Moguć skok cijene nafte, 200 dolara za barel u narednih 18 mjeseci Istaknuto

Napišite komentar

Cijene nafte mogle bi da skoče na 200 dolara za barel u narednih 18 mjeseci. To bi moglo da dovede do ekonomskog udara užasnih razmjera, upozorava se u izvještaju koji prenosi RT.

nafta busotine

Istraživački ekonomista i posmatrač tržišta nafte Filip K. Verleger predviđa da bi moglo doći do manjka dizel goriva 2020. godine, kao rezultat propisa Međunarodne pomorske organizacije (IMO) donijetog radi smanjenja emisije sumpora.

Propisi, koji će stupiti na snagu početkom 2020. godine, smanjuju dozvoljenu koncentraciju sumpora u gorivima koja koriste plovila sa 3,5 odsto na samo 0,5 odsto, prenosi B92.

Ova pravila već su pokrenula akcije s ciljem da se smanji sadržaj sumpora. Međutim, trenutni globalni kapacitet možda neće moći da pruži dovoljno goriva sa niskim sadržajem sumpora kako bi omogućio nesmetan prelazak iz goriva visokog sumpora u brodsku flotu.

Industrija pomorstva čini oko 5 odsto ukupne globalne tražnje nafte, a većina brodova koristi tečno ulje visokog sumpora. Prebacivanje tolike industrije na niskosumporni dizel i gorivo slično dizelu – predstavlja ogromnu promjenu.

Vlasnici brodova će imati nekoliko opcija: da instaliraju skupe sisteme za čišćenje i uklanjanje sumpora, da pređu na goriva koja imaju nizak nivo sumpora, ili da pređu na LNG. A LNG najčešće smatraju najskupljom opcijom koja zahtjeva kapitalne izdatke za remont cjelokupne flote.

Dalji problem je što nije svaka nafta istog sastava – postoje kiselije sa više sumpora i one kojima treba dodatna obrada, a nisu sve rafinerije opremljene opremom za dodatnu obradu.

Do sada, pomorska industrija je koristila preostalo mazivo a to je najjeftiniji i najprljaviji dio. Do 2020. godine proizvodnja dizela će morati da poraste za najmanje sedam odsto, upozorava se u izvještaju Philip K. Verlegera, što premašuje tri odsto potrebnih za drumski transport i druge namjene.

– Nije jasno kako će jednostavno moći da se poveća količina – piše Verleger u svom članku i dodaje – Umjesto toga … zahtijevaće se vjerovatno vrlo visoka cijena.

Tim stručnjaka predviđa da se može ponoviti istorijska prelomna godina kao 2007-2008, kada je divljala cijena nafte.

– Ova situacija će se ponovo pojaviti 2020. godine – napisao je Verleger s tim da bi rast cijena mogao biti još dramatičniji jer – promjena goriva je veća, a industrija prerade je manje pripremljena.

Pošto pravila stupe na snagu 2020. godine, cijene nafte će se povećati na 160 dolara za barel, a onda i više.

– Ekonomska aktivnost će usporiti, a na nekim mjestima će se zaustaviti. Troškovi hrane će rasti jer će poljoprivrednici, koji neće moći da plate gorivo, smanjivati usjeve. Isporuka robe i materijala fabrikama i prodavnicama će usporiti ili se zaustaviti – tvrdi tim.

– Prodaja vozila će se smanjiti. Jedan ili više većih američkih proizvođača automobila će se suočiti sa bankrotom, čak i zatvaranjem. Milioni će se pridružiti redovima nezaposlenih kao što se to desilo 2008. godine – zaključuju.

 

Voćari traže hiljade berača jabuka, plata do 1.200 KM Istaknuto

Napišite komentar

Voćari u Srpskoj spremni su da zaposle hiljade radnika na berbi jabuka, za šta nude dnevnice do 40 maraka. Ističu da je rod ove godine kao nikad do sad i da im najveći problem trenutno predstavlja nedostatak ambalaže za berbu.

pijaca voce

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović rekao je da berba kruške počinje od 1. do 5. avgusta i da će biti završena do 25. avgusta.

„Onda oko 1. septembra počinje berba jabuka i tada će nam trebati radnika koliko nam nikada do sad nije trebalo. U pitanju je više hiljada radnika koji će biti neophodni dnevno za berbu koja će trajati do dva i po mjeseca. Ko god nam se javi, biće zaposlen“, ističe Dojčinović.

Ističe da je 4.000 hektara pod jabukama i kruškama, a da će prosječan rod biti 40 tona po hektaru.

„Radnik za mjesec dana može da zaradi od 1.000 do 1.200 KM. Dnevnica je 35 do 40 maraka, uz dva obroka, kafu, negdje obezbjeđen prevoz i smještaj. Plaća se i po kilogramu, uglavnom 4 feninga, pa ko koliko ubere“, pojašnjava Dojčinović.

Dodao je da se voćarima trenutno nedostaju boks palete u koje se beru jabuke, tako da će im dio robe ostati vjerovatno do kasne jeseni u skladištima.

„Problem ćemo imati sa plasmanom na naše tržište jer nemamo dovoljno ambalaže. Za te palete, zapremine od 300 kg, potrebna je milionska investicija. Firma od koje smo ranije uzimali palete ih je rasprodala u zemljama u okruženju, tako da ih sada nema, a godina je nenormalno rodila“, istakao je Dojčinović.

Ističe da vremenske nepogode u maju i julu nisu pričinile velike štete, u ukupnom zbiru šeteta je na 4 do 5 odsto voćnjaka.

