Nezavisne saznaju: Presudom Elfeti Veseli Sud BiH čuva Orića Istaknuto

Napišite komentar

Presuda Elfeti Veseli za ubistvo dvanaestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića 1992. godine je sramno mala i Tužilaštvo BiH uložiće žalbu na visinu te presude, ali i na oslobađajuću presudu Sakibu Haliloviću, komandantu Diverzantskog voda, koji je posmatrao ubistvo dječaka i propupustio da kazni Veselijevu.

veseli slobodan

"Svjedočenje zaštićenog svjedoka za Sud BiH nije bilo vjerodostojno i sve se radi da se taj svjedok diskredituje, jer treba da svjedoči u još nekim slučajevima. Tu je ključ svega, dakle cilj je njegova diskreditacija, kako bi se u nekim drugim procesima sačuvali neki komandanti Armije RBiH, uključujući i Nasera Orića", ispričao je izvor "Nezavisnih" blizak cijelom procesu koji je u Sudu BiH vođen u slučaju ubistva dvanaestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića.

U tom slučaju Sud BiH osudio je Elfetu Veseli na 10 godina zatvora, a njenog komandanta Halilovića oslobodio optužbe, obrazlažući to da u Krivičnom zakonu SFRJ nije propisano djelo za koje je on bio optužen.

"Nedavno je za isto djelo za koje je terećen Halilović u Sudu BiH osuđen Mensur Đakić, tako da je obrazloženje Suda BiH u ovom slučaju u najmanju ruku smiješno", ispričao je izvor "Nezavisnih".

Gotovo svi srpski zvaničnici i predstavnici organizacija proisteklih iz prethodnog odbrambeno-otadžbinskog rata osudili su, kako kažu, sramnu presudu za svirepo ubistvo dječaka Slobodana. Prema optužnici, Slobodanu je Elfeta Veseli prišla s leđa i zaklala ga, a zatim mu pucala u glavu iz neposredne blizine. Sud je za ovaj zločin Elfetu osudio na 10 godina zatvora, a u kaznu će joj biti uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru od 24. marta 2017. godine.

"Presuda nije adekvatna, s obzirom na to da je ubijen na monstruozan i surov način i da je u zadnjim trenucima života pretrpio veoma teške patnje i bol", rekao je Zoran Stanković, patolog iz Beograda, koji je radio obdukciju tijela dječaka Slobodana i jedan je od svjedoka pred Sudom BiH u procesu protiv Veselijeve i njenog komandanta Halilovića. On kaže da je s jedne strane zadovoljan što su krivci kažnjeni, ali da s druge strane osjeća tugu i bol zbog visine kazne, kao i činjenice da je oslobođen nadređeni, koji bi prema komandnoj odgovornosti morao da bude sankcionisan.

"Ljudi koji su donosili ovakve presude sigurno ubuduće neće imati miran san, s obzirom na to da osjećaj griže savesti počne da funkcioniše", rekao je Stanković.

Darko Samardžić, predsjedavajući Sudskog vijeća, rekao je da je utvrđeno da je Elfeta Veseli ubila dječaka s direktnim umišljajem pucajući mu iz vatrenog oružja u glavu iz neposredne blizine, naglašavajući da zbog brojnih kontradiktornosti Sudsko vijeće nije "moglo pokloniti vjeru zaštićenom svjedoku S-1, koji je jedini očevidac". Upravo taj očevidac je rekao da je vidio kako Veselijeva kolje malog Slobodana, međutim Sud BiH na kraju je preko nalaza patologa odlučio da je dječak Slobodan upucan u glavu iz neposredne blizine.

"To je sramna presuda da neko ko je zaklao dijete dobije 10 godina zatvora. Ljudi su presuđivani na puno veće kazne za djela koja ne djeluju tako zastrašujuće kao što je ovo", rekla je Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske.

I u SDS-u smatraju da je presuda skandalozna i još jedan u nizu dokaza da pravda za žrtve srpske nacionalnosti u BiH ne postoji.

"Tako gnusan zločin kakav je učinila Elfeta Veseli ledi krv u žilama i uzima se kao primjer monstruoznosti ratnog zločina i u međunarodnoj javnosti. Kaznom od samo 10 godina Sud BiH je još jednom pokazao da je pristrasan sud i da ga pravda za žrtve srpske nacionalnosti ne interesuje", saopštili su iz SDS-a.

Milomir Savčić, predsjednik Boračke organizacije RS, rekao je nakon presude da je zaista krajnje vrijeme da se ne samo pričom, nego i djelima odgovori na ovoliku količinu nepravde.

Podsjećanja radi, Slobodan Stojanović ubijen je krajem jula ili početkom avgusta 1992. godine, a u ruke zločinaca Armije RBiH dospio je zato što se vratio u svoje selo iz kojeg je ranije s majkom, ocem i sestrom pobjegao, kako bi uzeo svog psa, koji je ostao.

