Menu
A+ A A-

SNSD glasao protiv konstitutivnosti Srba u Federaciji

snsd parlamentarnaPredstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je inicijativu SDP-ovog poslanika Denisa Bećirović kojom se vlasti četiri kantona u Federaciji BiH pozivaju da osiguraju ustavnu ravnopravnost Srba.

Protiv ove inicijative glasali su poslanici SNSD-a, političke stranke Milorada Dodika.

"Predstavnički dom PS BiH poziva nadležne organe Hercegovačko-neretvanskog kantona, Kantona 10, Zapadnohercegovačkog kantona i Posavskog kantona da, najkasnije u roku od 30 dana od dana usvajanja ove inicijative u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, izmijene i dopune ustave navedenih kantona s ciljem osiguranja ustavne ravnopravnosti Srba, kao i da se u ustavima kantona, gdje to do sada nije učinjeno, precizira i osigura ustavna ravnopravnost bosanskog i srpskoj jezika, te latinice i ćirilice", piše u usvojenoj inicijativi.

Protiv ove inicijative glasali su poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Ovakav potez SNSD-a iznenadio je brojne parlamentarce s obzirom na to da se SNSD predstavlja kao politička stranka koja se zalaže za prava Srba kako u RS, isto tako i u FBiH.

Inicijativa je usvojena zahvaljujući glasovima Saveza za promjene s obzirom na to da su ruke SDS-ovih parlamentaraca osigurale postojanje entitetske većine za usvajanje ovog zaključka.

Predsjednik RS Milorad Dodik često u medijskim istupima predstavlja funkcionere Saveza za promjene u institucijama BiH kao "izdajnike". Ostaje nejasno kako će Dodik reagovati na večerašnju "izdaju" SNSD-ovih parlamentaraca.

Bećirovićevu inicijativu podržali su svi ostali klubovi poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

 

 

Vježbu na Manjači nije razmatralo Predsjedništvo, ne može biti održana

dodik ivanic jun 2016Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić naveo je, u pismu upućenom predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, da međunarodna vojna vježba na poligonu na Manjači ne može biti održana jer je Predsjedništvo nije ni razmatralo.

Ivanić je u pismu takođe naveo da Predsjedništvo nije dobilo zvanično obavještenje od strane Ministarstva odbrane BiH u vezi sa navedenom vojnom vježbom.

"Sa žaljenjem moram da konstatujem da ne raspolažete tačnim informacijama po pitanju navodnog prisustva mojih saradnika i izaslanika sastanku navedenom u Vašem dopisu. Takođe, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije ni razmatralo niti usvojilo Plan međunarodnih vojnih vježbi za 2019. godinu, tako da ova vježba bez usvajanja plana ne može biti održana", istakao je Ivanić u pismu Dodiku.

Srpski član Predsjedništva BiH je naglasio da je na temu međunarodne vojne vježbe, koja bi navodno trebala biti održana na Manjači naredne godine, održan samo jedan pripremni sastanak.

"U Ministarstvu odbrane BiH za sada je na temu održavanja navedene vojne vježbe održan samo jedan pripremni sastanak, na kome su od strane predstavnika OS BiH iznesene određene primjedbe na prijedlog sadržaja vojne vježbe, a koje se, između ostalog, odnose i na mjesto održavanja vojne vježbe, upotrebu municije, aviona A 10 i drugih resursa", naveo je Ivanić.

On je dodao da ni sam nije za održavanje vojnih vježbi u kojima bi se koristio osiromašeni uranijum.

"Uvjeren sam da niti jedna institucija BiH to ne bi podržala. Takođe, sa naše strane ćemo nastojati da se za ovu vježbu dobiju saglasnosti civilnih struktura na čijoj teritoriji bude predviđeno održavanje navedene vojne vježbe", zaključio je Ivanić.

Podsjetimo, portal "Dnevnik.ba" ranije je objavio informacije da bi MO BiH, Zajednički štab OS BiH i Kancelarija za odbrambenu saradnju američke Ambasade BiH uskoro u Banjaluci trebalo da organizuju NATO vježbu sa avionskom eskadrilom i osiromašenim uranijumom.

