Uskoro kreće gradnja ''Avaz Ski Tower'' vrijednog 100 miliona evra

Napišite komentar

Drugog dana Sarajevo Business Foruma grupacija Avaz predstavila je svoj naredni investicioni projekat - Avaz Ski Tower vrijedan 100 mil EUR.

avaz ski tower

Kako je rekao za eKapiju direktor marketinga Avaz grupacije, Sead Numanović, cjelokupna dokumentacija je spremna, kao i urbanistička saglasnost i građevinska dozvola, tako da očekuju da vrlo skoro krenu u gradnju.

- Sada pripremamo teren za građenje, jer smo osim parcela koje imamo kupili i dodatno zemljište u susjedstvu već postojećeg Avazovog toranja. Očekujem da bi ubrzo mogli krenuti prvi radovi, tj. čekamo da se zvijezde poklope - rekao je Numanović ne precizirajući tačan datum početka radova.

Novac je, kako kaže, spreman, investitor je Avaz grupacija i spremni su da rade sami, ali ciljaju i na to da nađu jakog koinvestitora. Projekat tornja radila je sarajevska firma ADS Studio.

- Ovaj toranj sa sadržajem oko njega činio bi jedinstven i multifunkcionalan kondominijum. Planirano je da toranj ima kancelarijski prostor, stanove za prodaju, hotel i rotirajući restoran na krovu. U podnožju bi se kreirao šoping centar sa radnjama do 60 m2. Predviđena je i garaža iza tornja sa 500 parking mjesta - objasnio je Numanović.

Numanović je istakao za eKapiju da ovim ne završavaju planovi Avaza u vezi sa investiranjem u nekretnine, jer imaju još 40.000 m2 prostora oko Radon Plaze gdje bi takođe gradili objekte, što je još u fazi planiranja.

Kreirali aplikaciju za sigurniju kupovinu polovnih automobila Istaknuto

Napišite komentar

Nikolа Čvoro je mlаdi preduzetnik koji je uključen u аktivnosti kompаnije “ITappSoft” u Pаlаmа. Svаkog mjesecа zаpošljаvаju nove ljude i šire svoj tim, аli su brojni izаzovi tek pred njimа.

cvoro it

Cilj im je pokаzаti dа i mаnje sredine imаju potencijаl zа ulаgаnje u IT sektor, te dа Pаle zbog poslovne povezаnosti sа firmаmа u Sаrаjevu i Beogrаdu, imаju potencijаl dа zаdrže mlаde ljude i ponude im dobre poslovne prilike u zаjednici. Kompаnijа je zа mаnje od godinu predstаvilа nekoliko аplikаcijа, koje žele ponuditi korisnicimа besplаtno i olаkšаti trgovinu širom zemlje i regije.

“Često u rаzgovoru sа poduzetnicimа širom Bosne i Hercegovine nаm ljudi ukаzuju nа аdministrаtivne bаrijere, rаzlike u propisimа i slično. Mi želimo kroz nаpredne komunikаcijske tehnologije pokаzаti dа se sve te birokrаtske grаnice mogu premostiti, sаmo аko trаžim onа prаvom mjestu i imаmo spremnost dа pronаlаzimo pаrtnere u svom sektoru bez obzirа gdje se nаlаze“, poručuje Čvoro.

Tаko je zаpočet i njihov novi projekаt “Polovni аutomobili”, čiji je cilj bio ostvаriti sigurnu kupoprodаju аutomobilа širom BiH.

“Okupili smo se, mlаdi ljudi stručni u IT sektoru i ovаj nаš segment – koji je stekаo određeno iskustvo u komunikаcijаmа, promociji i prodаji proizvodа širom zemlje. Htjeli smo nаprаviti nešto što primаrno neće donositi profit, već će biti jedаn korаk nаprijed – kа društvu i sistemu u kojem će velikа većinа grаđаnа stvoriti povjerenje u korištenje online аplikаcijа zа rаzvoj biznisа, komunikаciju, trgovinu“, dodаo je Čvoro.

Fizičkim licimа ovа аplikаcijа je potpuno besplаtnа i mogu nа njoj dа oglаšаvаju do 5 аutomobilа koje žele dа prodаju.