 

BiH u očima stranih diplomata zemlja loših političara i korupcije Istaknuto

Napišite komentar

Strane diplomate kada dođu u Bosnu i Hercegovinu oduševljeni su njenim prirodnim ljepotama, hrani i gostoljubivim građanima, ali rijetko ko ima dobro mišljenje o domaćim političarima i njihovom vođenju države.

savjet ministara zgrada

Da su političari u BiH nesposobni da se izbore sa brojnim problemima, a građani zapostavljeni, strane diplomate često ističu kako na svojim profilima na društvenim mrežama, tako i putem medija.

Jednu od možda najoštrijih javnih kritika prema domaćim političarima uputio je bivši ambasador Japana u BiH Hideo Jamazaki poručivši im da su „korumpirana i bezobzirna kasta koja vodi računa samo o vlastitim interesima, oglušujući se o potrebe siromašnih“.

Jamazaki je po isteku svog četvorogodišnjeg mandata u BiH naveo da Japan neće olako finansijski pomagati BiH jer se pomoć nerijetko neracionalno koristi i rasipa. Kao primjer je naveo bespotrebne policijske pratnje domaćih političara koje “brzom i bezobzirnom vožnjom” ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju.

Navodeći kako je često bio u prilici putovati po BiH, japanski ambasador je kazao da je redovno viđao “veći broj vozila pod policijskom pratnjom kako pretiču druga vozila”, pa čak i službena vozila njegove ambasade, potpuno zanemarujući važeće saobraćajne propise.

– To me potiče da se zapitam – ko su ti funkcioneri BiH kojima se dodjeljuje policijska pratnja i koliko se novčanih sredstava izdvaja iz budžeta za te namjene? Postoje li bolji načini trošenja novca poreskih obveznika u BiH”, pitanja su koja je postavio odlazeći japanski ambasador.

On je poručio domaćim političarima da u bogatom Japanu jedino premijer države ima pravo na dodjelu vozila pod pratnjom.

S druge strane Jamazaki je za građane kazao da su vrlo vrijedni i marljivi, ali da mnogima nedostaje sistematičnost u radu te da obavljajući svoje aktivnosti, trebaju razmišljati i o tome kakav to uticaj ima i na ljude oko njih.

Jamazaki je ocijenio da BiH ima veliki potencijal za razvoj, posebno u sektoru turizma i energetskom sektoru, te lijepe prirodne resurse.

Da Jamazakijeve primjedbe nisu usamljen slučaj, može se skoro svakodnevno vidjeti po društvenim mrežama i medijima u kojima strane diplomate iznose svoje impresije o BiH.

Među njima je i ambasador Velike Britanije u BiH Metju Fild koji je nakon samo četiri mjeseca po dolasku u BiH veoma uspješno “skenirao” njihovo ponašanje.

– Od kada sam došao u BiH, pratim političare kako u krug: ponovo pišu istoriju, preispituju ustav, stvaraju prepreke, podstiču podjele, žale se zbog represije, izvrću činjenice, slave ratne zločince… A, rijetko sam vidio da su im građani na prvom mjestu, da su hrabri, imaju otvoren pristup, pronalaze kompromis, predvode reforme, nude rješenja – napisao je Fild na svom Tviteru.

S druge strane, Fild često hvali obične građane ili pojedince za njihove uspjehe, ili pak ljepote ove zemlje.

Dobro mišljenje o domaćim političarima nema ni novoimenovani ambasador SAD u BiH Erik Džordž Nelson koji je još prije nego je došao u ovu zemlju izjavio kako je to jedna od najkorumpiranijih država u Evropi. S druge strane Nelson je oduševljen istorijom i kulturom ove zemlje.

Ništa bolje mišljenje o političarima nije imala ni Nelsonova prethodnica Morin Kormak koja je otvoreno govorila o tome kako političari u BiH koriste laži i strah kao osnovu za svoju vladavinu.

U jednom od svojih govora je kazala da je BiH potrebna nova generacija političara koji će se okaniti korupcije i ličnog politikantstva.

Slične poruke mogle su se do sada čuti i od njemačke ambasadorke u BiH Kristijane Homan, koja ne krije da bi bila mnogo sretnija da se lideri okrenu dijalogu, umjesto što potiču sukobljavanja.

– Političari u BiH su u obavezi da se suprotstave političkom ambijentu stvaranja krize i da stvore uslove za veći ekonomski rast uz adekvatne investicije. Ljudi ovdje priželjkuju neku stvarnu perspektivu, političku stabilnost i socijalnu sigurnost. Na osnovu mnogobrojnih razgovora znamo da se mnogi iseljavaju zato što posebno za svoju djecu žele uređene odnose s jasnom perspektivom i dobrim obrazovanjem – jedna je od poruka njemačke ambasadorke.

Još jedan strani diplomata koji se nimalo ne libi da zasuče rukave, obuče radno odijelo i priključi dobrovoljnim akcijama čišćenja smeća po BiH, a koji često na svojim društvenim mrežama objavljuje fotografije i svoje impresije iz ove zemlje, jeste šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunar Vigemark, koji ne krije razočarenje zbog domaćih političara.

