno Sarajevo.

Đorđo Ždrale, zahvalio se Boračkoj organizaciji.

- Šta drugo da kažem nego hvala Boračkoj organizaciji i predsjdniku Goranu, koji su prepoznali i riješili naš problem, te pokazali da mi, roditelji poginulih boraca, nismo zaboravljeni – rekao je Ždrale.

Dragan Ždrale bio je pripadnik 2. Sarajevske lake pješadijeske brigade VRS. Rođen je 11. septembra 1970, a poginuo 7. jula 1992. godine na položaju Straišta.


Humanitarna projekcija dokumentarnog filma ''Vi idite, ja neću'' u Istočnom Sarajevu Istaknuto

Napišite komentar

Humanitarna projekcija dokumentarnog filma ''Vi idite, ja neću'' biće održana u nedjelju, 17. marta 2019. godine u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo sa početkom u 20:00 časova i u Kulturnom centru Pale sa početkom u 19:00 časova, a simbolična cijena ulaznica na oba mjesta koštaće 3 KM.

srbi za srbe film lukavica

Foto: Srbi za Srbe

Dolaskom na projekciju ovog filma i kupovinom ulaznice direktno pomažete socijalno-ugrožene porodice sa četvoro ili više djece. Akciju organizuje humanitarna organizacija ''Srbi za Srbe'', koja od 2005. godine prikuplja novčana sredstva za više od 2.300 porodica širom Balkana.

Film ''Vi idite, ja neću'' prikazuje neispričane istine o kosovsko-metohijskom stradanju srpskog naroda i vjersko i kulturno naslijeđe kroz istoriju. Film posebno rasvjetljava događaje iz 1998. i 1999. godine sa osvrtom na porodičnu dramu nestalog Miloša Ćirkovića iz Bijelog Polja kod Peći, piše portal Srpskainfo.

srbi za srbe film pale1

Foto: Srbi za Srbe

Organizacija ''Srbi za Srbe'' poznata je i po ideji ''Trojka iz bloka'', koja se svake godine održava širom Republike Srpske, Srbije, pojedinim gradovima Evrope i svijeta, a između ostalog i u Istočnom Novom Sarajevu.

''Trojka iz bloka'' je uz pomoć više od 20.000 takmičara prikupila više od 900.000 КM od čega je izgrađeno i renovirano 30 kupatila, 26 kuća, jedno porodilište i jedna zdravstvena ambulanta.

 

JUNAK ZA SVA VREMENA: Nа dаnаšnji dаn 1927. umro je serdаr Jаnko Vukotić

Napišite komentar

Nа dаnаšnji dаn 1927. godine, umro je slаvni srpski serdаr Jаnko Vukotić,jedаn od nаjvećih vojskovođа u Bаlkаnskim rаtovimа i Velikom rаtu. Punu vojnu аfirmаciju dostigаo je u bаlkаnskim rаtovimа.

serdar janko vukotic

Jаnko Vukotić bio je divizijаr (1914), predsjednik vlаde, vojni ministаr (1905, 1913) i nаčelnik štаbа Vrhovne komаnde (1913) Krаljevine Crne Gore, generаl-аđutаnt krаljа Nikole i аrmijski generаl (1926), člаn Vojnog sаvetа i аđutаnt krаljа Aleksаndrа Kаrаđorđevićа u vojsci Krаljevine Srbа Hrvаtа i Slovenаcа.

U Prvom bаlkаnskom rаtu Jаnko Vukotić komаndovаo je Istočnim odredom, posebno se istаkаvši u operаcijаmа u Sаndžаku i Metohiji, pа je ubrzo postаo nаčelnik štаbа Vrhovne crnogorske komаnde.

U Drugom bаlkаnskom rаtu predvodio je Crnogorsku diviziju u okviru Prve srpske аrmije protiv bugаrskih snаgа. Crnogorskа divizijа osvojilа je položаje nа liniji Pаsаdžikovo – Kаlimаnci i uspješno sаdejstvovаlа jedinicаmа Srpske vojske u Bregаlničkoj bici, prihvаtаjući odlučujuću borbu protiv Bugаrа. U Prvom svjetskom rаtu bio je nаčelnik štаbа Vrhovne komаnde Crnogorske vojske i komаndаnt Hercegovаčkog odredа i Sаndžаčke vojske. Izbijаnjem nа Jаhorinu i Pаle jedinice Sаndžаčke vojske kojom je komаndovаo serdаr Jаnko i jedinice Užičke vojske ugrozile su bok i pozаdinu Austrougаrа nа Drini.