Portal je naveo da u svom posjedu ima dokumente koji to dokazuju.

 

 

Policija dobila veće plate

dom naroda bih sarajevoDom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas Prijedlog zakona o izmjenama zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač Savjet ministara BiH.

Savjet ministara BiH utvrdio je prijedlog tog zakona kojim se definiše pravo na policijski dodatak policijskim službenicima.

Na taj način pravo na poseban dodatak (policijski dodatak) pored policijskih službenika zaposlenih u Graničnoj policiji BiH i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, imaće i policijski službenici zaposleni u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Predloženim izmjenama zakona definisano je da policijskim službenicima pripada pravo na policijski dodatak, i to pojedinačno najviše do 40 posto osnovne plate, s tim da ukupan fond za isplate ovog policijskog dodatka ne može biti veći od 35 posto budžeta predviđenog za osnovne plate policijskih službenika na koje se odnosi ovaj dodatak.

Predviđeno je i da se policijskim službenicima raspoređenim na poslove u sastavu Jedinice za specijalnu podršku Državne agencije za istrage i zaštitu može odobriti poseban dodatak pojedinačno najviše do 50 posto osnovne plate.

Istovremeno je definisano da imenovanim policijskim službenicima ne pripada pravo na poseban dodatak.

Komisija za finansije i budžet Doma naroda ranije je podržala predloženi zakon uz jedan amandman koji je postao sastavni dio zakona, a koji predviđa da se zakonom obuhvati i 16 državnih službenika iz Interpola.

Delegati su podržali i prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je predložio Predstavnički dom parlamenta, a kojim je, između ostalog, definisano da se odredbe po kojima je moguće izrečenu kaznu zatvora do jedne godine zamijeniti novčanom kaznom ne primjenjuju na počinioce krivičnih djela iz Poglavlja XVI, koje se odnosi na krivična djela protiv integriteta BiH.

Dom naroda je podržao principe Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH, čiji je predlagač Savjet ministara BiH.

 

Opšti izbori će građane koštati 19 miliona KM

izbori glasanje bih2Održavanje opštih izbora u BiH građane će koštati 19 miliona KM, dok će opštine u Republici Srpskoj potrošiti oko 3,5 miliona maraka za rad opštinskih izbornih komisija.

Iz budžeta BiH obezbeđeno je 8,5 miliona KM, od čega je za naknade biračkim odborima predviđeno oko 4 miliona. Za štampanje glasačkih listića biće izdvojeno 1,3 miliona KM, distribucija izbornog materijala i slanje materijala biračima koji glasaju putem pošte koštaće oko 600.000 KM, dok će oko 200.000 maraka biti izdvojeno za slanje listića biračkim odborima po opštinama u BiH.

Ostali dio novca biće potrošen na rad glavnog centra za brojanje, zapošljavanje osoba po ugovoru o djelu i ostale troškove.

Portparol CIK BiH Maksida Pirić kaže da je, pored 8,5 miliona KM za opšte izbore, iz budžeta za redovno finansiranje CIK izdvojeno oko 2,7 miliona KM, što znači ukupno 11,2 miliona KM.

"Opštine obezbjeđuju novac za opštinske izborne komisije i ostale troškove, kao što je uređenje biračkih mjesta. Iz budžeta BiH plaćaju se naknade članovima biračkih odbora, njih oko 5.000, odnosno za 50.000 članova", kaže Pirićeva.

To znači da članovima ide po 80 KM.

Manipulacija

Iz Koalicije "Pod lupom" navode da su nakon opštih izbora 2014. godine uradili analizu koliko su lokalne zajednice u BiH potrošile novca na izbore. Kažu da je računica pokazala da tokom održavanja izbora iz opštinskih budžeta u RS bude iskeširano oko 3,5 miliona, a u FBiH oko 4,5 miliona KM.