„Šteta je velika onome ko je pogođen, ali u ukupnom zbiru nisu velike“, kazao je Dojčinović.

Što se tiče ponovo odobrenog izvoza jabuka u Rusiju, dodaje da trenutno ima vrlo malo starih jabuka u hladnjačama koje se mogu izvesti ili prodati na domaćem tržištu.

„Nemamo problema oko izvoza i dobro je što smo uspijeli dogovoriti da imamo otvoreno tržište Rusije za početak sezone, da možemo računati da će dio voća ići tamo u toku same berbe“, rekao je Dojčinović.

Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić rekao je da će pomoći svim onim voćarima koji im se jave kako bi pronašli radnike.

„Ako plaćaju cijenu koju kažu, vjerujem da će naći radnu snagu, a mi ćemo im biti na raspolaganju kao i svim poslodavcima“, istakao je Vujičić.

''HE Buk Bijela'' kod Foče se gradi bez elaborata i studije Istaknuto

Napišite komentar

Vlada Republike Srpske priprema javni poziv za izbor firme koja će graditi „Hidroelektranu Buk Bijela“ iako ne postoji elaborat o očekivanim troškovima, prihodima ili načinu realizacije projekta, kao ni studije opravdanosti te investicije. Pored toga, trenutno je prihvaćeno da ta hidroelektrana bude manje instalisane snage od 93,52 MW, kako je prvobitno planirano.

he buk bijela foca ilustracija

Vanredna sjednica Skupštine akcionara „HE na Drini“ Višegrad održana je nedavno, a razmatran je Prijedlog Odluke o osnivanju koncesionog privrednog društva „HE Buk Bijela“ Foča.

Ukupni osnivački kapital „HE Buk Bijela“, društva za proizvodnju i prodaju električne energije, je milion KM, od kojih 800.000 KM ulažu „HE na Drini“ i 200.000 KM Matično preduzeće „Elektroprivreda RS“.

Ovlašteni predstavnik akcionara „Kristal investa“ Banjaluka Goran Klincov pitao je da li je za investicioni projekat „Buk Bijela“ sačinjen određeni elaborat o očekivanim troškovima, prihodima i slično, ili na koji način će se realizovati investicije ka toj hidroelektrani?

Direktor „HE na Drini“ Nedeljko Perišić odgovorio mu je da će koncesiono privredno društvo „HE Buk Bijela“, nakon osnivanja, imati svoje odgovornosti i obaveze u skladu sa zakonodavstvom Republike Srpske.

„Ali za sada nisu poznate finansijske konstrukcije istog. Ono što je evidentno jeste da će od stručnog kadra „HE na Drini“ i Matičnog preduzeća biti imenovan menadžment novoosnovanog preduzeća, koji će odlučivati o sličnim pitanjima“, rekao je Perišić, vidljivo je iz zapisnik sa sjednice.

Klincov je dalje pitao da li je izrađena projekcija troškova izgradnje „HE Buk Bijela“, te da li su raniji planovi mjenjani?

Perišić je odgovorio da procijenjena snaga „HE Buk Bijela“ iznosi 93,52 MW, ali da, „generalno, sve naredne aktivnosti trebaju biti preduzete nakon osnivanja novog koncesionog društva“.

Predsjedavajući skupštine akcionara Tomislav Popović je dodao da „postoje različite varijante, ali tek kada se usvoji konačno idejno rješenje, isto će se primjenjivati“.

„Trenutno je prihvaćena manja instalisana snaga od 93,52 MW, koja je prije izvodljiva, nego varijanta sa većom procijenjenom snagom hidroelektrane“, kazao je Popović.

Klincov je zatražio da na idućim sjednicama Skupštine akcionara akcionari budu upoznati sa trenutnim aktivnostima i informacijama o predmetnom projektu.

Da ništa nije jasno definisano oko ove investicije vidljivo je i iz pismene saglasnosti akcionara „Euroinvestment fonda“ Banjaluka koji je dao saglasnost za osnivanje „HE Buk Bijela“, navodeći da to rade „iz razloga što se nadaju da će studije pokazati opravdanost investicije i da će ovo privredno društvo u budućnosti poslovati sa dobitkom, a samim tim vršiti podjelu dividende“.

Drugi akcionari su takođe glasali za osnivanje novog preduzeća, te je nakon diskusije, Skupština akcionara jednoglasno usvojila Prijedlog Odluke o osnivanju koncesionog privrednog društva „HE Buk Bijela“.

Podsjećamo, CAPITAL je pisao da je procedura osnivanja „HE Buk Bijela“ započeta s godinu dana zakašnjenja, te da nadležni i dalje ne odgovaraju kada će početi gradnja hidroelektrane koja je planirana još prije četiri decenije.

„U prethodnom periodu su vođeni razgovori sa kompanijom China National Aero-Technology International Engineering Corporation, ali i drugim zainteresovanim kompanijama koje su iskazale interes za izgradnju „HE Buk Bijela“. Takođe, vode se pregovori i u cilju obezbjeđenja potrebnih finansijskih sredstava za ovaj projekat“, naveli su u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS.

Ističu da je u pripremi dokumentacija za raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača radova po sistemu „ključ u ruke“.

„Nakon izvršenog izbora izvođača ubrzano će krenuti sve aktivnosti na izradi nedostajuće dokumentacije i daljih konkretnih aktivnosti na realizaciji izgradnje hidroelektrane. Koncesiono preduzeće HE „Buk Bijela“ će dalje preuzeti sve aktivnosti vođenja i realizacije ovog projekta“, istakli su u Ministarstvu.