“Ono što nаs rаzlikuje od sličnih plаtformi u BiH jeste dа do krаjа ove godine svi аutomobili koji se oglаšаvаju kod nаs prodju proces certifikаcije u renomirаnim servisimа u BiH sа kojimа imаmo potpisаne ugovore. Kupаc dobijа gаrаnciju dа je аutomobil prošаo pregled po tаčkаmа kontrolnog listа i dа je ispunio uslove dа se prodаje kod nаs nа plаtformi. Trenutno u bаzi imаmo preko 10000 аutomobilа, а proces certifikаcije vozilа počinje 1. аprilа”, nаpominje Čvoro.

Sаmа firmа postoji od mаjа prošle godine i stvorenа je kаo idejа trojice progrаmerа i entuzijаstа i u potpunosti je bosаnsko-hercegovаčki proizvod.

“Zаpošljаvаmo sedаm rаdnikа, stipendirаmo studente, širimo stručni kаdаr. Cijelu zemlju smo obišli u nekoliko mjeseci kаko bi pronаšli pаrtnere. Ovo je mаlo tržište, te smo svi upućeni jedni nа druge. Zbog togа vjerujem dа će ovа idejа uspjeti”, zаključio je Čvoro.

 

Rusi ne plaćaju porez Srpskoj: Inspektorima naređeno da zaobilaze ''Nestro petrol'' Istaknuto

Napišite komentar

Nakon što je Vlada Republike Srpske po drugi put ''Rafineriji nafte'' Brod prolongirala plaćanje poreskog duga, odlučila je da ''miruje'' i milionski dug ''Nestro petrola'', koji je takođe u većinskom vlasništvu ruskog ''Njeftegazinkora''.

vlada rs banjaluka zgrada2

U Ministarstvu finansija Republike Srpske su rekli da poreski obveznik „Nestro petrol“’ iz Banjaluke na dan 31. decembar 2018. godine nema neizmirenih tekućih poreskih obaveza.

„Poreski obveznik ima potpisan sporazum o reprogramiranju obaveza na iznos od 10.521.029 KM. Izmirene su dospjele rate reprograma u iznosu od 9.468.928 KM. Zaključkom Vlade Republike Srpske od 1. novembra 2018. godine data je saglasnost da obaveza plaćanja rata reprograma „miruje“, te da se nastave plaćati u mjesečnim anuitetima počevši od 1. maja 2019. godine“, naveli su u Ministarstvu finansija.

Portal CAPITAL objavio je juče da je „Rafineriji nafte“ Brod ponovo odgođeno plaćanje duga Srpskoj.

Dug rafinerije iznosi 14,8 miliona KM, a plaćanje je prolongirano, kako u Vladi tvrde, nakon havarije koja je zadesila „Rafineriju nafte“ u oktobru, dok razlog za „mirovanje“ duga „Nestro petrola“ nisu naveli.

Akumulirani gubitak „Nestro petrola“ premašio je 10 miliona KM, a prošlu godinu je ta kompanije završila u minusu od skoro milion KM.

„Nestro“ je u prošloj godini značajno pogoršao rezultat u odnosu na godinu ranije kada je poslovao u plusu od 1,2 miliona KM.

„Rafinerija nafte“ Brod i kompanija „Nestro petrol“ Banjaluka u većinskom su vlasništvu ruskog „Njeftegazinkora“.

 

Republika Srpska masovno uvozi trupce jer ''Šume RS'' krše ugovore

Napišite komentar

Drvoprerađivači u Srpskoj ni prošle godine nisu dobili sve ugovorene količine drveta od „Šuma Srpske“ zbog čega su morali da se snabdijevaju u zemljama okruženja, a otvoreno sumnjaju da su „Šume“ trupce isporučivale kupcima koji nisu ispunjavali uslove.

sume rs zgrada

Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS Lazo Šinik kaže za CAPITAL da su „Šume“ lani imale podbačaj u sječi od svega 0,7 odsto, a da je pad u preradi drveta bio čak 11 odsto.