To znači da bi građane BiH održavanje i ovih izbora u oktobru moglo da košta oko 19 miliona maraka, kada se zbroje troškovi sa državnog i lokalnog nivoa.

"Istraživanje je rađeno o potrošnji stalne izborne administracije, s ciljem da tačni podaci o potrošnji budžetskog novca budu dostupni javnosti. Ovim podacima se do sada moglo manipulisati", navodi Jovana Kljajić, portparol Koalicije.

Ističe da su prilikom izrade analize koristili podatke CIK, opština kao i pojedinih OIK.

Problemi sa isplatama

Međutim, iako se održavanje opštih izbora u većem delu finansira iz državnog budžeta, i opštine su morale u svojim budžetima za 2018. godinu da planiraju dodatni novac za rad opštinskih izbornih komisija. Tako će grad Banjaluku izbori u oktobru koštati oko 620.000 KM, Bijeljinu oko 300.000 KM, Prijedor 170.000 KM, Zvornik 165.000 KM, dok je u Doboj izdvojeno 141.000 KM.

S druge strane, pojedine lokalne zajednice neće biti u mogućnosti da finansiraju rad OIK. To bi se moglo desiti Novom Goraždu, iako su u ovogodišnjem budžetu za rad izborne komisije izdvojili 25.000 KM.

"Planirali smo novac za rad opštinske izborne komisije i biračkih odbora. Pokušaćemo da ispunimo obavezu koju imamo za održavanja izbora, ali inače kasnimo sa isplatama, kako prema članovima OIK, tako i prema radnicima i ostalim poveriocima", rekla je Mila Petković, načelnik opštine Novo Goražde.

Vlada RS obezbjedila 50.000 KM

U budžetu RS obezbeđeno je 50.000 KM za opštine koje ne budu mogle da finansiraju obaveze za izbore.

"U izbornoj 2018. godini planiran je novac Republičkoj izbornoj komisiji i za opštine koje ne mogu samostalno finansirati izbornu kampanju, posredstvom Ministarstva uprave i lokalne samouprave", navode u Ministarstvu finansija RS.

 

Ilidža želi status grada

ilidza sarajevoOpština Ilidža, ima u planu da se izdvoji iz Kantona Sarajevo i proglasi gradom, a mnogi kao glavni razlog vide arapski kapital koji je sve prisutniji u ovoj opštini.

Tu inicijativu zastupa načelnik Ilidže iz redova Stranke demokratske akcije (SDA) Senaid Memić uz obrazloženje da Ilidža, kao opština, nema u Kantonu Sarajevo "status koji zaslužuje".

Većinu stanovništva Ilidže do proteklog rata činili su Srbi, a Sarajlije ne podržavaju namjere da im se "uzme" Vrelo Bosne, sumnjajući da je želja za promjenom statusa opštine Ilidža u direktnoj vezi sa "već odavno prisutnim arapskim kapitalom u toj lokalnoj zajednici".

"Politika" navodi da ni nakon brojnih pokušaja nisu uspjeli da razgovaraju sa Memićem, ali podsjeća da je on za više lokalnih medija izjavio da neće odustati od inicijative i da je spreman da, ukoliko je ne podrže članovi Opštinskog vijeća, ide i na referendumsko izjašnjavanje, jer prema njegovoj ocjeni, “Ilidža i Ilidžanci zbog sadašnjeg tretmana nemaju interes da pripadaju Sarajevu".

U resornom ministarstvu Kantona Sarajevo kažu da Ilidža sa više od 70 000 stanovnika "može da dobije status grada", ali i upozoravaju da je interes da se gradske opštine i formalno integrišu u grad Sarajevo, a ne da se stvara veći broj manjih gradova u tom kantonu.

Direktor Biroa za ljudska prava Udruženja “Demokratska inicijativa sarajevskih Srba” Dušan Šehovac, jedan od malobrojnih Srba koji i danas živi u rodnoj Ilidži, kaže da je svjedok velikog prisustva građana iz arapskih zemalja, njihovih ideja i njihovog kapitala, praćenog mnogim kontroverzama.