Ranije je pominjano da bi izgradnja „HE Buk Bijela“ trebalo da košta oko 400 miliona KM.

Od sljedeće godine registracija firmi u Srpskoj preko interneta Istaknuto

Napišite komentar

Registracija preduzeća u Republici Srpskoj od iduće godine biće moguća elektronskim putem, čime će procedure, vrijeme i troškovi za osnivanje firme biti znatno skraćeni. U početku je će e-registracija biti moguća samo za društva sa ograničenom odgovornošću i preduzetnike.

posao kancelarija

U Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS kažu da će u sistem koji će omogućavati elektronsku registraciju direktno biti uvezani registarski sudovi, Poreska uprava, Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, notari, Ministarstvo unutrašnjih poslova, nadležni organi jedinica lokalne samouprave, kao i komercijalne banke.

„Zainteresovano fizičko ili pravno lice treba da prethodno posjeduje kvalifikovani elektronski certifikat koji je izdan od strane kvalifikovanog sertifikacionog tijela sa sjedištem u RS, odnosno BiH ili od strane kvalifikovanog certifikacionog tijela sa sjedištem na teritoriji Evropske unije sa kojim Srpska ima potpisan sporazum o međusobnom priznavanju. Uz pomoć tog certifikata korisnik može pokrenuti i završiti postupak registracije firme ili preduzetničke radnje elektronskim putem“, kazali su u ministarstvu i dodali da ovaj certifikat može služiti i za bilo koju drugu elektronsku uslugu.

Direktni efekti primjene ovog sistema za krajnje korisnike, kako navode, odnose se na dodatno skraćenje vremena, procedura i troškova potrebnih za početak poslovanja, a posljedično i poboljšanje pozicije na Doing Business listi.

„Takođe će biti omogućeno i dobijanje određenih sudskih izvoda elektronski“, kažu u ministasrtvu.

Navode da će efekte primjene ovog sistema osjetiti i institucije kroz proces digitalizacije arhive, stvaranje validnih i dobro uvezanih baza podataka i automatsku razmjenu informacija među institucijama, kao važnom polugom upravanja sistemom.

„Ključni efekat ovog projekta ogleda se u činjenici da će biti stvorene pretpostavke za značajniju primjenu elektronskih usluga u Republici Srpskoj, od kojih je ova prva značajnija sa velikim brojem učesnika“, rekli su u ministarstvu.

 

Bacanje miliona na autoput Banjaluka – Prijedor bez analize o prometu Istaknuto

Napišite komentar

Građani Republike Srpske bi mogli ostati bez stotina miliona maraka jer je Vlada Srpske bez analize o prometu vozila garantovala kineskoj kompaniji da će na autoputu Banjaluka – Prijedor godišnje prikupiti 60 miliona KM putarine, a sve manje od toga biće plaćeno iz budžeta Republike Srpske.

autoput 2017

Posljednje brojanje vozila na toj dionici urađeno je 2015. godine i u najboljem slučaju ne može obezbijediti potreban novac za otplatu, a i praksa sa već izgrađenih autoputeva potvrđuje to, pokazala je analiza portala CAPITAL.

Kineska Međunarodna kooperacija za ekonomsku i tehnološku saradnju pri Šandong haj-spid grupaciji trebalo bi da gradi ovaj autoput u dužini od 42 kilomatra i ukupne vrijednosti 297 miliona evra.

Dogovoreni koncesioni ugovor trebalo bi da bude potpisan u septembru, a kineski partner da obezbjedi novac i gradi autoput koji će idućih 30 godina eksploatisati. Ulaganje Kineza treba da bude otplaćeno na osnovu naplate putarine, a Republika Srpska garantuje broj vozila koji će obezbijediti oko 30 miliona evra potrebnih za otplatu godišnje. Kinezi će tako za uloženih oko 300 miliona evra, na kraju autoput naplatiti 900 miliona evra.

U Ministartsvu saobraćaja i veza u Vladi RS su potvrdili da nemaju podatke koliko u prosjeku dnevno ili mjesečno prođe automobila putem Banjaluka – Prijedor.

''U sklopu pripreme studijske dokumentacije za potrebe izrade generalnog projekta vršeno je anketiranje i brojanja saobraćaja na pet punktova 7. oktobra 2015. godine u periodu od 6 do 18 časova'', rekli su u Ministarstvu.

Tom prilikom zabilježeno je 14.234 vozila u Ramićima, na izlazu iz Banjaluke prema Prijedoru, te 8.479 vozila u mjestu Orlovci, na ulazu u Prijedor iz pravca Banjaluke.

Putarina za autoput Banjaluka – Gradiška po pređenom kilometru je osam feninga, a za autoput Prnjavor – Doboj 11 feninga. Ako se uzmu u obzir postojeće cijene putarine, te ranije najave da će po završetku autoputeva putarina iznositi oko 10 feninga po kilometru, može se pretpostaviti da će vožnja od Banjaluke do Prijedora koštati oko 4,2 KM u jednom pravcu.

Autoput dužina putarina

Banjaluka – Gradiška 32 km 2,50 KM
Prnjavor – Doboj 36 km 4 KM
Banjaluka – Prijedor 42 km 4,2 KM ?

Ako bi dionica Banjaluka – Prijedor bila bez izlaza, te svih 14.234 vozila, pobrojanih u Ramićima, prošlo autoputem i platilo po 4,2 KM putarine, što je malo vjerovatno, dolazimo do zaključka da bi bilo skupljeno 59.782 KM od 6 do 18 časova svaki dan.

