Naplatili od RITE ''Ugljevik'' 2,2 miliona, pa tužili za još 170.000 KM Istaknuto

Napišite komentar

Firma „Continental“, kojoj je Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ morao isplatiti milionsku odštetu za poslove koji nikada nisu izvršeni, novom tužbom pokušava od ovog preduzeća naplatiti još 168.282 KM.

RiTE Ugljevik

„Continental“ je jedna od tri firme kojima je RiTE „Ugljevik“ po osnovu sudskih presuda morao isplatiti milionski iznos, bez obzira na to što se RiTE „Ugljevik“ pozivao na to da one nisu obavile ugovorene poslove.

Pored „Continentala“, RiTE „Ugljevik“ su tužile i firme „Šico company“ i „Terex inženjering“ i ukupno su od RiTE naplatile oko osam miliona KM.

Nakon što je izgubio sporove pred sudovima u RS, RiTE „Ugljevik“ je podnio apelacije Ustavnom sudu BiH, od kojih su dvije u toku, a jedna je odbijena, nakon čega se ovo preduzeće obratilo i sudu u Strazburu.

„Continental“ traži izuzeće sudije

U Okružnom privrednom sudu u Bijeljini danas je održano pripremno ročište po tužbi „Continentala“ koji od RiTE potražuje 168.282 KM na ime obračunatih zakonskih zateznih kamata.

Kako je pojasnila sudija u ovom predmetu Božana Gužvić, radi se o obračunatoj kamati zbog kašnjenja u naplati glavnog duga od 1,1 miliona KM dosuđenog pravosnažnom presudom.

Prema tužbi preduzeća „Continental“, RiTE „Ugljevik“ nije platio dug, tako da je „Continental“ podnio prijedlog za izvršenje, nakon čega je u martu 2017. godine sa računa RiTE „Ugljevik“ na račun „Continentala“ prebačeno 2,28 miliona KM, jer je iznos dosuđenih zakonskih zateznih kamata dostigao iznos glavnog duga.

Međutim, „Continental“ smatra da je od 7. juna 2016. godine počela teći i zakonska zatezna kamata na već obračunatu kamatu, tako da sada traži da naplati „procesnu kamatu“, odnosno kamatu na već obračunatu kamatu.

S obzirom na to da je sudija Božana Gužvić neko vrijeme radila u RiTE „Ugljevik“, kada je pred Okružnim sudom i zastupala ovo preduzeće, „Continental“ je zatražio njeno izuzeće.

Konačnu odluku o tome donijeće predsjednik Višeg privrednog suda u Banjaluci.

RiTE Ugljevik očekuje odluke Ustavnog suda BiH i suda u Strazburu

Advokat RiTE „Ugljevik“ Branislav Đokić rekao je danas za CAPITAL da su svi postupci sa „Šico company“, „Terex inženjeringom“ i „Continentalom“ pravosnažno okončani, te da su svi oni dobili naknade koje su tražili i da im je RiTE isplatila ukupno oko osam miliona KM.

„Firma „Continental“ sada traži dodatnih 168.282 KM na ime procesnih kamata. Institut procesnih kamata za nas je još nepoznat, ali vidjećemo šta će biti u narednom periodu. Mi smo toj firmi već platili cjelokupan iznos sa kamatom po presudama redovnih sudova“, kazao je Đokić.

On je istakao da je RiTE „Ugljevik“ uložio apelacije Ustavnom sudu BiH na sve presude, te da je po jednoj odlučeno, nakon čega su se obratili i sudu u Strazburu.

„Postupci po apelacijama u vezi sa presudama u korist „Continentala“ i „Terex inženjeringa“ su još u toku, dok je u predmetu „Šico and company“ naša apelacija odbijena, nakon čega smo pokrenuli postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu“, kazao je Đokić.

Tužbe ptoriv RiTE, firme „Continental“, “Terex inženjering” i „Šico and company“ zasnivale su na tome što je RiTE 2003. godine u postupku javne nabavke za izvođenje pomoćnih radova na površinskom kopu “Bogutovo Selo”, izabrao njih kao najpovoljnije, ali nikada nije zaključio ugovore sa njima jer je Vlada RS zadužila RiTE „Ugljevik“ da proizvodnju uglja i otkrivke do kraja te godine vrši sopstvenom mehanizacijom.