"Među onima koji to predstavljaju kao koristan proces za sve građane Ilidže, prednjači načelnik opštine, naravno ohrabren uticajem arapskih ideja i kapitala. Međutim ti “novi” investitori (Arapi) prvo što urade jeste da trajno kupuju našu zemlju na kojoj grade objekte za stanovanje i uživanje, za razliku od Austrougarske, koja je eksploatisala naša prirodna bogastva, pa i naše ljude, ali ona je prvo gradila puteve, željeznice, fabrike i škole na našoj zemlji koju je i nama ostavila", rekao je Šehovac.

On je dodao da je Ilidža prije bila poznata po čistom vazduhu, a danas je “najzagađenija sredina u Evropi”.

 

Šta su vlasti BiH, FBiH i RS obećale MMF-u?!

mmf svjetska banka1Centra za povezivanje sa Evropskom unijom - EU Connect analizirao je Prvi pregled Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) po osnovu proširenog aranžmana i Zahtjev za produženje aranžmana sa Bosnom i Hercegovinom.

Vlasti u Bosni i Hercegovine jasno se obavezale da će se suzdržati od povećanja plata u javnom sektoru, između ostalog putem suzdržavanja od povećanja osnovice za platu, koeficijenta plata i naknada.

Riječ je o mjeri koja nije implementirana, odnosno za koju je navedeno kako su entiteti Federacija BiH i Republika Srpska ispunili strukturalnu odrednicu, ali institucije BiH nisu.

Javni sektor spominje se na nekoliko stranica MMF-ovog dokumenta gdje između ostalog stoji da je „javni sektor velik i neefikasan, a bitnim sektorima dominiraju javna preduzeća koja su ili gubitaši ili pokazuju silazan trend dobiti“.

EU Connect upozorava na nesrazmjernost plata u javnom i realnom sektoru što za rezultat ima da većina mladih ljudi i dalje vidi državu kao najidealnijeg poslodavca. Posebno ističemo da takav pristup tržištu rada nije održiv i nije u skladu sa principima tržišne ekonomije.

S obzirom na to da statističke agencije nemaju precizne podatke o prosječnoj plati uposlenih u realnom sektoru, udio plata u javnom sektoru uveliko određuje prosječnu platu u BiH koja je u privatnom sektoru mnogo niža od 862 KM. EU Connect ističe da raniji podaci govor da se ubjedljivo najviše neto plate isplaćuju u sarajevskoj općini Centar (1.197 KM) gdje su smještene institucije BiH.

Vlada FBiH obavezala se da će u 2018. godini završiti dubinsku analizu državnih preduzeća BH Telecom i HT Mostar s ciljem unapređenja korporativnog upravljanja, njihovog restruktuiranja i/ili prodaje udjela.

Centar za povezivanje sa Evropskom unijom podsjeća da je riječ o javnim preduzećima koja su sinonim za stranačka zapošljavanja kako kadrova političkih stranaka koji se danas nalaze na vlasti u FBiH isto tako i onih koje čine opoziciju.

Parlamentarna skupština BiH trebala bi do kraja marta 2018. godine usvojiti izmjene i dopune Zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH u skladu sa preporukama osoblja MMF-a. „Novi zakon o osiguranju depozita omogućit će korištenje Fonda osiguranog depozita za podršku finansiranja restrukturiranja banaka“.

EU Connect poziva političke lidere da se suzdrže od politizacije usvajanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita u bankama BiH i da ovo pitanje ne tretiraju kao prijenos nadležnosti sa entiteta na državu.

Narodna skupština Republike Srpske do kraja juna 2018. godine morat će usvojiti izmjene i dopune Zakona o Investiciono-razvojnoj banci RS-a u skladu sa preporukama MMF-a. Također, Parlament Federacije BiH morat će do kraja juna usvojiti izmjene i dopune Zakona o Razvojnoj banci FBiH u skladu sa preporukama osoblja MMF-a.