Za mjesec dana dostiže se cifra od blizu 1,8 miliona maraka. Ova cifra može biti veća za iznos putarine koja bi trebala da se naplati noću, za šta u Vladi RS nemaju procjene koliko bi iznosila.

S druge strane, iznos moguće putarine, računajući vozila pobrojana kod Prijedora mnogo je manji. Na mjeraču u mjestu Orlovci, na istoku Prijedora, 2015. godine pobrojano je 8.479 vozila od kojih bi se mjesečno, da svi idu autoputem, moglo naplatiti nešto više od milion maraka putarine.

Tako je prema izbrojanim vozilima, najmanji mogući iznos koji godišnje može da bude naplaćen od putarine 12 miliona KM, a najveći 21,6 miliona KM, dok Republika Srpska Kinezima garantuje 60 miliona KM.

Iz Ministarstva su rekli da mjerenje saobraćaja na regionalnim i magistralnim putevima u Republici Srpskoj takođe vrše „Putevi Republike Srpske“. Međutim to preduzeće ima još starije podatke, odnosno one o mjerenju saobraćaja u 2014. godini, a koje je objavilo tek u septembru 2017.

„Zadnja godina u kojoj se izvršilo brojanje vozila na mreži puteva u Republici Srpskoj je 2014. godina“, nevedeno je na sajtu „Puteva RS“.

Ekonomista Zoran Pavlović rekao je da registrovana vozila na mjeračima kod Banjaluke i Prijedora ne mogu pokazati koliki će biti promet autoputem.

„Ima dosta ljudi koji žive u više naselja između Banjaluke i Prijedora i koji idu u jedan ili drugi grad na posao i vraćaju se. Ko će plaćati autoput ako ide 15 kilometara do svog sela? Tvrdim da za godinu dana ne mogu da naplate ni za troškove održavanja i čišćenja autoputeva i plate radnika koji će raditi na naplati putarine“, istakao je Pavlović.

Dodaje da se može pretpostaviti da će frekvencija vozila na budućem autoputu biti slična onoj na autoputevima Banjaluka – Gradiška i Prnjavor – Doboj.

Naplata na izgrađenim autoputevima

Što se tiče izgrađenih puteva naplata putarine vrši se na tri naplatne stanice i to u Jakupovcima, Prnjavoru i Kladarima. Prema podacima „Autoputeva RS“ na naplatnoj stanici u Jakupovcima od putarine je u 2017. godini naplaćeno 3,9 miliona KM.

Što se tiče autoputa „9. januar“ na naplatnoj stanici u Prnjavoru su lani naplaćena dva miliona maraka, a u Kladarima 1,9 miliona. Tako je na postojećim autoputevima u Srpskoj za godinu naplaćeno ukupno oko 7,8 miliona KM, a samo za otplatu autoputa Banjaluka – Prijedor potrebno je skupiti 60 miliona maraka godišnje.

Pavlović ističe da broj vozila na postojećim autoputevima daju pravu sliku stvari.

„Pravac prema Prijedoru je manje interesantan nego autoput prema Doboju i Gradišci koji vode prema Srbiji. Moguća frekvencija saobraćaja na autoputu prema Prijedoru u najboljem slučaju je 50 odsto od frekvencije na autoputu prema Gradišci.

To znači naplatu dva miliona od putarine, a potrebno je 60 miliona KM“, istakao je Pavlović i dodao da ne postoji matematika koja bi opravdala gradnju autoputa prema Prijedoru.

Da putarina ne može otplatiti autoput Banjalika – Prijedor priznao je i direktor „Autoputeva“ Dušan Topić koji je ranije kazao da u prvih pet-šest godina broj vozila neće biti dovoljan da izmiri godišnju otplatu, ali da će kasnije biti više nego dovoljan.

„Pretpostavka da će u početku naplata putarine pokrivati 50 odsto potrebnog iznosa“, rekao je Topić ne objašnjavajući na čemu temelji optimističke procjene.

Pranje para, dok ostali putevi i školstvo propadaju

Pavlović ističe da se u gradnju autputa ide jer je to način da pare odu u privatne džepove u višem iznosu nego kad se popravljali postojeći putevi.

„Održavanje postojećih puteva je preduslov da bilo šta funkcioniše. U katastrofalnom stanju su putevi i u njih treba ulagati novac. Pametni ljudi bi održavali puteve, a ne gradili autoputeve po kojima nema ko da se vozi“, kazao je Pavlović.

Slično tvrdi i predsjednik Fondacije Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) Zoran Ivančić koji smatra da su smiješne investicije koje se u BiH nazivaju najvećim i strateškim.

“Imamo planove za termoelektrane na ugalj i zna se da će se u budućnosti plaćati penali za zagađenje. Pravimo i autoputeve koji su predimenzionirani, Njemačka nema takve puteve. Ako pogledate izlaz za Vlakovo to izgleda kao petlja za Frankfurt, na dva nivoa je urađen kružni tok. Po svemu se vidi da su autoputevi, a i dokazano je, najefikasniji način za pranje novca gdje se ugrađuju svi, a strane firme uzimaju ekstraprofit”, istakao je Ivančić.

Dodao je da s druge strane imamo loše lokalne, regionalne puteve.

„Ljudi ginu svakodnevno i u katastrofalnom stanju su lokalni i regionalni putevi, da ne govorimo o školama. Najveću štetu proizvodimo štednjom u obrazovanju, ko će izvući zemlju iz krize ako nemamo obrazovane ljude“, naglasio je Ivančić.