On je ocijenio da je većina građana BiH umorna od svađa i nemogućnosti mnogih političara da postignu dogovor, te da žele vidjeti vlade i parlamente koji mogu donositi teške odluke bez beskrajnih rasprava i kašnjenja.

– Političari ne mogu jednu stvar govoriti EU ili partnerima poput MMF, a onda u zemlji pričati nešto drugo. EU ne zanima priča, već konkretni rezultati- jedna je od poruka ovog diplomate.

Poraditi na poboljšanju političkog života

Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da u BiH treba mnogo poraditi na poboljšanju političkog života.

On ističe da bi možda i strane diplomate s obzirom na disproporcionalnu ulogu stranog faktora, pogotovo velikih sila u ovoj zemlji, možda mogle da pokrenu konkretne inicijative za poboljšanje ovdašnjeg političkog života.

– Ako već nisu time zadovoljni onda neka pokrenu neku inicijativu da se to promijeni. Međutim, bojim se da je tu jači fokus na riječima i na ocjenama nego na stvarnom stanju – smatra Sitarski.

On dodaje da su diplomate samo jedan od izvora informacija svojim državama o nekoj zemlji u koju su poslani na službu.

Sitarski kaže da se treba imati u vidu da te diplomate predstavljaju svoju zemlju i vladu, tako da se ne mogu uzeti kao potpuno objektivni posmatrači.

– Više se pouzdajem u njihove brižljivo sročene zvanične izvještaje analizirane iz ugla politike zemalja koje predstavljaju, a ne personalne opservacije i impresije – kategoričan je Sitarski. Dodaje da mišljenja pojedinih diplomatra treba gledati i kroz poteze njihovih vlada prema određenoj državi, u ovom slučaju prema BiH.

Direktor ERBD: BiH je ove godine dobila 400 miliona evra Istaknuto

Napišite komentar

Suma Chakrabarti, direktor EBRD-a, rekao je juče na konferenciji za medije, a nakon sjednice Odbora guvernera u Sarajevu da je ove godine BiH dobila duplo više sredstava od ove institucije i da je riječ o 400 miliona evra.

suma chakrabarti

Dodaje da je ključna stvar sastanka Odbora činjenica da su guverneri jednoglasno odobrili planiranje ulaganja u periodu od 2020. do 2025. godine.

Pitan da prokomentariše na koji način razgovara sa političarima iz regiona obzirom da je u zadnje vrijeme prisutna loša retorika i da su građani na neki način skeptični kada je u pitanju investiranje na ovom području, direktor EBRD-a je rekao da je ovaj region prioritet EBRD-a, te da je zapadni Balkan jedan od tri prioritetna regiona ove finansijske institucije.

“Teško je još uvijek na ovom području napraviti jedinstveno tržište, zemlje zapadnog Balkana imaju mala tržišta i kako bi privukli investitore moraju da razmišljaju regionalno”, rekao je Chakrabarti.

Istakao je da je BiH ključna zemlja za razvoj investicija na Balkanu, te da treba raditi na tome.

Inspekcija ''češlja'' taksi štand na sarajevskom aerodromu Istaknuto

Napišite komentar

Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo, potvrdio je za "Nezavisne" da je Vlada već poslala inspekciju na taksi štand na Aerodromu Sarajevo kako bi utvrdila činjenično stanje i da sada čekaju izvještaj.

taksi vozila

Podsjećamo, problem sa taksistima na pomenutom štandu traje više od decenije, a periodično se javljaju ogorčeni građani i turisti koji tokom vožnje saznaju da su prevareni, odnosno skup im bude dolazak sa sarajevskog aerodroma u grad.

Naime, taksisti na štandu na aerodromu navodno imaju svoj poseban cjenovnik usluga neovisno o cjenovniku koji je ustanovilo Udruženje taksista KS, a odobrila Vlada KS, odnosno resorno ministarstvo. Taksisti koji rade na pomenutom štandu navodno ne uključuju taksimetar i tako godinama krše propise i uzimaju trostruki novac mušterijama. Da situacija bude još gora, cjenovnik za strance u gradu je u eurima.

Iz Udruženja sarajevskih taksista kažu da oni nisu upoznati sa tom činjenicom, te da je cjenovnik isti za sve taksiste ovog udruženja.

Enver Suljagić, predsjednik Udruženja "Sarajevo taksi", kaže da im najveći problem predstavljaju divlji taksisti.

"Oko aerodroma i na ovom štandu ima 150 divljih taksista i 200 kombija koje voze one vehabije. Oni imaju svoje cijene. Imali smo slučajeva da nam se stranke žale, posebno stranci, i onda se našom istragom utvrdi da nije riječ o našem članu, nego ovim divljim", tvrdi Suljagić.

Poziva građane da prijave svaki problem jer Udruženje ima način da sankcioniše svoje članove.