Do kraja marta 2019. godine potrebno je proširiti sistem trezorskog poslovanja na sisteme upravljanja budžetom u kantonima FBiH dok će Vlada RS-a morati proširiti sistem trezorskog poslovanja na domove zdravlja.

Svi nivo vlasti, dakle i institucije BiH i entiteti FBiH i RS, do kraja decembra 2018. godine moraju usvojiti operativne planove za smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru na osnovu registra zaposlenih koji će se izraditi uz pomoć Svjetske banke.

EU Connect ističe da je Međunarodni monetarni fond odustao od četiri mjere i to pripreme izvještaja i plana unapređenja (Vlada FBiH) usmjeravanja socijalnih transfera na osnovu centralizovane baze podataka korisnika (fiskalni okvir pokriven budžetskom gornjom granicom za ovu stavku), usvajanja novog automatskog sistema raspodjele prihoda Uprave za indirektno oporezivanje BiH (tehnička pomoć MMF-a nije utvrdila veće probleme u postojećem ad hoc sistemu), usvajanja plana restruktuiranja Željeznica FBiH na sjednici Vlade FBiH (Vlada FBiH je krenula sa vlastitim korakom restruktuiranja) i završetka treće faze procesa revizije svih kategorija korisnika boračkih prava, uključujući i penzije ostvarene pod povoljnim uvjetima (fiskalni okvir pokriven budžetskom gornjom granicom za ovu stavku).

 

Djeca u maršu sa zoljama i u uniformama

bihac askeri djecaRatna ikonografija i povici "Tekbir, Alahu-ekber" dominirali su na obilježavanju godišnjice februarske ofanzive jedinica tzv. Petog korpusa Armije RBiH na Hasinom vrhu kod Bihaća, a u povorci je bio i veliki broj djece u maskirnim uniformama, dok je jedan od dječaka nosio i zolju.

Snimak sa Hasinog vrha osvanuo je na profilu "Nanićevi Bužimljani" na društvenoj mreži "Fejsbuk" i pokazuje hiljade bivših pripadnika jedinica tzv. Petog korpusa Armije RBiH, omladinaca i djece kako marširaju.

- Tekbiri se glasno ore, tu se Hamze hrabro bore. Opet ide naša četa, da se pamti 505. Tekbir! Alahu-ekber! - orilo se iz grla učesnika marša ispod ratnih zastava.

Tek zarasle ratne rane time su ponovo oživljene jer su pod tim zastavama i simbolima počinjeni masovni zločini nad krajiškim Srbima.

Osim toga, ratnohuškačke scene sa snimka su veoma uznemirujuće u vrijeme kada su međunacionalne tenzije ponovo ojačale.

Predsjednik Organizacije starješina Vojske RS Milovan Milutinović kaže da je obilježavanje godišnjica vojnih operacija legitimno, ali da ovo nije način na koji se to čini.

On upozorava da sve češće isplivavaju uznemirujući snimci marševa i obuka i da je posebno zabrinjavajuće što su time obuhvaćena i djeca.

- To već ima negativne uticaje na političko-bezbjednosnu situaciju u BiH. Dovoljno je vidjeti ratnu koreografiju, ratne zastave, uniforme i vjerske povike korišćene u ratu, pa da bude jasno da se radi o huškačkim namjerama - kaže Milutinović.

Dodao je da je, bez obzira na to što zakon ne propisuje kazne za takve stvari, sve to na granici dozvoljenog.

- Nažalost, uprkos međunarodnim konvencijama o zaštiti djece, bošnjačka strana indoktrinira i najmlađe, što smo vidjeli i na primjeru sarajevskog udruženja "Asker" gdje obučavaju djecu nakon što im daju religijske pouke iz islama. Time definitivno treba da se pozabave bezbjednosne agencije - rekao je Milutinović.

Stručnjaci ističu da posebno brine činjenica da su maloljetnici izloženi ratnoj propagandi. Psiholog Aleksandar Milić kaže da se radi o zloupotrebi djece koja bi trebalo da su zaštićena međunarodnim konvencijama.