U ovim firmama su potom izračunali da im je načinjena milionska šteta pa su redom podnosili tužbe protiv RiTE.

M:tel nastavlja da kupuje svoje konkurente

Napišite komentar

Kompanija „M:tel“ postala je stoodstotni vlasnik privatnog telekomunikacionog i kablovskog operatera „Telrad Net“ iz Bijeljine, potvrđeno je iz „M:tela“.

mtel banjaluka zgrada

U ovoj kompaniji navode da su, prateći svoj strateški plan, koji predviđa i akvizicije kablovskih operatera, a na osnovu zaključenog ugovora o kupoprodaji, postalili stoodstotni vlasnik firme „Telrad Net“ iz Bijeljine.

„Ovim je okončana transakcija vezana za prenos vlasništva. Prateći globalni trend na telekomunikacionom tržištu, strateški planovi kompanije „M:tel“ usmjereni su ka pozicioniranju kompanije kao regionalnog lidera u oblasti telekomunikacija“, navodi se u obavještenju „M:tela“ akcionarima o značajnim događajima.

„Telrad Net“ je telekomunikaciona kompanija u BiH koja pruža usluge izrade pristupnih telekomunikacionih mreža, javne fiksne telefonije, VoIP i IP telefonije, kablovske televizije kao i kablovskog interneta.

„M:tel“ je prošlog mjeseca postao i 100 odstotni vlasnik kablovskog operatera „Blicnet“, o čemu je CAPITAL tada pisao.

 

Jahorina ekonomski forum 23. i 24. aprila u ''Termagu'' Istaknuto

Napišite komentar

Udruženje ekonomista Republike Srpske SWOT 23. i 24. aprila ove godine, organizuje četvrti Jahorina ekonomski forum u hotelu Termag, na temu “Ekonomija novog doba – digitalizacija i komunikacione tehnologije kao baza ekonomskog razvoja”.

jahorina ekonomski forum2

Ovogodišnji forum se organizuje u saradnji sa Savezom ekonomista Srbije, a pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske i predsjedavajućeg predsjedništva BiH. Ovogodišnja tema foruma je veoma interesantna i može se reći da se donekle i sama nametnula, imajući u vidu svjetske trendove, ali i trendove u našem okruženju.

Uskoro će biti objavljena agenda foruma sa svim temamam, a ove godine među predavačima će biti eminentni domaći stručnjaci, ali i eksperti iz regiona i svijeta. Među predavačima će se naći i zvučna imena koja nemamo prilike često da viđamo na našim prostorima.

Sve aktuelne informacije vezane za forum biće objavljivane na sajtovima www.jahorinaforum.com i www.swot.ba.

Novi vlasnici hotela ''Bistrica'' preuzimaju i ''Pavlović'' banku

Napišite komentar

„Batagon International AG“ iz Švajcarske preuzima Pavlović International Banku, za šta je dobio saglasnost Agencije za bankarstvo RS, saznaje portal CAPITAL.

pavlovic international bank

Dokapitalizacija Pavlović banke sa sedam miliona KM trebala je da bude izvršena do 3. decembra, ali su iz banke dva puta zatražili produženje roka, što im je i odobreno. Posljednji rok je istekao juče.

Iz Pavlović banke danas su za CAPITAL potvrdili da će „Batagon“ kupiti akcije te banke.

„Pravilima 18. emisije je predviđeno pravo preče kupovine od strane postojećih vlasnika koje nije iskorišteno, a nakon više zainteresovanih investitora, kompanija „Batagon International AG“, Zug, Švajcarska je pored iskazanog interesovanja dostavila i dokaz o rezervisanim sredstvima za sticanje kontrolnog učešća što je objektivno i bio razlog za prudužavanje roka dokapitalizacije“, naveli su iz Pavlović banke.

Dodali su da je zaključno sa današnjim danom Agencija za bankarstvo RS izdala saglasnost za sticanje kontrolnog učešća kompaniji „Batagon“.

„U skladu sa pismom namjere koje smo primili od navedenog investitora i pravilima investiranja, upravo je završena eksterna revizija čiji nalazi su u postupku provođenja, a nakon čega će se stvoriti uslovi za raspisivanje nove emisije akcija u iznosu dovoljnom za ispunjenje svih propisanih parametara i uspješan nastavak poslovanja banke u znatno većem obimu nego što je to bilo posljednjih godina“, naglasili su u Pavlović banci.