"Jednostavno takvi neće više raditi na štandu, biće suspendovani mjesec, dva ili tri, a postoji mogućnost i uzimanja licence", ističe Suljagić.

"Nezavisnim" se javila prevarena mušterija koja nije željela da joj spominjemo ime, ali je ispričala šta joj se desilo tokom vožnje od aerodroma do grada. Nakon ulaska u vozilo, koje je propisno označeno TA registarskim tablicama i oznakom 'Sarajevo taksija', i prije početka vožnje vozač ju je upoznao kako na ovom štandu važe posebni cjenovnici i da su "malo skuplji" od ostalih.

Potom oni mušteriji pokazuju cjenovnik koji nema logo, pečat niti potpis predsjednika Udruženja. Tako su cijene posebno određene, ovisno o području grada, pa je tako 10 KM za područje Novog grada, 20 KM za Novo Sarajevo, 30 KM za Centar i 40 KM za Stari grad. Iste brojke nalaze se i na drugom dijelu cjenovnika, koji je predviđen za strane mušterije, samo što pored iznosa stoji oznaka za euro.

"Uredno mi je bez uključivanja taksimetra vozač naplatio 30 KM", tvrdi mušterija.

Potrebno 700 miliona KM da bi u BiH svi imali vodu Istaknuto

Napišite komentar

BiH je poznata po dobrom hidropotencijalu u svakom smislu i to treba koristiti na najbolji način, ali i u Republici Srpskoj i FBiH, nažalost, ima još dosta lokaliteta na kojima voda nije dostupna građanima ili je nema dovoljno za sve koji su priključeni na postojeće vodovodne sisteme, rekao je Nenad Đukić iz resornog ministarstva Srpske.

voda cijevi1

- Evidentirane su znatne potrebe za vodosnabdijevanje stanovništva, ukazano i na prečišćavanje otpadnih voda koje je još simbolično i trebalo bi znatno da se poboljša, da bismo i na taj način obezbijedili vodu za sve - rekao je Đukić novinarima na kraju skupa povodom Svjetskog dana voda, koji je održan u Etno selu "Stanišići" u Bijeljini.

On je naveo da je energetika trenutno jedan od najvećih korisnika voda, uz ocjenu da treba poboljšati korištenje vodnog bogatstva za poboljšanje sistema za navodnjavanje i razvoj proizvodnje hrane.

Đukić je istakao da je pitanje finansiranja projekata u oblasti voda vrlo bitna stavka i da se tome ozbiljno pristupa u svim vladinim institucijama.

- Evidentno je da vodovodne kompanije, uz velike gubitke u sistemima, borbu vode i sa finansijama zbog nemogućnosti da ulažu iz svojih resursa, pa dolazimo u situaciju da ne mogu da obnove vodovodnu mrežu i smanje gubitke kako bi se obezbijedilo dovoljno vode tamo gde je nema - zaključio je Đukić

Pomoćnik direktora Javne ustanove Vode Srpske Slaviša Savić istakao je da voda predstavlja značajan resurs koji može da pomogne u opštem razvoju društva i privrede i da uprkos prirodnim pretpostavkama da svaki stanovnik ima zdravu vodu za piće, sada vodu u BiH ima tek 60% stanovništva koji su priključeni na javne vodovode.

Prema njegovim riječima, gubici u vodovodnim sistemima dostižu od 30 do 80% vode, što je vrlo loše.

- Uz ogromnu korist, voda može da nanese i veliku štetu i u Republici Srpskoj je za zaštitu od tog štetnog djelovanja i poplava uloženo više od 200 mil KM u posljednjih pet godina, a tu se neće stati - najavio je Savić.

Šef odsjeka za vodne resurse u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH u tehničkom mandatu Boško Kenjić pohvalio je kao fer i otvorenu saradnju po pitanju izazova u sektoru voda između svih institucija i nivoa vlasti, navodeći da je to doprinijelo realizaciji brojnih dobrih projekata u ovoj oblasti.

- Da bi svi građani u BiH imali pristup redovnom i zdravstveno ispravnom vodosnabdijevanju procjenjuje se da je potrebno ulaganje od preko 700 mil EUR - rekao je Kenjić.

Fuad Mujagić iz federalnog resornog ministarstva je u razgovoru sa novinarima najavio aktivnosti u FBiH naredne godine na čišćenju vodotoka od nagomilanog smeća.

Direktor Agencije za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva Sead Delić rekao je za BiH da je zemlja bogata vodom za piće i da je po tom bogatstvu prva u regiji, a peta u Evropi.

I on je upozorio na opasnost od rastućeg zagađenja, kao i gubitke vode u javnim sistemima koji iznose od 20 do 80%, te naveo da je obuhvat stanovništva sa tretmanom otpadnih voda svega između 7 i 10%.