- Djecu na taj način je veoma lako preuzeti od roditelja i prevaspitati ih za ratne potrebe. Na taj način im od malih nogu mijenjaju i psihologiju i životne prioritete, stavljajući im u prvi plan i kao životni cilj nekakvu potrebu odbrane od drugog naroda.

Od toga do izvršenja terorističkih akata je mali korak, a to je najlakše postići kod djece - kaže Milić i dodaje da bi takvim pojavama trebalo da se bave bezbjednosne službe.

Obuka "Askera"

Na kanalu "Jutjub" krajem januara je objavljen snimak koji pokazuje članove Udruženja za razvoj fizičkih i pozitivnih moralnih osobina "Asker" iz Sarajeva kako djecu obučavaju u zimskom kampu na jezeru Jelen kod Tešnja.

Dječake islamu podučavaju vehabije, a zatim ih izvode na otvoren prostor gdje imaju vježbe identične vojničkim pripremama, samo bez oružja. Dječaci na pitanja glasno odgovaraju da su askeri, što na turskom jeziku znači vojnici.

 

 

Još jedna žrtva svinjskog gripa u zeničkoj bolnici

bolnica zenicaDrugi smrtni slučaj u Bosni i Hercegovini uzrokovan virusom H1N1, poznatijim kao svinjski grip zabilježen je u Kantonalnoj bolnici Zenica (KBZ).

Ovu informaciju potvrdio je i Ednan Drljević, predsjednik Tima KBZ za spriječavanje gripa, kazavši da je, uprkos svim naporima i poduzetim mjerama, došlo do tragičnog ishoda.

"Urađene su potrebne analize i dobili smo zvaničnu potvrdu da se radi o svinjskom gripu", kaže Drljević.

Riječ je o pacijentu J. Ž. iz Stare Bile, u opštini Vitez, koji je u zeničku bolnicu primljen 5. februara oko 22 sata.

"Primljen je radi stanja koje upućuje na grip. Po toj osnovi je obrađivan i tretiran na odjeljenju do jutarnjih sati kada je, radi pogoršanja opšteg stanja, s težištem na respiratorne probleme, premješten u Jedinicu intenzivnog lečenja", pojašnjavaju iz zeničke bolnice.

Uprkos intenzivnom liječenju, stanje pacijenta neprestano se pogoršavalo i on je 7. februara, nažalost, umro.

"Test na grip uzet je 6. februara, a po dobivenom nalazu pacijent je imao grip tip A (H1N1). Uvidom u raniju medicinsku dokumentaciju, imao je srčane probleme, odnosno infarkt miokard 2014. i 2015. godine", kažu iz bolnice.

Djeca i stariji

Ovo je drugi pacijent koji je umro u Kantonalnoj bolnici Zenica, a bio je zaražen virusom H1N1. Od početka sezone gripa umrle su još dvije osobe, i to u Mostaru, a kod njih je izolovan virus gripe tip B.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, čak 15.961 osoba od početka sezone javila se ljekaru sa simptomima gripa. Najviše oboljevaju mala djeca, školarci i osobe starije životne dobi, a sve je više pozitivnih na virus H1N1.

Epidemija na vrhuncu

Kako je kazao dr. Ednan Drljević, epidemija gripa vlada, a prognoza je da će trajati do marta.

"Krajem januara imali smo više od 500 pacijenata s gripom. Danas je taj broj dosta povećan, s obzirom na to da je epidemija na vrhuncu. Imamo dvostruko više posla, zbog čega sam morao uvesti i drugu smjenu", navodi on.

Koji su simptomi

Najčešći simptomi svinjskog gripa su povišena tjelesna temperatura, kašalj ili curenje nosa, grlobolja, bolovi u tijelu, posebno u mišićima, glavobolja, slabost, povraćanje ili proljev. Virus se najčešće širi od čovjeka na čovjeka putem kapljica koje nastaju prilikom kašljanja ili kihanja zaražene osobe.