Uprkos nedostatku kvalitetnih analiza koje bi opravdale izgradnju autoputa po sistemu koncesije, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić potpisao je 7. jula u Sofiji sa kineskim partnerima Protokol o okončanju pregovaračkog postupka u vezi izgradnje autoputa Banjaluka – Prijedor.

Dogovoreni nacrt koncesionog ugovora biće predmet daljih saglasnosti Vlade, Pravobranilaštva i Komisije za koncesije Republike Srpske i Vlade Narodne Republike Kine.

''Bingo'' kupio ''Energoinvest TAT'' u Butmiru

Napišite komentar

Tuzlanska kompanija ''Bingo'' je od četvrtka, 12. jula, novi vlasnik glavnine imovine preduzeća ''Energoinvest Termoaparati'' d.d. u stečaju. Ponudom od 7 mil KM, kompanija Bingo je postala vlasnik zemljišta i nekretnina u Donjem Butmiru procijenjenih na 7,5 mil KM, kao i mašina i opreme procijenjenih na 500.000 KM, prenosi portal ''Indikator'' pozivajući se na ''Oslobođenje''.

bingo naslov

Iako je početna cijena imovine bila za milion veća od ponuđene cijene, odbor povjerilaca je prihvatio ovakvu ponudu, s obzirom na to da je dosad ujedno i najveća zabilježena ponuda.

Kompanija ''Bingo'' je već uplatila depozit od 270.000 KM, koji je bio preduslov za učestvovanje u javnoj prodaji, a u narednih mjesec dana trebalo bi da uplati još nešto više od 6,7 mil KM.

Podsjećamo, ''Energoinvest Termoaparati'' su u stečaj otišli 2011. godine, dvije godine nakon što je obustavljena proizvodnja u ovoj fabrici. Sa obustavom proizvodnje, bez posla je ostalo oko 120 radnika, koji su svoja potraživanja prijavili kasnije kroz stečajni postupak.

Iako još uvijek nije poznato koliko povjertilaca će biti namireno od prodaje, s obzirom na to da tek treba izvještačiti tačna potraživanja svakog povjerioca, prve nezvanične informacije govore kako bi se moglo isplatiti čak 90% potraživanja iz općeg reda, odnosno potraživanja radnika i dobavljača, kao i potraživanja države.

Ovaj iznos bi mogao biti i veći, u zavisnosti od ishoda aktivnih sporova koji su proizašli iz stečaja.

Stečajni upravnik u ovom preduzeću je Hamdija Muratović. Dosad su se kao potencijalni kupci javljale tri firme, dvije iz Turske i jedna iz Austrije, ali nijedna nije došla na potpisivanje konačnog sporazuma o kupoprodaji.

Poljoprivrednici: Zbog kišnih dana čeka nas gladna jesen! Istaknuto

Napišite komentar

Kraj proljeća i početak ljeta obilježile su kiše, a tim su u pitanje dovedeni proizvodnja žiratica, povrća i voća, što će se, kako poručuju poljoprivrednici, odraziti na ponudu ovih proizvoda na tržištu.

poljoprivreda traktor2

To znači da na jesen možemo da očekujemo njihovo poskupljenje, tako da nas očekuje gladna jesen. Ratari objašnjavaju da je izuzetno kišno vrijeme zadalo žestok udarac gotovo svim žiraticama, te voću i povrću.

Naglašavaju da su posebno razočararani time što je ove godine sve dobro rodilo, ali je pretjerana vlaga već u dobroj mjeri uzela danak prinosima. Poseban problem je što će, sa sunčanijim i toplijim vremenom, uslijediti najezda štetočina i biljnih bolesti, što bi ovogodišnjim usjevima moglo da zada konačni udarac.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Semberije, kaže da je u pojedinim područjima uništeno i do 50 odsto usijeva pšenice.

– Već je počelo klijanje, što znači da, i ono pšenicie što opstane, neće biti ni za stočnu hranu. Razlog je dug kišni period koji nije svojstven za ovo doba godine. Kukuruz se zasad dobro drži, ali ako bude još padavina, neće moći biti obavljeno oprašivanje, tako da ni od njega nećemo imati ništa, ostaće samo stabljika. Kukuruzu trenutno treba sunca i temperatura do 30 stepeni Celzijusa – ističe Maletić za Srpskainfo.

Dodaje da je kiša ugrozila i veliki dio zasada voća i povrća, posebno lubenice, dinje, paprike, paradajza, kuške, jabuke, šljive…

– Ako se vrijeme ne stabilizuje, i krompir će početi da trune. Ove godine je sve dobro rodilo, ali je kiša rekla svoje. Ona, trenutno, jedino pogoduje travi, dok, po svemu sudeći, ove godine neće biti žitarica ni za ljudsku ni za stočnu ishranu. Nije teško zaključiti da će ponuda pomenutih proizvoda na domaćem tržištu biti izuzeno mala, zbog čega treba očekivati rast njihovih cijena. Naravno, uvijek možemo da računamo na uvoz, ali, kad skoče cijene domaćih proizvoda, očekivati je i poskupljenje roba iz uvoza, kao i njegov rast. Kako god, građanima se ne piše dobro – poručuje Maletić.

povrce voce

Dragica Lukić, penzionerka iz Banjaluke, kaže da je već sad primjetno da cijene na pijacama rastu.

– Nije riječ o nekom značajnijem skoku cijena, ali je očigledno da nas prava poskupljenja očekuju već na jesen. To će teško pasti mnogim građanima, koji ionako preživljavaju od malih plata i penzija – kaže sagovornica.