Direktor Agencije za vodno područje Jadranskog mora iz Mostara Damir Mrđen sumirao je u izjavi novinarima da je 60% stanovništva priključeno na javne vodovode, 30% na kanalizacione sisteme, a prečišćava se svega 15% upotrijebljene vode u BiH

- Ogroman zadatak je da se ti procenti znatno povećaju, za šta su potrebna velika finansijska ulaganja, uz dodatni problem da ne opteretimo građane iznad maksimalne granice od 4% prosječne plate za pruženu uslugu - zaključio je Mrđen.

Dodika će savjetovati 11 ljudi u Predsjedništvu BiH Istaknuto

Napišite komentar

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zaposlio je reditelja Emira Kusturicu kao jednog od svojih savjetnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

dodikauto

Dodik je objavio imena 11 savjetnika, među kojima su savjetnik za ekonomska pitanja, savjetnik za unutrašnju politiku, savjetnik za sigurnosnu politiku, savjetnik za informiranje, savjetnik za ustavno-pravna pitanja, savjetnica za vanjsku politiku, ali i nekoliko osoba koje su zaposlene samo kao savjetnici, među kojima je i Emir Kusturica, piše Avaz.

U sastavu kabineta člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika su:

1. Dr. Dragoljub Reljić – savjetnik za ustavno-pravna pitanja

2. Ana Trišić Babić – savjetnica za vanjsku politiku

3. Pero Simić – savjetnik za informiranje

4. Nina Sajić – savjetnica

5. Biljana Bokić – savjetnica

6. Dragan Vuković – savjetnik za sigurnosnu politiku

7. Radovan Kovačević – savjetnik za unutrašnju politiku

8. Emir Kusturica – savjetnik

9. Prof. dr. Radomir Božić – savjetnik za ekonomska pitanja

10. Boško Tomić – savjetnik

11. Srđan Perišić – savjetnik

Dodik želi da spasi BiH od njenog samouništenja Istaknuto

Napišite komentar

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon predaje odgovora na Upitnik Evropske komisije govorio je u intervjuu za Al Jazeeru o daljnjim planovima.

dodik govor mondo

Foto: Mondo

"Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti Bosnu i Hercegovinu sa sadašnjeg puta samouništenja na pravi put, ja napuštam Predsjedništvo, vraćam se u Banjuluku pa neka sve propadne", rekao je Dodik.

Kazao je da je briselske prijatelje zamolio da nam od sada ne daju preteške uslove za kandidatski status.

"Pokušao sam ih uvjeriti da bi se procesi u BiH nakon sticanja kandidatskog statusa u mnogim aspektima mogli okrenuti u pozitivnom pravcu. Složili smo se takođe da je jedno biti u statusu potencijalnog kandidata, a sasvim se drugačije međusobno razgovara kada ste za još jedan, za nas vrlo važan korak, bliže Briselu. Rečeno mi je da ćemo za rješavanje nekih od najvažnijih problema imati bezrezervnu pomoć EU, da mnogo toga, poput formiranja Vijeća ministara, možemo i moramo uraditi sami. Saglasni su sa mnom da se mnogi naši problemi mogu i moraju rješavati odmah jer je mnogo godina izgubljeno u nepovrat", naveo je Dodik.

Rekao je da teritorijalna cjelovitost BiH nije sporna, da je sporna njena nefunkcionalnost.

"Nikada ni jedan funkcioner Srbije u mom prisustvu nije govorio o rasturanju Bosne i Hercegovine, niti mi o tome u Beogradu razgovaramo. Mi smo realisti", rekao je on.

Kako onda Milorad Dodik kao predsjedavajući Predsjedništva vidi Bosnu i Hercegovinu u ovom času, upitan je.

"U ovom času je vidim kao karikaturu od države, a volio bih je vidjeti kao harmoničnu zajednicu sastavljenu od dva ravnopravna entiteta u kojoj niko nikoga ne negira, niti iko ikome smeta da napreduje. BiH kao država može da opstane samo ako bošnjački političari, moj kolega Željko Komšić, takozvana ljevica i inteligencija u Federaciji BiH postanu svjesni da je Bosna i Hercegovina složena država i da kao takva nema nikakve izglede da u skoroj budućnosti postane građanska. A unitarna neće svakako nikada ni postati. Ja, kao što je javnosti poznato, imam šestoro unučadi, moja je dužnost i po tom osnovu da stvaram i da iza sebe ostavim što bolje uslove za život svima onima koji tek dolaze", naveo je on.

Kazao je da će odmah pripremiti i potpisati papir o ukidanju rominga u mobilnoj telefoniji, na što se BiH iz Evropske unije već godinama podstiče.

"Na taj način bi troškovi mobilnih usluga za građane BiH i regiona mogli biti i do 80 odsto jeftiniji od sadašnjih. Regionalni sporazum o tome bi trebalo da bude potpisan u aprilu i mi nemamo vremena za čekanje. Zar to nije ono što građani od nas političara očekuju? Ja ću papir, kažem Vam, potpisati i dostaviću ga ostaloj dvojici članova Predsjedništva pa neka ga oni podrže ili odbace ako smiju", rekao je Dodik za Al Jazeeru.