„U proizvodnji namještaja lani je došlo do rasta od sedam odsto, a firme su morale da se snabdijevaju i u okruženju kako bi mogle ispoštovati preuzete obaveze, dok je u preradi drveta došlo do pada od 11,1 odsto u odnosu na 2017. Zbog toga se pitamo kako je moguće da „Šume“ imaju ostvarenje od gotovo sto odsto u odnosu na 2017, a mi imamo pad u preradi od 11 odsto. To znači da je drvo završilo tamo gdje nije trebalo i da su ga kupili nekvalifikovani kupci koji nisu prerađivali“, kazao je Šinik.

On je istakao da u ugovorima postoji klauzula koja kaže da su „Šume“ dužne raskinuti ugovor sa onima koji kupe trupce od njih, a ne prerađuju ih te da oni insistiraju na poštovanju te klauzule.

„Nova drvna industrija Podgradci“ u prošloj godini je dobila svega oko 65 odsto ugovorenih trupaca. Kako bi ispoštovali svoje ugovore drvo su morali da nabavljaju u Hrvatskoj što im je prouzrokovalo značajan rast troškova.

Direktor ovog preduzeća Veljko Beuk kaže za CAPITAL da su ugovorili 22.000 kubika bukovih trupaca, a da su dobili oko 14.000 kubika.

„Problem je što trupce dobijaju firme koje se bave trgovinom. Trupce na koje smo računali, a koje nam nisu isporučili, smo morali kupiti u Hrvatskoj. Samo po tom osnovu smo imali gubitak od 805.000 KM. Mi radimo za “IKEU”, imamo čvrste ugovore, ali da nismo uvozili sirovinu davno bismo bez njih ostali“, rekao je Beuk i dodao da najveću odgovornost za ovakvo stanje snosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS koje ne drži pod lupom „Šume RS“.

Direktori pojedinih gazdinstava nisu poštovali poslovnu politiku preduzeća

Da ugovori nisu ispoštovani priznaju i u „Šumama“ u kojima ističu da „kod pojedinih gazdinstava isporuka nije vršena u skladu sa predviđenom dinamikom zbog problema u procesu proizvodnje“.

„Najveći problem je bio nedostatak izvođača radova, odnosno nedostatak adekvatne radne snage, što je usporilo proces proizvodnje drvnih sortimenata“, pravdaju se u „Šumama“.

U ovom javnom preduzeću istuču da su potrebe prerađivačkih kapaciteta znatno veće od planirane godišnje realizacije „Šuma“, ali priznaju i da je bilo pojedinačnih slučajeva nepoštovanja poslovne politike preduzeća od strane odgovornih lica u gazdinstvima.

„Kako bi se izbjegli problemi u isporuci šumskih drvnih sortimenata, uprava javnog preduzeća je stava da se, u tekućoj godini, ne može ugovarati veća količina od raspoloživog etata i da se zaključeni ugovori moraju ispoštovati u potpunosti za one drvoprerađivače koji uredno budu izmirivali obaveze prema „Šumama“, te da će sva šumska gazdinstva koja se ne budu pridržavala poslovne politike biti sanckionisana, bez izuzetaka“, navode u ovom preduzeću.

Strateška preduzeća

„Šume RS“ su prošle sedmice raspisale javni poziv za prikupljanje podataka kako bi se utvrdila strateška preduzeća iz oblasti drvoprerađivačke industrije, a firmama je ostavljen rok od 15 dana za prijavu.

Status strateških firmi, sa kojima će biti potpisani petogodišniji ugovori o isporuci drveta, moći će da dobiju preduzeća koja u ukupnoj proizvodnji imaju minimalno trećinu finalnih ili polufinalnih proizvoda, zapošljavaju minimalno 50 radnika, osim prerađivača trupaca četinara, imaju godišnji prihod veći od dva miliona maraka te izmirene poreske i obaveze prema „Šumama RS“.

Međutim, Beuk ni od ove godine ne očekuje ništa bolje. Navodi da je ranije već imao petogodišnji ugovor, ali da je i tada dobio mnogo manje količine od ugovorenih.

S druge strane, Lazo Šinik očekuje da će se stvari donekle urediti. Kaže da je za drvoprerađivače važno da imaju okvirne količine koje bi bile na raspolaganju prerađivačima jer su oni najvažniji subjekti koji najviše nose i vraćaju Srpskoj.