U Republičkom hidrimeteorološkom zavodu kažu da je žetva strnih žita u toku, ali da u nekim područjima zbog nepovoljnih vremenskih prilika još nije počela.

– Prinos pšenice će biti u granicama višegodišnjeg prosjeka, ali će kvalitet biti lošiji zbog nepovoljnih vremenskih prilika u toku vegetacije za ovu ratarsku kulturu, prije svega zbog prekomjerne količine padavina pred neposredan početak žetve. U područjima koja su bila izložena uticaju grada, očekuje se umanjenje prinosa od 20 do 30 odsto – kaže direktor ovog zavoda Tomislav Šajić.

Prema njegovim riječima, kukuruz je trenutno u jako dobrom stanju, pa se očekuju stabilni prinosi, s tim da je naredni period ključan s obzirom na fenološku fazu zrna.

– Trenutni klimatski uslovi ne pogoduju proizvodnji krmnih kultura zbog povećanja padavina i vlažnosti, te se prolongira kosidba. To može ugroziti drugu kosidbu i tako smanjiti obim proizvodnje krmnih kultura, a na kraju imati negativne efekte na stočarsku proizvodnju – ističe Šajić.

Dodaje da se, generalno, stabilizacijom vremenskih prilika očekuje intenzivniji razvoj biljnih bolesti i štetočina, što može dodatno ugroziti stabilnost prinosa poljoprivrednih kultura.
Rastu cijene

Početkom maja u Srspkoj je, nakon skoka cijene goriva, poskupila velika većina proizvoda u prodavnicama, marketima i pekarama.

Cijene prehrambenih namirnica i ostalih roba široke potrošnje u marketima u prosjeku su gore otišle za 15 feniga, dok su pojedini pekarski proizvodi poskupili za i do 20 odsto, odnosno i do 0,3 KM.

Tako je, na primjer, cijena domaćeg hljeba sa 1,2 skočila na čak 1,5 KM, sendviča sa dvije na 2,3 KM.

Obnavljaju se staze za nordijsko skijanje na Igmanu i snoubord na Bjelašnici Istaknuto

Napišite komentar

Kantonalno preduzeće ZOI '84 ovog ljeta sprovodiće intezivne radove na Bjelašnici i Igmanu, kako bi se sadržaji na ovim planinama pripremili za EYOF 2019, ali i za sve naredne turističke sezone.

igman ljeti

U toku su tenderi za sanaciju i izgradnju staza za nordijsko skijanje na Velikom polju na Igmanu, sanaciju startne kuće na vrhu Bjelašnice, kao i tender za obnovu staze za snoubord na Bjelašnici.

Iz preduzeća ZOI '84 kažu da će investicija u sanaciju startne kuće, koja se nalazi na 2.067 metara, a čija je gradnja počela još 1982. godine, koštati 1,2 mil KM.

 

Javni gubitaši isplaćuju najveće plate u BiH Istaknuto

Napišite komentar

U top pet javnih preduzeća koja isplaćuju najviše prosječne plate u Bosni i Hercegovini nalaze se i gubitaši. Najviše prosječne plate uglavnom isplaćuju javna preduzeća u FBiH, ali u top pet našle su se i "Hidroelektrane na Trebišnjici" sa 1.097 KM isplaćenih po radniku mjesečno.

het trebinje

Analiza o poslovanju javnih preduzeća, urađena na osnovu baze podataka koju je izradio Transparency international u BiH (TI BIH), pokazuje da su plate koje isplaćuju preduzeća u državnom vlasništvu značajno više nego plate u privredi, bez obzira što njihovo poslovanje nije na zavidnom nivou.

Na portalu Transparentno.ba javnosti su dostupni podaci o poslovanju preko 230 javnih preduzeća koja su u nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH.

Na prvom mjestu po visini prosječne plate isplaćene u 2016. godini je "Aerodrom Sarajevo" sa 1.695 KM, a slijedi ga "Spreča" iz Tuzle sa 1.177 KM. Ova dva javna preduzeća poslovala su pozitivno i na kraju iste godine ostvarili dobit od 10 miliona, odnosno od 177 hiljada maraka.

U top pet javnih preduzeća sa najvišim prosječnim platama ulaze i gubitaši poput „Vodovoda i kanalizacije“ Sarajevo i "Željeznica FBiH". Prosječna plata koju je sarajevsko preduzeće "VIK" isplaćivalo u 2016. iznosila je 1.134 KM, iako je na kraju te godine imalo gubitak od 15,9 miliona KM.

"VIK" slijedi trebinjski "HET" koji je 2016. godinu završio s tek 1,1 milion KM dobiti, a koji je isplaćivao prosječno 1.097 KM mjesečno po radniku.

"Željeznice FBiH" su pete u BiH među javnim preduzećima sa najvišom prosječnom platom. Ovo preduzeće 2016. je radnicima isplaćivalo u prosjeku po 1.031 KM mjesečno, iako su istu godinu završili s gubitkom od 31,3 miliona maraka.

Iz TI kažu da visoke plate u javnim preduzećima destimulativno djeluju na razvoj privatnog sektora, posebno u momentu kada se tržište rada sučava sa masovnim odlaskom radne snage.

"Prosječne plate u pojedinim javnim preduzećima veće su dva puta od prosječne plate u BiH, a i po tri-četiri puta od prosječnih plata koje se isplaćuju u privredi. Podaci pokazuju da nema velike razlike u tome da li se preduzeća bave prevozom putnika, proizvodnjom struje ili komunalnom djelatnošću, prosječne zarade značajno odstupaju. Ovdje je neophodno posebno istaći da veliki broj javnih preduzeća nije dostavio podatke o prosječnim zaradama zaposlenih", rekli su u TI BIH.