 

 

 

Ustavni sud: Zakoni o akcizama ustavni!

tocenje goriva pumpa1Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev devetnaest poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini.

"Odlučujući u predmetu broj U 5/18, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odbio zahtjev devetnaest poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i Zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini jer je utvrdio da su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i Zakon o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini u skladu sa čl. I/2, IV i V/4. Ustava Bosne i Hercegovine", stoji u saopštenju Ustavnog suda BiH.

Set zakona o akcizama u dva doma Parlamenta BiH usvojen je u različitim tekstovima i uz kršenje procedura Predstavničkog doma, naglašavaju potpisnici apelacije.

Od Ustavnog suda BiH tražili su privremenu mjeru kojom bi primjena izmjenjenog Zakona o akcizama bila obustavljena.

 

 

 

Osvanula mrtvačka glava na Ambasadi Srbije u Sarajevu

plakat cetnici sarajevoNa ulazu u Ambasadu Srbije u Sarajevu nepoznata lica zalijepila su papir na kome je nacrtana mrtvačka glava, ispod koje piše "Četnici kostobacani".

Ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević rekao je da je natpis primjećen juče između 17.30 i 18.00 časova, nakon čega je obaviještena policija koja je izvršila uviđaj, uzela plakat radi vještačenja.

Vukićević smatra da su ovaj, vrlo provokativan plakat i za danas u 11.00 časova najavljene demonstracije Bošnjačkog pokreta ispred zgrade Amabasade dva povezana događaja.

On je istakao da nema nijednog povoda za takve reakcije.

Srbija danas obilježava Dan državnosti – Sretenje, povodom čega će i Ambasada Srbije u BiH organizovati prijem.

 

 

 

Ustavni sud BiH odlučuje o zakonu o akcizama

ustavni sud bih1Ustavni sud Bosne i Hercegovine izjasniće se danas o ustavnosti usvajanja seta zakona o akcizama koji su doveli do povećanja cijena goriva u BiH.

Javnost u Bosni i Hercegovini danas bi trebalo biti poznato da li će Ustavni sud BiH staviti van snage odredbe usvojenih zakona te na taj način vratiti cijene goriva na iznose koji su bili prije usvajanja spornih zakona.

Naime, na dnevnom redu Plenarne sjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine zakazane za 15. i 16. februar 2018. godine, kao tačka dnevnog reda nalazi se Zahtjev 19 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijeli su Mladen Bosić, Aleksandra Pandurević, Borislav Bojić, Nenad Lalić, Momčilo Novaković, Đorđo Krčmar, Željko Komšić, Damir Bećirović, Maja Gasal-Vražalica, Mensura Beganović, Hanka Vajzović, Saša Magazinović, Denis Bećirović, Mirsad Mešić, Senad Šepić, Salko Sokolović, Sadik Ahmetović, Jasmin Emrić i Zaim Backović.

Apelacijom se traži da Ustavni sud BiH do donošenja svoje konačne odluke o setu zakona o akcizama donese privremenu mjeru, odnosno da do tada obustavi njihovu primjenu.

 

 

 

Stigao novac od MMF-a: Na račun leglo 145 miliona!

novac marke kesRaspodjela je izvršena po uobičajenom omjeru: jedna trećina za račun Ministarstva finansija Republike Srpske, više od 48 miliona KM, i dvije trećine za račun Federalnog ministarstva finansija, oko 97 miliona KM.

Na račun Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), doznačena je druga tranša po osnovu Proširenog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), u iznosu većem od 145 828 711 KM.

Nakon uvećanja pomenutog iznosa za refundaciju MMF-ovih naknada za obezbjeđenje sredstava i umanjenja MMF-ove naknade za usluge, ukupan iznos za raspodjelu sredstava je 145 822 158 KM.

Ukupan iznos cjelokupnog Proširenog aranžmana MMF-a za BiH je 443,04 miliona dolara.

 

 

Priključi se za RSS feed

Istočno Sarajevo

Radio Sa-RS