Istakli su da banka nesmetano posluje, solventna je i likvidna.

„U prilog tome jeste podatak da ukupan iznos novčanih sredstava na današnji dan iznosi oko 70 miliona KM, što je višestruko iznad obavezne rezerve na računu kod Centralne banke BiH“, kazali su u Pavlović banci.

Krajem decembra u Pavlović banci su rekli da je obezbijeđen novac za dokapitalizaciju, te da je dodatni rok za upis i uplatu akcija potreban radi završetka svih procedura oko potpisivanja ugovora i transfera sredstava.

„Potvrđujemo naše prethodne navode da su sredstva namijenjena dokapitalizaciji obezbijeđena, ali da je za ulaganje u banku neophodno provesti prethodne aktivnosti što uključuje najprije izradu konačnih finansijskih izvještaja sa 31.12.2018. godine sa mišljenjem eksternog revizora i ostale zakonom predviđene uslove za realizaciju nove emisije akcija koja će se sprovesti u novom postupku za poznatog kupca“, naglasili su.

Prema finansijskom izvještaju gubitak banke u prvih šest mjeseci prošle godine iznosio je 2,74 miliona KM. Ova banka u većinskom vlasništvu je porodice biznismena Slobodana Pavlovića i njegove kompanije „Slobomir“.

„Batagon International“ već je kupio i preuzeo upravljanje hotelom „Bistrica“ na Jahorini. Njihov zastupnik – kompanija “Bathoteli” zvanično je počela sa radom u „Bistrici“ i od 1. aprila hotel će biti zatvoren zbog rekonstrukcije, saopšteno je u petak iz OC „Jahorina“.

Kompanija „Batagon“ je krajem prošle godine kupila i Fabriku akumulatora Sombor u stečaju, a mediji u Srbiji su pisali da iza ove firme stoji biznismen Dalibor Matić, odnosno njegova supruga Slađana Matić.

Očekuje se novo poskupljenje goriva u BiH Istaknuto

Napišite komentar

Nakon što je cijena nafte na svjetskom tržištu, već treću sedmicu zaredom, znatno porasla, novo poskupljenje uskoro se očekuje i na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini.

tocenje goriva

Gorivo je već prošle sedmice poskupjelo u Hrvatskoj i Srbiji, dok u BiH od početka godine nije bilo novih poskupljenja.

Milenko Bošković iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH kazao je za Avaz da je teško prognozirati koliko bi poskupljenje moglo biti, ali je siguran da će doći do promjene cijena.

– U Hrvatskoj je gorivo poskupjelo i prije nego što je cijena nafte porasla na svjetskom tržištu. U FBiH i dalje imamo zaokruživanje cijena na pet feninga. Kada bi to bilo ukinuto, cijene bi sigurno bile niže. Ipak, realno je da će doći do poskupljenja. Kod nas je na sceni toliko šarenilo kada je riječ o cijenama da se ne zna više ni ko je poskupio, a ko nije – smatra Bošković te dodaje da Udruženje nema ingerenciju za formiranje cijena.

Predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić kazao nam je da se cijena goriva u Srpskoj kreće od 2,23 do 2,35 KM po litru.

– Ako je poskupjelo na svjetskom tržištu, možemo samo očekivati nove, više cijene. Kod nas cijena nafte, nažalost, nije padala kada je to bio slučaj u svijetu, pa je teško prognozirati šta će se sada desiti, ali prije će poskupjeti nego što će doći do pojeftinjenja – istakao je Grbić.

Dodao je da je trenutno litar goriva jeftiniji u Hercegovini nego na pumpama u Banjaluci i Prijedoru, a da su cijene uglavnom vrlo različite od pumpe do pumpe.

Na londonskom tržištu cijena barela nafte prošle je sedmice porasla za 3,6 odsto. Kada je riječ o američkom tržištu, barel je poskupio za 4,3 odsto.