Bugari ostavili Fabriku duvana u minusu od 40 miliona KM Istaknuto

Napišite komentar

Fabrika duvana Banjaluka ostvarila je u proteklih pet godina, koliko je u vlasništvu bugarske kompanije „Bulgartabac“, gubitak od čak 39,8 miliona maraka, a samo prošlu godinu završila je u dubiozi od 5,1 miliona KM, otkriva portal CAPITAL.

fabrika duvana banjaluka

Prema podacima iz registra Akta.ba, Fabrika duvana u prošloj godini imala je ukupne prihode od 26 miliona KM i gubitak od 5,16 miliona KM, dok je godinu ranije ukupan prihod bio 30,6 miliona, a gubitak 4,7 miliona KM.

Nakon ovako loših rezultata bigarski vlasnici, kompanija“Bulgartabac“, odlučili su prije nekoliko mjeseci da se povuku stavljajući ključ u bravu jedine fabrike duvana u Republici Srpskoj. Da je sudbina fabrike zapečaćena potvrđuju i radnici kojima je proteklih dana „Buglartabac“ počeo da isplaćuje otpremnine u iznosu od po 500 evra po godini staža.

Predsjednik sindikalne organizacije Fabrike duvana Miroslav Marinković rekao je danas za CAPITAL da će otpremnine vjerovatno vrlo brzo biti isplaćene.

„Isplata je počela 10. juna, ima još nekoliko radnika koji završavaju određene poslove, ali to će sve ubrzo biti završeno i oni isplaćeni. Mi se i dalje nadamo da bi se mogao pojaviti potencijalni kupac i kako bi se fabrika pokrenula, ali s obzirom na to da se Bugari nisu izjasnili prema Vladi, plašimo se da je to najvjerovatnije završena priča“, rekao je Marinković.

Bugarska kompanija kupila je 2013. većinski paket od 55 odsto akcija Fabrike duvana Banjaluka od laktaške firme “Antonić trejd” za 4,5 miliona KM.

Oni su tada potpisali i memorandum sa Vladom RS u kojem su se obavezali da će zadržati proizvodnju pet godina, što su i ispunili.

U međuvremenu, kroz tender ponudu, bugarski holding je povećao svoj udio na 90 odsto, da bi prošle godine otkupio i preostale akcije te na taj način postao stoodstotni vlasnik Fabrike duvana Banjaluka.

Bugarska kompanija je krajem marta uputila dopis Vladi RS u kojem je navela da su se već obratili svim potencijalnim strateškim investitorima te da je to rezultiralo kupovinom maloprodajnog lanca “Lafka” i očuvanjem 153 radna mjesta koje je preuzeo “British American Tobacco”.

U „Bulgartabacu“ su tada rekli i da su održali sastanke sa zaposlenima i njihovim predstavnicima, kako u fabrici, tako i uz učešće Vlade i da “vjeruju da su pružili potpuno jasnu i vrlo povoljnu alternativu za zaposlene”.

A, povoljna alternativa upravo su otpremnine koje će, prema Marinkovićevim riječima, Bugare koštati oko dva miliona KM.

''Elektrokrajina'' kestenove stubove plaća pola miliona KM Istaknuto

Napišite komentar

''Elektrokrajina'' Banjaluka raspisala je tender za nabavku drvenih kestenovih stubova za koje je spremna da plati 585.000 maraka. Iako postupak javne nabavke još nije okončan, prema nezvaničnim informacijama, posao snabdjevanja ''Elektrokrajine'' kestenovim stubovima dobiće firma „LIGNO-KOMERC” iz Kozarske Dubice koja zapošljava svega dva radnika.

elektrokrajina bl

U tenderu se navodi da se oko 3.550 drvenih kestenovih stubova nabavlja za potrebe elektrodistributivnog preduzeća. Okvirni sporazum, procijenjene vrijednosti 500.000 KM bez PDV-a, sklapa se na 16 mjeseci.

„Predviđa se zaključivanje okvirnog sporazuma sa jednim dobavljačem. Ugovorni organ će izabranom dobavljaču dostavljati narudžbenice/naloge za nabavke koji će predstavljati ponude za zaključenje pojedinačnih ugovora pod uslovima iz okvirnog sporazuma“, navedeno je u tenderskoj dokumentaciji.

Maksimalno prihvatljiv rok za isporuku predmetne robe je sedam dana od dana pojedinačnog zahtjeva. Ponuđač stubove treba da isporuči u skladišta pojedinih Radnih jedinica i Poslovnica u sastavu „Elektrokrajine“.

Rok za dostavu ponuda na tender je 3. jul do 12 časova, a dobavljač treba da, između ostalog, ima uspješno iskustvo u realizaciji najmanje dva ugovora u prethodne dvije godine, a čiji su karakter i kompleksnost slični i ukupne vrijednosti od najmanje 500.000 KM.

Vlasnik preduzeća „LIGNO-KOMERC” je Brane Zlokapa, a prema podacima iz registra preduzeća portala akta.ba, ova firma je 2017. godine imala dva zaposlena, prihod od 834.919 KM i dobit od 306.564 KM.

Zlokapa je CAPITAL-u rekao da „Elektrokrajinu“ snabdijeva kestenovim stubovima od kada ima firmu jer je među rijetkima koji proizvode baš ove stubove, s iskustvom od 30 godina.