Od kontrole do zapisnika isparilo 700 grama zlata! Istaknuto

Napišite komentar

Tokom kontrole službenika Uprave za indirektno oporezivanje, nestalo je 700 grama zlata, na putu od rokovnika do službene potvrde. Najmanje 500 miliona maraka država BiH godišnje izgubi zbog korupcije unutar Uprave za indirektno oporezivanje, procjene su sigurnosnih agencija.

uprava za indirektno banjaluka1

O švercu visokotarifne robe, švercu automobila, tekstila i bijele tehnike pisat ćemo u narednim danima, gdje ćemo detaljno pojasniti način rada službenika UIO. U ovom tekstu bavimo se zlatom, piše Žurnal infoŽurnal info.

Dvoje službenika Uprave za indirektno oporezivanje otišlo je 11. jula prošle godine u kontrolu poslovanja zlatare „Atlantis“ u Bihaću. U svom notesu, službenica Jelena Majstorović, inače bliska rukovodstvu UIO, napisala je da su ona i njen kolega na teren izašli po prijavi protiv Husnije Kurtovića, vlasnika „SILVER SHOP ATLANTIS“.

„U vrijeme kontrole, zaposlena radnica je telefonom pozvala vlasnika, isti se javio na telefon i rekao da će doći. Na okolnosti iznošenja zlata kaže da to nije istina, da mu to radi konkurencija i da to nije istina, da su navodi pogrešni“, piše u rokovniku službenice UIO Jelene Majstorović.

Ispod teksta navedeni su brojevi koji označavaju masu „zaplijenjenog nakita“, a u konačnici piše da je pronađeno „1645 grama zlata plus naušnice ne izvagane“, što na kraju iznosi 1733 grama.

Majstorovićeva je, potom, zajedno sa kolegom Radenkom Popovićem sačinila Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta iz radnje Atlantis, te navodi da se oduzimaju predmeti „po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta“.

„Potvrđuje se da su ovlašteni službenici UIO Odsjek za provođenje propisa RC Banja Luka izvršili privremeno oduzimanje predmeta od Kurtović Husnije“, navedeno je u dokumentu UIO.

Prema tom aktu, iz ove radnje dvoje službenika UIO je izuzelo zlato težine „cirka 1012,8 grama“. Dakle, više od 700 grama zlata je nestalo na putu od rokovnika do službenog zapisnika. Da u rokovniku nije pisalo pogrešno, dokazuje i zbir svih stavki koje su zatečene, te izvagane prilikom kontrole.

Inače, službenica UIO Jelena Majstorović nekoliko puta „upala“ je u posebne istražne radnje dok su policijske agencije prisluškivale telefonske razovore kriminalaca sa područja Banja Luke. Nikada nije sankcionisana, jer uživa zaštitu čelnih ljudi Uprave.

 

Autor: Avdo Avdić (Žurnal info)

Propala nabavka 21 milion KM vrijednih vozila za Oružane snage BiH

Napišite komentar

Kancelarija za razmatranje žalbi poništila je nabavku 205 vozila za potrebe Oružanih snaga BiH u vrijednosti od 21 milion KM. Da Ministarstvo odbrane BiH planira da za 21,2 miliona KM kupi 205 vozila, među kojima su putnički automobili, minibusevi, autobusi, terenta i sanitetska vozila za Oružane snage BiH, portal CAPITAL objavio je u septembru 2018. godine kada je raspisan tender.

oruzane snage dzipovi

Rok za otvaranje ponuda nekoliko je puta produžavan zbog žalbi, a sve je na kraju rezultiralo poništenjem postupka javne nabavke, po nalogu Kancelarije za razmatranje žalbi. Kancelarija je usvojila žalbu mostarskog preduzeća „Premier Febeco“ na tendersku dokumentaciju i poništila postupak u cjelosti.

Mostarsko preduzeće se žalilo da je tenderska dokumentacija zbunjujuća i neprecizna, da ograničava pravičnu i otvorenu konkurenciju, te da su pojedine odredbe dokumentacije u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama i podzakonskim aktima.

„Ni pored pojašnjenja nije moguće pravilno pripremiti ponudu“, navelo je preduzeće „Premier Febeco“ u žalbi navodeći niz odredbi koje smatraju spornim.

Ministartsvo odbrane BiH je odgovorilo da su žalbeni navodi neosnovani i da se iznose paušalno bez konkretnih dokaza.

Kancelarija je utvrdila da su pojedine žalbe osnovane, a pojedine ne, te na osnovu činjenica utvrđenih u postupku i na osnovu provedenih dokaza, odlučila da poništi nabavku.

Protiv Rješenja Kancelarije može se podnijeti tužba Sudu BiH u roku od mjesec dana.