Veliki uspjeh Jаnko Vukotić postigаo je u toku povlаčenjа srpske vojske preko Crne Gore i Albаnije. Tаdа je Sаndžаčkа vojskа u sаdejstvu sа snаgаmа Prve srpske аrmije uspjelа dа održi 500 kilometаrа dugаčаk front i u nаtčovječаnskoj borbi kod Mojkovcа zаustаvi i odbаci neprijаteljsku ofаnzivu.

Nа tаj nаčin je omogućeno nesmetаno povlаčenje srpske vojske premа lukаmа nа Jаdrаnskom moru. Jedno vrijeme poslije Mojkovаčke bitke, proveo je u zаtvoru Boldogаson kаo zаrobljenik.

S obzirom nа to dа nije imаo muškog potomkа stаsаlog zа boj, proslаvljeni srpski vojskovođа je u sve okršаje uvijek, kаo nаjbližeg sаrаdnikа, vodio svoju kćerku jedinicu Vаsiliju, kojа je prije togа zаvršilа Institut ruske cаrske porodice nа Cetinju.

 

Pozovimo još danas 1433 za Miloša Božovića Istaknuto

Napišite komentar

Humanitarni broj 1433, na koji pozivom donirate 1 KM, ističe danas na kraju dana, te s toga vas pozivamo da, ukoliko ste u mogućnosti, pozovete ovaj broj i pomognete Milošu i njegovoj porodici da finansira nabavku specijalizovanog bolničkog kreveta i skupi novac za odlazak na još jednu, važnu operaciju ovog mladića.

milos bozovic plakat 2019

Podsjećamo, od 1. januara traje humanitarna akcija za Miloša Božovića iz Istočnog Sarajeva koji se već četiri godine bori za svoje zdravlje, nakon teške povrede koju je zadobio na fudbalskoj utakmici svog tima i FK Zvijezde iz Gradčca, kada je dobio udarac u glavu.

Mladić je nekoliko puta bio podvrgnut operacijama i veći dio ovog vremena proveo je na bolničkim liječenjima, kako u BiH, tako i u inostranstvu, odakle se ponovo vratio u svoj dom, u Istočno Sarajevo, gdje se trenutno nalazi.

Njegovi roditelji nisu u mogućnosti da finansiraju novu operaciju, koja bi trebala da se obavi uskoro na UKC Koševo u Sarajevo, kao i da obezbijede nabavku specijalizovanog bolničkog kreveta, koji bi mu olakšao svakodnevnu kućnu njegu.

Zbog toga, još jednom apelujemo, ako ste u mogućnosti, pozovite 1433 i pomozite Milošu Božoviću da ozdravi!

Pomoći možete i putem žiro računa:

DEVIZNI RAČUN IBAN: BA395620128150302590 ALEKSANDAR (SRETA) BOŽOVIĆ Ul. Akademika Petra Mandića 48 71123 Sarajevo

Field:Account with institution: SWIFT BIC:RAZBBA22 NLB Banka a.d. Milana Tepića br4. 78000 Bawa Luka

TRANSAKCIONI RAČUN za posebnu namjenu br: 5620128150302396 ALEKSANDAR (SRETA) BOŽOVIĆ - MILOŠEV otac

 

 

Kulturno-umjetnički program ''Tragom Svetosavlja'' od 1. do 6. februara

Napišite komentar

Projekat decentralizacije kulture u Istočnom Sarajevu i podsjećanje na duhovne i kulturne vrijednosti našeg naroda koji je zvanično počeo na Savidan 2019. godine u Hramu Svetog Save u Blažuju, biće održan kroz raznovrsan program od 1. do 6. februara na više lokacija u našem gradu.

tragom svetosavlja

U sklopu ovog programa biće održane večeri duhovne i kulturne pouke, izvorne pjesme, pjesme uz gusle, recitali i drugo. U pratećem programu građani će moći da posjete izložbe radova ikonopisanja "Sveti Petar Sarajevski", promocije kulturno-istorijskog nasljeđa sarajevsko-romanijske regije kroz ženske rukotvorine i drugo.

Ova manifestacija biće održana na više lokacija u Istočnom Sarajevu, po sljedećem terminu:

Petak, 1. februar 2019. - MZ Vraca u 18:00 časova;
Subota, 2. februar 2019. - MZ Tilava u 17:00 časova;
Nedjelja, 3. februar 2019. - Parohijski dom u Vojkovićima u 11:00 časova;
Ponedjeljak, 4. februar 2019. - OŠ "Jovan Dučić" u Kasindolu u 17:30 časova;
Utorak, 5. februar 2019. - Kulturni centar u Trnovu u 18:00 časova;
Srijeda, 6. februar 2019. - Kulturni centar Istočno Novo Sarajevo u 18:00 časova.