 

Hamoviću odobreno da na potencijalima Srpske ubire profit do 2055. godine

Napišite komentar

Vlada Republike Srpske poklekla je pod pritiskom Vuka Hamovića koji je tražio da mu bude produžena koncesija za izgradnju i korišćenje termoelektrane (TE) “Stanari”, kao i za eksploataciju uglja i vode. Njegovoj firmi EFT odobreno je da na potencijalima Srpske ubire profit do maja 2055. godine, piše CAPITAL.

termoeletrana stanari

Odluku o dopuni Odluke o dodjeli koncesije za izgradnju i korišćenje TE „Stanari“ Vlada je donijela početkom mjeseca, a na snagu će stupiti 26. januara. Koncesija se produžuje za 12 godina.

Iako je u Odluci o utvrđivanju uslova za produženje roka, koju je Vlada donijela u oktobru prošle godine, navedeno da se minimalna koncesiona naknada za produženi period trajanja koncesije utvrđuje u iznosu od 0,0033 KM po proizvedenom kilovat-času električne energije, dopunom Odluke o dodjeli koncesije nije definisana naknada.

Ministarstvu energetike i rudarstva, kojim rukovodi Petar Đokić, uputili smo pitanje zašto dopunom Odluke o dodjeli koncesije nije definisana naknada. Do objave, Ministarstvo nije poslalo odgovore na pitanje portala CAPITAL.

Istovremeno izmijenjene su i odluke o koncesijama za eksploataciju uglja i vode i u njima su navedene obaveze koncesionara u vezi sa plaćanjem naknada.

Odluka o dodjeli koncesije za eksploataciju uglja izmijenjena je tako da se koncesija sa firme „EFT – Group Rudnik lignita Sanari“ prebacuje „EFT – Rudnik i Termoelektrani Stanari“. Ova koncesija se produžuje za 20 godina.

„Koncesionar će za produženi period trajanja koncesije platiti RS jednokratnu naknadu od 797.965 KM i naknadu za eksploataciju uglja radi prodaje trećim licima u iznosu od 2,6 KM/t“, navedeno je u Odluci.

Treća odluka koja je izmijenjena, a tiče se EFT-a, odnosi se na eksploataciju vode na ležištu „Dragalovci“ u Stanarima koja se produžava za 17 godina.

„U produženom periodu koncesionar će plaćati naknadu za eksploataciju mineralnog resursa u iznosu od 0,30 KM/m3“, istaknuto je u Odluci Vlade.

Hamoviću su tri koncesije, za korišćenje TE, te za eksploataciju uglja i vode, produžene do 16. maja 2055. godine.

Povlašten položaj za EFT

Podsjećamo, portal CAPITAL objavio je da Vlada RS ispunjava želje Vuka Hamovića kada su u oktobru donesene tri odluke o utvrđivanju uslova za produženje roka na koji su dodijeljene koncesije EFT-u.

Da EFT ima povlašten položaj pokazale su i izmjene Pravilnika o visini koncesione naknade i bankarskim garancijama u oblasti elektroenergetike, energenata, rudarstva i geologije u RS.

Pravilnik je 2016. godine izmijenio ministar industrije energetike i rudarstva RS Petar Đokić, o čemu je CAPITAL pisao u tekstu “Đokić se u ime RS odrekao 100 miliona KM u korist EFT-a”.

Uprava za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova RS izuzela je krajem 2017. godine iz Komisije za koncesije RS dokumentaciju u okviru istrage protiv ministra Đokića, a u vezi sa izmjenama Pravilnika o visini koncesione naknade.

Nakon što joj je istekla dvogodišnja dozvola za proizvodnju električne energije, termoelektrana „Stanari“ u oktobru je dobila novu dozvolu, i to na period od 10 godina.

TE „Stanari“ je u 2017. godini, koja je ujedno bila i prva godina punog komercijalnog rada termoelektrane, ostvarila 36 miliona KM dobiti, što je čak 22 miliona više u odnosu na 2016, objavili smo u tekstu „Hamović na TE „Stanari“ zaradio 36 miliona KM“.

Odluka o dodjeli koncesije za izgradnju i korišćenje TE „Stanari“ donijeta je u februaru 2008. godine, o čemu smo pisali u tekstu „Vlada RS odobrila EFT-u koncesiju za TE Stanari“.

Tada je definisano da koncesioni period iznosi 30 godina uz odgođeni period od 24 mjeseca koji se ne uračunava u period koncesije.