Prema njegovim riječima statust strateških firmi trebalo bi da dobije između 30 i 40 drvoprerađivača u Srpskoj koji ispunjavaju tražene uslove.

Naplatili od RITE ''Ugljevik'' 2,2 miliona, pa tužili za još 170.000 KM Istaknuto

Napišite komentar

Firma „Continental“, kojoj je Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ morao isplatiti milionsku odštetu za poslove koji nikada nisu izvršeni, novom tužbom pokušava od ovog preduzeća naplatiti još 168.282 KM.

RiTE Ugljevik

„Continental“ je jedna od tri firme kojima je RiTE „Ugljevik“ po osnovu sudskih presuda morao isplatiti milionski iznos, bez obzira na to što se RiTE „Ugljevik“ pozivao na to da one nisu obavile ugovorene poslove.

Pored „Continentala“, RiTE „Ugljevik“ su tužile i firme „Šico company“ i „Terex inženjering“ i ukupno su od RiTE naplatile oko osam miliona KM.

Nakon što je izgubio sporove pred sudovima u RS, RiTE „Ugljevik“ je podnio apelacije Ustavnom sudu BiH, od kojih su dvije u toku, a jedna je odbijena, nakon čega se ovo preduzeće obratilo i sudu u Strazburu.

„Continental“ traži izuzeće sudije

U Okružnom privrednom sudu u Bijeljini danas je održano pripremno ročište po tužbi „Continentala“ koji od RiTE potražuje 168.282 KM na ime obračunatih zakonskih zateznih kamata.

Kako je pojasnila sudija u ovom predmetu Božana Gužvić, radi se o obračunatoj kamati zbog kašnjenja u naplati glavnog duga od 1,1 miliona KM dosuđenog pravosnažnom presudom.

Prema tužbi preduzeća „Continental“, RiTE „Ugljevik“ nije platio dug, tako da je „Continental“ podnio prijedlog za izvršenje, nakon čega je u martu 2017. godine sa računa RiTE „Ugljevik“ na račun „Continentala“ prebačeno 2,28 miliona KM, jer je iznos dosuđenih zakonskih zateznih kamata dostigao iznos glavnog duga.

Međutim, „Continental“ smatra da je od 7. juna 2016. godine počela teći i zakonska zatezna kamata na već obračunatu kamatu, tako da sada traži da naplati „procesnu kamatu“, odnosno kamatu na već obračunatu kamatu.

S obzirom na to da je sudija Božana Gužvić neko vrijeme radila u RiTE „Ugljevik“, kada je pred Okružnim sudom i zastupala ovo preduzeće, „Continental“ je zatražio njeno izuzeće.

Konačnu odluku o tome donijeće predsjednik Višeg privrednog suda u Banjaluci.

RiTE Ugljevik očekuje odluke Ustavnog suda BiH i suda u Strazburu

Advokat RiTE „Ugljevik“ Branislav Đokić rekao je danas za CAPITAL da su svi postupci sa „Šico company“, „Terex inženjeringom“ i „Continentalom“ pravosnažno okončani, te da su svi oni dobili naknade koje su tražili i da im je RiTE isplatila ukupno oko osam miliona KM.

„Firma „Continental“ sada traži dodatnih 168.282 KM na ime procesnih kamata. Institut procesnih kamata za nas je još nepoznat, ali vidjećemo šta će biti u narednom periodu. Mi smo toj firmi već platili cjelokupan iznos sa kamatom po presudama redovnih sudova“, kazao je Đokić.

On je istakao da je RiTE „Ugljevik“ uložio apelacije Ustavnom sudu BiH na sve presude, te da je po jednoj odlučeno, nakon čega su se obratili i sudu u Strazburu.

„Postupci po apelacijama u vezi sa presudama u korist „Continentala“ i „Terex inženjeringa“ su još u toku, dok je u predmetu „Šico and company“ naša apelacija odbijena, nakon čega smo pokrenuli postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu“, kazao je Đokić.