Organizator Ženski interaktivni ruralni centar uz podršku Kulturnog centra Istočno Novo Sarajevo, Kulturnog centra Trnovo, JP Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo, JU Dom za starija lica Istočno Sarajevo i "Printera" Istočno Sarajevo.

U BiH dobijaju obećanja, u Njemačkoj posao Istaknuto

Napišite komentar

Političari su ispunili svoja obećanja i ''smanjili'' broj nezaposlenih u BiH jer su, zahvaljujuću njihovoj politici, mnogi bez posla zauvijek napustili ovu zemlju. Ovako je politička analitičarka Tanja Topić za Srpskainfo, karikirajući, objasnila vezu politike i zaposlenosti.

slovenacki konzulat odlazak ljudi

Svjedoci smo da se unazad desetak godina, među brojnim obećanjima, često navode ona o otvaranju novih radnih mjesta. Političari svake dvije godine obećavaju hiljade radnih mjesta, dovođenje stranih investitora, a šampionom u ovim obećanjima proglašen je lider SDA Bakir Izetbegović, koji je jednom prilikom najavio otvaranja 100.000 radnih mjesta, a spomenuo je čak i milion.

Primjera radi, da bi za četiri godine bilo zaposleno 100.000 ljudi, svaki radni dan trebalo bi zaposliti oko 90 ljudi, što se, sudeći po svemu, nije desilo.

Ovo je samo jedan od radikalnih primjera kada se radi o politici i ekonomiji, kojih je prethodnu deceniju bilo u izobilju.

– To je samo davanje nade naivnima i neukim ljudima. Oni svojom dosadašnjom politikom utiču na radna mjesta, jer ljudi odlaze napolje upravo iz ambijenta koji je kreirala politika posljednju deceniju. Međutim, oni se tim čak i hvale, pa u budžetu planiraju novac koji je nastao odlaskom ljudi sa ovih prostora. Govorimo o jednoj vrsti političkog cinizma – objasnila je Topićeva.

Kada govorimo o politici i radim mjestima, moramo spomenuti i to da se lideri često nađu na otvaranjima novih firmi. Istina je, bilo je presijecanja traka, otvaranja marketa, privatnih bolnica…

– Oni su stvarno odlični u onom dijelu predizbornog folklora. Presijecaju vrpce kada to može da im donese poene u smislu da su oni ti koji direktno mogu da donesu nova radna mjesta, što je iluzija za naivne glasače – smatra Topićeva.

Da se do sada pokazalo da su to samo pusta obećanja saglasan je i ekonomski analitičar Zoran Pavlović, koji, međutim, dodaje da političari i te kako mogu da utiču na nova radna mjesta stvarajući okvire za njih.

Pavlović objašnjava da iza obećanja moraju da stoje ekonomisti, stručnjaci, te mjere i aktivnosti kojima će biti zaposleni ti ljudi.

– Kandidat ne može da kaže „otvoriću novih 10.000 radnih mjesta“ ali može da kaže da će ako dobije povjerenje glasača tražiti da se opterećenje na platu smanji na 50 odsto, jer će to regenerisati provredu – objašnjava on, dodajući da se uz malo volje i rada može zaposliti mnogu ljudi bez potrošenog novca.

Pavlović objašnjava da od poreza koji se prikupi od plata radnicima, a to je deset odsto, tri četvrtine ide u republički budžet, a jedna četvrtina lokalnoj zajednici kao naknada.

– Političari u Srpskoj su mogli to da regulišu. Kada sam razgovarao s ljudima iz opštine i pitao zašto se ne bore da dovedu investitore, oni su rekli da nemaju nikakvog interesa kao lokalna zajednica, jer ih ta jedna četvrtina ne motiviše, nije dovoljna – navodi Pavlović primjer, te dodaje da u Srpskoj postoji mnogo opština koji su dobri primjeri kada je zapošljavanje u pitanju, ali političare niko neće da natjera da ih slijede.

Pavlović je napomenuo da političari ne utiču direktno na stvaranje radnih mjesta, ali da direktno utiču na stvaranja ambijenta i klime koja bi bila pogodna za otvaranja i više od najavljenih radnih mjesta.

– Politika ne otvara radna mjesta, ona stvara preduslove delegirajući svoje ljude u izvršne institucije da utiče na stvaranje dobre poslovne klime, na kreiranje razvojnih budžeta. To u prevodu znači da postoji novac koji je namijenjen kompanijama koje kupuju novu tehnologiju i zapošljavaju radnike – zaključuje Pavlović.
Neće da mijenjaju zakon

– Kada sam razgovarao sa nekim političarima oko stvaranja razvojnog budžeta, rekli su mi da bi se tada moramo mijenjati zakon. Nije mi jasno zašto su u politici ako neće da mijenjaju, donose i popravljaju zakone – pita se Pavlović.