Ryanair šestu godinu zaredom najgora aviokompanija

Napišite komentar

Niskobudžetna avio kompanija ''Ryanair'' iz Irske već šestu godinu je izabrana za najgoru aviokompaniju u Velikoj Britaniji, što je pokazala i godišnja anketa portala ''Which Travel'', koja se bavi istraživanjem zadovoljstva potrošača i korisnika avio prevoza.

ryanair avion

Putnici, koji su glasali u ovoj anketi, ocijenili su da avioni kompanije ''Ryanair'' imaju najneudobnija sjedišta, najlošije uređene kabine, najlošije uslove za ukrcavanje, odnosno često su gužve i velika čekanja pri ulasku i izlasku, te da osoblje ''Ryanaira'' služi najlošiju hranu, piće i druge proizvode koji se prodaju na letu.

Niskobudžetne kompanije poput ''Thomas Cook'' i ''Wizzair'' su dobili daleko više bodova od pomenute irske aviokompanije, a koje najviše lete na destinacije u istočnoj i centralnoj Evropi. U najboljih pet kompanija, kada se radi o niskobudžetnim avioprevoznicima, nalaze se ''Aurigny Air Service'', "Swiss Airline", "Jet2", "Norwegian" i "KLM" iz Holandije.

Putnici koji lete "Ryanair" kompanijom posebno su frustrirani zbog otkazivanja letova, čestog mijenjanja pravilnika za prtljag i netačnost voznog reda aviokompanije. Na hiljade učesnika ankete izjavilo je za "Which Travel" kako “nikada više neće letjeti "Ryanair"-om, ma koliko bio jeftiniji od svoje konkurencije”.

Podsjećemo, usluge ''Ryanair'' kompanije na letovima Banjaluka - Stokholm, Banjaluka - Brisel, Banjaluka - Memingen i Banjaluka - Berlin imaju mogućnost da koriste i naši državljani. Pored leta za Beograd kompanijom ''Air Serbia'', ''Ryanair'' je jedina aviokompanija koja leti iz Republike Srpske.

 

Radnicima ''Swisslion"-a umjesto čestitke otkaz! Istaknuto

Napišite komentar

Radnicima pogona fabrike "Svislajon" u Nevesinju, umjesto čestitke za Novu godinu, danas su uručeni otkazi. Iako se u javnosti nedavno spekulisalo da ovaj pogon neće biti zatvoren, to se, ipak, dogodilo, a bez posla je ostalo 38 radnika, saznaje "Direkt".

swisslion dodik trebinje

"Firma je likvidirana i ne radi više", potvrdio je za naš portal Aleksandar Kojović, direktor "Svislajon Takova". Razlozi za zatvaranje ovog pogona, kaže, brojni su, a najveći je njegova nerentabilnost.

"Velika je priča, problem je rentabilnosti i svega. Sirovine su se dovlačile iz Srbije, do neki dan nije bilo vode, pa je ona prečišćavana, pa je kupljen neki prečistač za vodu. Sve su to bili troškovi, a svi proizvodi koji su se pravili tu najviše su se prodavali u Srbiji. Tu su bili veliki režijski troškovi. Po meni, to je bilo otvoreno da se pomogne tom dijelu Hercegovine, a nije bilo neke rentabilnosti", smatra Kojović.

On dodaje da je sve komentare o potencijalnom zatvaranju ovog pogona nedavno dao vlasnik "Svijslajona" Rodoljub Drašković.

Podsjećamo, Drašković je u medijima tada izjavio da u Nevesinju nema kadrovskog potencijala koji bi se osposobljavao kako bi fabrika bila uspješna. Takođe, on je tvrdio da su mu obećavali da će za ovaj pogon biti osposobljeni ispravna voda i podsticajna sredstva, ali da je na obećanjima sve i ostalo.

 

Moguć skok cijene nafte, 200 dolara za barel u narednih 18 mjeseci Istaknuto

Napišite komentar

Cijene nafte mogle bi da skoče na 200 dolara za barel u narednih 18 mjeseci. To bi moglo da dovede do ekonomskog udara užasnih razmjera, upozorava se u izvještaju koji prenosi RT.

nafta busotine

Istraživački ekonomista i posmatrač tržišta nafte Filip K. Verleger predviđa da bi moglo doći do manjka dizel goriva 2020. godine, kao rezultat propisa Međunarodne pomorske organizacije (IMO) donijetog radi smanjenja emisije sumpora.