Podsjećamo, Ministarstvo odbrane BiH je za Oružane snage BiH planiralo da nabavi 10 putničkih vozila niže i 12 niže srednje klase, 54 vozila sa devet sjedišta, 26 terenskih vozila sa pogonom na sva četiri točka i pet sjedišta, te osam takvih vozila sa devet sjedišta.

Bila je predviđena i kupovina minibuseva sa različitim brojem sjedišta, autobusa, 15 sanitetskih vozila, cisterni za gorivo, hladnjača, teretnih vozila za prevoz hrane, vučnih i vatrogasnih vozila.

Ministarstvo je u prošloj godini planiralo da preuzme 87 vozila, ukupne vrijednosti sedam miliona KM, a preostala vozila u ovoj i idućoj godini.

Troškovi popravke krova zgrade Predsjedništva povećani na 2,2 miliona KM Istaknuto

Napišite komentar

Savjet ministara BiH izmijenio je odluku o sanaciji i rekonstrukciji krova zgrade Predsjedništva BiH planirajući sredstva u ovoj godini od dodatnih 425.000 KM. Zajedno sa potrošenim 1,8 miliona KM u 2018. godini, tako će troškovi sanacije krova premašiti 2,2 miliona KM.

predsjednistvo bih zgrada1

Izmjena odluke o sanaciji krova Predsjedništva BiH, inače kulturno-istorijskog spomenika, objavljena je u Službenom listu BiH.

Treba naglasiti da je Služba za zajedničke poslove institucija BiH prvi put raspisala je konkurs za sanaciju krova na zgradi Predsjedništva BiH u 2016. godini, nakon čega je on ponovljen.

Tada je istaknuto da će ukupna cijena iznositi 1,8 miliona KM, te da će radovi biti završeni do kraja 2017. godine.

U okviru projekta su bili predviđeni radovi na stabilizaciji krova sa zamjenom oštećenih i dotrajalih drvenih greda, zatim konzervacija i zaštita postojećih greda, zamjena kompletnog krovnog pokrova, zamjena gromobranske instalacije, prenosi "Klix.ba".

 

U BiH je važnije koliko ste podobni, a ne stručni za posao! Istaknuto

Napišite komentar

Imenovanja direktora u javnim službama, ustanovama i preduzećima ne prati njihova stručna sposobnost već isključivo partijska knjižica, a isto je i sa ministrima i drugim funkcionerima širom BiH, pa stoga nije ni čudo da brojna državna preduzeća posluju negativno ili su u debelim dugovima.

posao 2

Ovako za Srpskainfo imenovanja na javne funkcije komentarišu analitičari, navodeći da je ovo već godinama matrica po kojoj se na funkcije u svim sferama socijalnog, kulturnog, obrazovnog, zdravstvenog i političkog života imenuju osobe koje bi trebale da obezbijede bolji i kvalitetniji život građana ove zemlje.

Stoga ne čudi što je proteklih godina skoro svaka stranka u BiH uspjela da upropasti bar jedno uspješno javno preduzeće tako što je u direktorske fotelje postavljala svoj, često nestručan, kadar.

Željeznice Republike Srpske i Federacije BiH, banjalučka Toplana, Gras, Hidroelektrane na Trebišnjici, HE na Drini, HE na Vrbasu… samo su neka od javnih preduzeća koja su proteklih godina poslovala sa milionskim gubicima.

Da se na javne funkcije često imenuje nesposoban i nestručni kadar ranije je upozorio i rezidentni predstavnik MMF u BiH Francisko Parodi, koji je kazao kako BiH ima više od 550 preduzeća u državnom vlasništvu koja zapošljavaju više od 80.000 radnika, ali je samo polovina tih preduzeća likvidna.

Koliko se struka kod nas uopšte uvažava nedavno je najbolje ilustrovao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS) Milan Tegeltija, koji je kazao kako je struka još prije skoro dvije decenije upozoravala da bi nam se mogao desiti slučaj “Gačić” ako se ne bude uzimalo u obzir mišljenje stručnjaka prilikom izmjene krivičnih zakona u BiH.

Tegeltija je istakao da je na mogućnost da se dese slučajevi kao što je “Gačić”, struka upozoravala već početkom 2000. godine, kada su u BiH usvajani novi krivični zakoni na svim nivoima. Tada je iz krivičnih zakona izbačena, kako navodi Tegeltija, najadekvatnija i najefikasnija krivično-pravna sankcija (mjera bezbjednosti) koja je bila upravo predviđena za slučajeve kao što su Edin Gačić i slični.

– Većina stručnjaka iz oblasti krivičnog prava je već tada ukazivala kao manjkavost novog zakonskog rješenja, posebno imajući u vidu slabe kapacitete službi socijalnog staranja u BiH, koje nisu u stanju da se nose s ovakvim teretom – istakao je Tegeltija.

Politički i ekonomski analitičar Žarko Papić ističe da smo proteklih godina imali priliku da se uvjerimo kako nestručni kadrovi devastiraju javne službe, od obrazovanja i zdravstva, preko privrede i zapošljavanja, do sporta i kulture.