„Planiram da se prijavim na tender, očekujem da opet dobijem posao“, rekao je Zlokapa.

Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) „Elektrokrajina“ je, od jula 2011. do polovine 2015. godine, s firmom „LINGO-KOMEC“ sklopila šest ugovora za nabavku stubova, ukupne vrijednosti 2,5 miliona KM.

Novi namet u rudarstvu – Vlada licencama puni budžet Istaknuto

Napišite komentar

Vlada Republike Srpske našla je novi način za obezbjeđivanje većeg priliva novca u budžet, te je propisala nove naknade za privredne subjekte koji žele da se bave poslovima u oblasti rudarstva, piše CAPITAL.ba.

rudari rudnik ilu

Tako će ovi privrednici morati ubuduće da imaju licence za obavljanje određenih poslova u oblasti rudarstva, a koje će ih koštati po 1.000 KM za pravna lica i po 150 KM za fizička.

Prijedlog zakona o rudarstvu, koji to propisuje, Vada je po hitnom postupku uputila u proceduru usvajanja u Narodnu skupštinu RS i na dnevnom redu je sjednice zakazane za 19. jun.

„Privredni subjekti koja se bave poslovima u oblasti rudarstva imaće godinu dana za pribavljanje licence za obavljanje određenih poslova u oblasti rudarstva. Za pribavljanje licenci privredni subjekti će morati da plate naknadu, i to za licencu za fizička lica 150 KM, a za licencu za pravna lica 1.000 KM“, navedeno je u Prijedlogu zakona.

U Vladi za uvođenje licenci za pravna i fizička lica kažu da će pozitivno uticati na poslovanje u smislu lakšeg dokazivanja ispunjenosti uslova propisanih za obavljanje poslova u oblasti rudarstva.

Pored ovog troška, privredni subjekti imaće i trošak zbog pribavljanje tehničkog rudarskog projekta.

„Taksa za izdavanje rješenja kojim se odobrava ova vrsta projekata biće propisana dopunama Zakona o administrativnim taksama čija će se visina kretati u okviru visine takse za odobravanje glavnog ili dopunskog rudarskog projekta“, istakli su u Vladi.

Tu nije kraj troškovima onih koji žele da obavljaju poslove u oblasti rudarstva, jer i kandidati koji polažu stručni ispit u oblasti rudarstva imaju trošak u iznosu od 400 KM.

„Pravna lica koja imaju koncesiju za eksploataciju imaće trošak od 500 KM za odobravanje eksploatacionog polja i trošak od 1.000 KM na ime naknade za izdavanje upotrebne dozvole. Iznosi naknada za odobravanje eksploatacinog polja i naknade za izdavanje upotrebne dozvole, određeni su na osnovu troškova izlaska stručnih komisija na lice mjesta“, istakli su u Vladi.

Kada je u pitanju naknada za reviziju rudarskih projekata, zakonom je određen minimum i maksimum naknade, od 2.000 KM od 20.000 KM, a Pravilnikom će biti jasno utvrđeni kriterijumi za određivanje visine naknade, obzirom da će visina naknade zavisiti od složenosti projekta.

„Zakonom je predviđena promjena u dijelu da će reviziju rudarskih projekata obavljati stručna komisija koju imenuje ministar, a koju će činiti stručna lica koja posjeduju licencu za reviziju pojedine faze rudarskog projekta. Troškove naknade revizije snosi podnosilac zahtjeva, a uplaćuje se u korist budžeta”, navedeno je u Prijedlogu.

Do sada se naknada za troškove revizije glavnog, dopunskog i tehničkog rudarskog projekta plaćala privrednim društvima.

„Donošenjem ovog zakona očekuje se veći priliv sredstava u budžet Republike Srpske na osnovu gore navedenih naknada. Zbog specifičnosti poslova očekuje se i trošak sredstava Budžeta u smislu angažovanja stručnog kadra za obavljanje poslova tehničkog pregleda i reviziju rudarskih projekata“, naveli su u Vladi.

Licence koje će privredni subjekti morati da pribave:

Licence za pravna lica:

‒ Licenca za obavljanje poslova eksploatacije mineralne sirovine

‒ Licenca za izradu projektne dokumentacije

‒ Licenca za rudarska geodetska mjerenja i izradu rudarskih planova

‒ Licenca za obavljanje poslova zaštite na radu u oblasti rudarstva

‒ Licenca za miniranje u rudarstvu

‒ Licenca za seizmička mjerenja u rudarstvu

‒ Licenca za poslove izrade akta o procjeni rizika, periodične preglede i ispitivanje sredstava za rad, uređaja i opreme, sredstava lične zaštite, kao i preventivne preglede ispitivanja uslova radne sredine, odnosno fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti mikroklime u rudarskim objektima

‒ Licenca za periodične preglede i ispitivanja sredstava za rad, uređaja i opreme, sredstava lične zaštite na elektroenergetskim objektima

Licenca za fizička lica:

‒ Licenca za izadu i reviziju pojedinih faza rudarskog objekta
‒ Rješenje kojim se odobrava polaganje stručnih ispita u oblasti rudarstva

U poslovnoj zajednici su oprezni i neće da komentarišu uvođenje nove naknade dok ne vide ostale odredbe zakona koji je, kako kažu, bitan.

„Kroz različite zakone se uvode različita opterećenja. Osnovno je pitanje kako se do sada moglo bez licenci raditi, a sada su potrebne. U redu je da se određena oblast uređuje, ali naplaćivanje svakog papira je neprihvatljivo“, ističu privrednici.

 

Biznis

Prev Next