Propisi, koji će stupiti na snagu početkom 2020. godine, smanjuju dozvoljenu koncentraciju sumpora u gorivima koja koriste plovila sa 3,5 odsto na samo 0,5 odsto, prenosi B92.

Ova pravila već su pokrenula akcije s ciljem da se smanji sadržaj sumpora. Međutim, trenutni globalni kapacitet možda neće moći da pruži dovoljno goriva sa niskim sadržajem sumpora kako bi omogućio nesmetan prelazak iz goriva visokog sumpora u brodsku flotu.

Industrija pomorstva čini oko 5 odsto ukupne globalne tražnje nafte, a većina brodova koristi tečno ulje visokog sumpora. Prebacivanje tolike industrije na niskosumporni dizel i gorivo slično dizelu – predstavlja ogromnu promjenu.

Vlasnici brodova će imati nekoliko opcija: da instaliraju skupe sisteme za čišćenje i uklanjanje sumpora, da pređu na goriva koja imaju nizak nivo sumpora, ili da pređu na LNG. A LNG najčešće smatraju najskupljom opcijom koja zahtjeva kapitalne izdatke za remont cjelokupne flote.

Dalji problem je što nije svaka nafta istog sastava – postoje kiselije sa više sumpora i one kojima treba dodatna obrada, a nisu sve rafinerije opremljene opremom za dodatnu obradu.

Do sada, pomorska industrija je koristila preostalo mazivo a to je najjeftiniji i najprljaviji dio. Do 2020. godine proizvodnja dizela će morati da poraste za najmanje sedam odsto, upozorava se u izvještaju Philip K. Verlegera, što premašuje tri odsto potrebnih za drumski transport i druge namjene.

– Nije jasno kako će jednostavno moći da se poveća količina – piše Verleger u svom članku i dodaje – Umjesto toga … zahtijevaće se vjerovatno vrlo visoka cijena.

Tim stručnjaka predviđa da se može ponoviti istorijska prelomna godina kao 2007-2008, kada je divljala cijena nafte.

– Ova situacija će se ponovo pojaviti 2020. godine – napisao je Verleger s tim da bi rast cijena mogao biti još dramatičniji jer – promjena goriva je veća, a industrija prerade je manje pripremljena.

Pošto pravila stupe na snagu 2020. godine, cijene nafte će se povećati na 160 dolara za barel, a onda i više.

– Ekonomska aktivnost će usporiti, a na nekim mjestima će se zaustaviti. Troškovi hrane će rasti jer će poljoprivrednici, koji neće moći da plate gorivo, smanjivati usjeve. Isporuka robe i materijala fabrikama i prodavnicama će usporiti ili se zaustaviti – tvrdi tim.

– Prodaja vozila će se smanjiti. Jedan ili više većih američkih proizvođača automobila će se suočiti sa bankrotom, čak i zatvaranjem. Milioni će se pridružiti redovima nezaposlenih kao što se to desilo 2008. godine – zaključuju.

 

Voćari traže hiljade berača jabuka, plata do 1.200 KM Istaknuto

Napišite komentar

Voćari u Srpskoj spremni su da zaposle hiljade radnika na berbi jabuka, za šta nude dnevnice do 40 maraka. Ističu da je rod ove godine kao nikad do sad i da im najveći problem trenutno predstavlja nedostatak ambalaže za berbu.

pijaca voce

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović rekao je da berba kruške počinje od 1. do 5. avgusta i da će biti završena do 25. avgusta.

„Onda oko 1. septembra počinje berba jabuka i tada će nam trebati radnika koliko nam nikada do sad nije trebalo. U pitanju je više hiljada radnika koji će biti neophodni dnevno za berbu koja će trajati do dva i po mjeseca. Ko god nam se javi, biće zaposlen“, ističe Dojčinović.

Ističe da je 4.000 hektara pod jabukama i kruškama, a da će prosječan rod biti 40 tona po hektaru.

„Radnik za mjesec dana može da zaradi od 1.000 do 1.200 KM. Dnevnica je 35 do 40 maraka, uz dva obroka, kafu, negdje obezbjeđen prevoz i smještaj. Plaća se i po kilogramu, uglavnom 4 feninga, pa ko koliko ubere“, pojašnjava Dojčinović.