– Kod nas se definitivno prednost isključivo daje partijskom zapošljavanju nasuprot profesionalcima. Nije problem u imenovanju partijskih ljudi koliko je problem to što se prednost ne daje struci – kaže Papić.

Dodaje da to ne treba da čudi jer partijski čovjek na čelu javnog preduzeća može usmjeravati resurse te firme u korist stranke koja ga je tu imenovala.

– Imate primjer tendera. Javno preduzeće raspiše tender, a partijski čovjek na čelu te firme “namjesti” tender nekom svom stranačkom tajkunu. Taj tajkun će zatim naći način da “opere” dio para i vrati stranci koja mu je omogućila prolazak na tenderu – pojašnjava Papić.

Dodaje da je upravo to dio razloga što brojna javna preduzeća ne funkcionišu efikasno i profitabilno.

Slično mišljenje dijeli i politička analitičarka Tanja Topić, koja kaže da živimo u društvu u kojem uopšte nije bitno da li je neko kompententan, stručan i slično, već je bitan partijsko-politički plijen.

– Bitno je šta je određena politička partija dobila u raspodjeli pobjedničkog plijena, odnosno javnih resursa. Nakon toga se po tim resorima raspoređuju ljudi po partijskim zaslugama, a ne po kompentecijama, znanju, stručnosti i onome što bi trebalo da budu glavni kriterijumi – ističe Topićeva.

S druge strane, kako ističe ona, stručna javnost se sakrila u mišju rupu pod pritiskom politike ili iz nekih drugih različitih razloga.

Topićeva dodaje da se dio struke ponaša komformistički, pa često ne intervenišu tamo gdje bi trebalo da interveniše.

– Struka je puno tiša, za razliku od politike koja je bučna i glasna. Ne bih potpuno amnestirala struku od odgovornosti za stanje u državi, jer struka mora isto tako glasno intervenisati u javnosti kada vidi da nešto nije u redu. Imate situaciju da samo pojedini mediji reaguju na zloupotrebe od strane partija i politike, a da struka ćuti – ističe Topićeva.

Komunikolog i politički analitičar Borislav Vukojević ističe da je u našem društvu lojalnost partiji na prvom mjestu, te da niko i ne spominje stručnost.

– Stručnost je kod nas uglavnom vezana za “stručnost” dobijanja izborne podrške: što je neko više u stanju da donese glasova, to je, nažalost, kompententniji za određenu poziciju – navodi Vukojević.

Dodaje da pri tome trebamo obratiti pažnju da je većina takvih dogovora poznata biračima, tako da dio krivice snosimo i mi.

 

Čemu služi stručno radno tijelo BiH kilometarski dugog naziva?! Istaknuto

Napišite komentar

U BiH postoje brojne institucije, organizacije, komisije i radna tijela za koje veoma mali broj ljudi zna čemu služe, a među njima je posebno zanimljivo jedno.

savjet ministara sa alte sars

Pošto mu je naziv kilometarski dug, zaslužuje poseban pasus: Stručno radno tijela za potrebe praćenja i izvještavanja o provođenju strategije unapređenja kvaliteta propisa i akcionog plana unapređenja kvaliteta propisa, kao i praćenja i izvještavanja o primjeni aneksa i jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine.

U skladu s nazivom ovog tijela i je i spisak njegovih članova kojih je čak 29, svi su iz institucija BiH izuzev Denisa Telića iz CCI, koji je predstavnik nevladinog sektora imenovan od strane ministra pravde BiH na mandatni period od četiri godine, na osnovu javnog poziva.

Telića smo zamolili da nam jednostavnim riječnikom objasni o čemu se ovdje radi.

-Propisi koji se donose kod nas, kao što su zakoni i podzakonski akti, često ne podliježu analizi efekata tih zakona. Nedostaje javnih rasprava u pripremi trih akata i onih analiza koje se rade prije usvajanja. Ovo tijelo bi trebalo da utiče da do toga ne dolazi. Dakle, treba da se preispita da li je zakon prošao kompletnu proceduru, da li je bilo javne rasprave ako je bilo dovoljno vremena, ako je išao po hitnom postupku da se preispita zbog čega, da li je dobio sve dozvole po pitanju budžeta, kako se ne bi desilo da se usvoji zakon, a onda stoji u ladici jer nema dovoljno novca. Znači, ovo stručno tijelo bi samim tim trebalo da unaprijedi kvalitet svih propisa – kaže Telić za Srpskainfo.

Dodaje da neće imati pravo na naknadu za rad u ovom stručnom tijelu. Kada su u pitanju članovi iz institucija BiH, oni imaju pravo na 475 KM mjesečno, samo pod uslovom da sastanke budu održavali izvan radnog vremena.

Pomenuto stručno tijelo zbunjujućeg naziva još nije počelo da radi. Formirano je još u julu prošle godine, ali je odluka tek prije nekoliko dana objavljena u Službenom glasniku BiH.