Dodao je da se voćarima trenutno nedostaju boks palete u koje se beru jabuke, tako da će im dio robe ostati vjerovatno do kasne jeseni u skladištima.

„Problem ćemo imati sa plasmanom na naše tržište jer nemamo dovoljno ambalaže. Za te palete, zapremine od 300 kg, potrebna je milionska investicija. Firma od koje smo ranije uzimali palete ih je rasprodala u zemljama u okruženju, tako da ih sada nema, a godina je nenormalno rodila“, istakao je Dojčinović.

Ističe da vremenske nepogode u maju i julu nisu pričinile velike štete, u ukupnom zbiru šeteta je na 4 do 5 odsto voćnjaka.

„Šteta je velika onome ko je pogođen, ali u ukupnom zbiru nisu velike“, kazao je Dojčinović.

Što se tiče ponovo odobrenog izvoza jabuka u Rusiju, dodaje da trenutno ima vrlo malo starih jabuka u hladnjačama koje se mogu izvesti ili prodati na domaćem tržištu.

„Nemamo problema oko izvoza i dobro je što smo uspijeli dogovoriti da imamo otvoreno tržište Rusije za početak sezone, da možemo računati da će dio voća ići tamo u toku same berbe“, rekao je Dojčinović.

Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić rekao je da će pomoći svim onim voćarima koji im se jave kako bi pronašli radnike.

„Ako plaćaju cijenu koju kažu, vjerujem da će naći radnu snagu, a mi ćemo im biti na raspolaganju kao i svim poslodavcima“, istakao je Vujičić.

''HE Buk Bijela'' kod Foče se gradi bez elaborata i studije Istaknuto

Napišite komentar

Vlada Republike Srpske priprema javni poziv za izbor firme koja će graditi „Hidroelektranu Buk Bijela“ iako ne postoji elaborat o očekivanim troškovima, prihodima ili načinu realizacije projekta, kao ni studije opravdanosti te investicije. Pored toga, trenutno je prihvaćeno da ta hidroelektrana bude manje instalisane snage od 93,52 MW, kako je prvobitno planirano.

he buk bijela foca ilustracija

Vanredna sjednica Skupštine akcionara „HE na Drini“ Višegrad održana je nedavno, a razmatran je Prijedlog Odluke o osnivanju koncesionog privrednog društva „HE Buk Bijela“ Foča.

Ukupni osnivački kapital „HE Buk Bijela“, društva za proizvodnju i prodaju električne energije, je milion KM, od kojih 800.000 KM ulažu „HE na Drini“ i 200.000 KM Matično preduzeće „Elektroprivreda RS“.

Ovlašteni predstavnik akcionara „Kristal investa“ Banjaluka Goran Klincov pitao je da li je za investicioni projekat „Buk Bijela“ sačinjen određeni elaborat o očekivanim troškovima, prihodima i slično, ili na koji način će se realizovati investicije ka toj hidroelektrani?

Direktor „HE na Drini“ Nedeljko Perišić odgovorio mu je da će koncesiono privredno društvo „HE Buk Bijela“, nakon osnivanja, imati svoje odgovornosti i obaveze u skladu sa zakonodavstvom Republike Srpske.

„Ali za sada nisu poznate finansijske konstrukcije istog. Ono što je evidentno jeste da će od stručnog kadra „HE na Drini“ i Matičnog preduzeća biti imenovan menadžment novoosnovanog preduzeća, koji će odlučivati o sličnim pitanjima“, rekao je Perišić, vidljivo je iz zapisnik sa sjednice.

Klincov je dalje pitao da li je izrađena projekcija troškova izgradnje „HE Buk Bijela“, te da li su raniji planovi mjenjani?

Perišić je odgovorio da procijenjena snaga „HE Buk Bijela“ iznosi 93,52 MW, ali da, „generalno, sve naredne aktivnosti trebaju biti preduzete nakon osnivanja novog koncesionog društva“.

Predsjedavajući skupštine akcionara Tomislav Popović je dodao da „postoje različite varijante, ali tek kada se usvoji konačno idejno rješenje, isto će se primjenjivati“.

„Trenutno je prihvaćena manja instalisana snaga od 93,52 MW, koja je prije izvodljiva, nego varijanta sa većom procijenjenom snagom hidroelektrane“, kazao je Popović.

Klincov je zatražio da na idućim sjednicama Skupštine akcionara akcionari budu upoznati sa trenutnim aktivnostima i informacijama o predmetnom projektu.

Da ništa nije jasno definisano oko ove investicije vidljivo je i iz pismene saglasnosti akcionara „Euroinvestment fonda“ Banjaluka koji je dao saglasnost za osnivanje „HE Buk Bijela“, navodeći da to rade „iz razloga što se nadaju da će studije pokazati opravdanost investicije i da će ovo privredno društvo u budućnosti poslovati sa dobitkom, a samim tim vršiti podjelu dividende“.

Drugi akcionari su takođe glasali za osnivanje novog preduzeća, te je nakon diskusije, Skupština akcionara jednoglasno usvojila Prijedlog Odluke o osnivanju koncesionog privrednog društva „HE Buk Bijela“.

Podsjećamo, CAPITAL je pisao da je procedura osnivanja „HE Buk Bijela“ započeta s godinu dana zakašnjenja, te da nadležni i dalje ne odgovaraju kada će početi gradnja hidroelektrane koja je planirana još prije četiri decenije.

„U prethodnom periodu su vođeni razgovori sa kompanijom China National Aero-Technology International Engineering Corporation, ali i drugim zainteresovanim kompanijama koje su iskazale interes za izgradnju „HE Buk Bijela“. Takođe, vode se pregovori i u cilju obezbjeđenja potrebnih finansijskih sredstava za ovaj projekat“, naveli su u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS.

Ističu da je u pripremi dokumentacija za raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača radova po sistemu „ključ u ruke“.

„Nakon izvršenog izbora izvođača ubrzano će krenuti sve aktivnosti na izradi nedostajuće dokumentacije i daljih konkretnih aktivnosti na realizaciji izgradnje hidroelektrane. Koncesiono preduzeće HE „Buk Bijela“ će dalje preuzeti sve aktivnosti vođenja i realizacije ovog projekta“, istakli su u Ministarstvu.

Ranije je pominjano da bi izgradnja „HE Buk Bijela“ trebalo da košta oko 400 miliona KM.

Od sljedeće godine registracija firmi u Srpskoj preko interneta Istaknuto

Napišite komentar

Registracija preduzeća u Republici Srpskoj od iduće godine biće moguća elektronskim putem, čime će procedure, vrijeme i troškovi za osnivanje firme biti znatno skraćeni. U početku je će e-registracija biti moguća samo za društva sa ograničenom odgovornošću i preduzetnike.

posao kancelarija

U Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS kažu da će u sistem koji će omogućavati elektronsku registraciju direktno biti uvezani registarski sudovi, Poreska uprava, Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, notari, Ministarstvo unutrašnjih poslova, nadležni organi jedinica lokalne samouprave, kao i komercijalne banke.

„Zainteresovano fizičko ili pravno lice treba da prethodno posjeduje kvalifikovani elektronski certifikat koji je izdan od strane kvalifikovanog sertifikacionog tijela sa sjedištem u RS, odnosno BiH ili od strane kvalifikovanog certifikacionog tijela sa sjedištem na teritoriji Evropske unije sa kojim Srpska ima potpisan sporazum o međusobnom priznavanju. Uz pomoć tog certifikata korisnik može pokrenuti i završiti postupak registracije firme ili preduzetničke radnje elektronskim putem“, kazali su u ministarstvu i dodali da ovaj certifikat može služiti i za bilo koju drugu elektronsku uslugu.

Direktni efekti primjene ovog sistema za krajnje korisnike, kako navode, odnose se na dodatno skraćenje vremena, procedura i troškova potrebnih za početak poslovanja, a posljedično i poboljšanje pozicije na Doing Business listi.

„Takođe će biti omogućeno i dobijanje određenih sudskih izvoda elektronski“, kažu u ministasrtvu.

Navode da će efekte primjene ovog sistema osjetiti i institucije kroz proces digitalizacije arhive, stvaranje validnih i dobro uvezanih baza podataka i automatsku razmjenu informacija među institucijama, kao važnom polugom upravanja sistemom.

„Ključni efekat ovog projekta ogleda se u činjenici da će biti stvorene pretpostavke za značajniju primjenu elektronskih usluga u Republici Srpskoj, od kojih je ova prva značajnija sa velikim brojem učesnika“, rekli su u ministarstvu.

 

Biznis

Prev Next