Tužbe ptoriv RiTE, firme „Continental“, “Terex inženjering” i „Šico and company“ zasnivale su na tome što je RiTE 2003. godine u postupku javne nabavke za izvođenje pomoćnih radova na površinskom kopu “Bogutovo Selo”, izabrao njih kao najpovoljnije, ali nikada nije zaključio ugovore sa njima jer je Vlada RS zadužila RiTE „Ugljevik“ da proizvodnju uglja i otkrivke do kraja te godine vrši sopstvenom mehanizacijom.

U ovim firmama su potom izračunali da im je načinjena milionska šteta pa su redom podnosili tužbe protiv RiTE.

M:tel nastavlja da kupuje svoje konkurente

Napišite komentar

Kompanija „M:tel“ postala je stoodstotni vlasnik privatnog telekomunikacionog i kablovskog operatera „Telrad Net“ iz Bijeljine, potvrđeno je iz „M:tela“.

mtel banjaluka zgrada

U ovoj kompaniji navode da su, prateći svoj strateški plan, koji predviđa i akvizicije kablovskih operatera, a na osnovu zaključenog ugovora o kupoprodaji, postalili stoodstotni vlasnik firme „Telrad Net“ iz Bijeljine.

„Ovim je okončana transakcija vezana za prenos vlasništva. Prateći globalni trend na telekomunikacionom tržištu, strateški planovi kompanije „M:tel“ usmjereni su ka pozicioniranju kompanije kao regionalnog lidera u oblasti telekomunikacija“, navodi se u obavještenju „M:tela“ akcionarima o značajnim događajima.

„Telrad Net“ je telekomunikaciona kompanija u BiH koja pruža usluge izrade pristupnih telekomunikacionih mreža, javne fiksne telefonije, VoIP i IP telefonije, kablovske televizije kao i kablovskog interneta.

„M:tel“ je prošlog mjeseca postao i 100 odstotni vlasnik kablovskog operatera „Blicnet“, o čemu je CAPITAL tada pisao.

 

Jahorina ekonomski forum 23. i 24. aprila u ''Termagu'' Istaknuto

Napišite komentar

Udruženje ekonomista Republike Srpske SWOT 23. i 24. aprila ove godine, organizuje četvrti Jahorina ekonomski forum u hotelu Termag, na temu “Ekonomija novog doba – digitalizacija i komunikacione tehnologije kao baza ekonomskog razvoja”.

jahorina ekonomski forum2

Ovogodišnji forum se organizuje u saradnji sa Savezom ekonomista Srbije, a pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske i predsjedavajućeg predsjedništva BiH. Ovogodišnja tema foruma je veoma interesantna i može se reći da se donekle i sama nametnula, imajući u vidu svjetske trendove, ali i trendove u našem okruženju.

Uskoro će biti objavljena agenda foruma sa svim temamam, a ove godine među predavačima će biti eminentni domaći stručnjaci, ali i eksperti iz regiona i svijeta. Među predavačima će se naći i zvučna imena koja nemamo prilike često da viđamo na našim prostorima.

Sve aktuelne informacije vezane za forum biće objavljivane na sajtovima www.jahorinaforum.com i www.swot.ba.

Novi vlasnici hotela ''Bistrica'' preuzimaju i ''Pavlović'' banku

Napišite komentar

„Batagon International AG“ iz Švajcarske preuzima Pavlović International Banku, za šta je dobio saglasnost Agencije za bankarstvo RS, saznaje portal CAPITAL.

pavlovic international bank

Dokapitalizacija Pavlović banke sa sedam miliona KM trebala je da bude izvršena do 3. decembra, ali su iz banke dva puta zatražili produženje roka, što im je i odobreno. Posljednji rok je istekao juče.

Iz Pavlović banke danas su za CAPITAL potvrdili da će „Batagon“ kupiti akcije te banke.

„Pravilima 18. emisije je predviđeno pravo preče kupovine od strane postojećih vlasnika koje nije iskorišteno, a nakon više zainteresovanih investitora, kompanija „Batagon International AG“, Zug, Švajcarska je pored iskazanog interesovanja dostavila i dokaz o rezervisanim sredstvima za sticanje kontrolnog učešća što je objektivno i bio razlog za prudužavanje roka dokapitalizacije“, naveli su iz Pavlović banke.

Dodali su da je zaključno sa današnjim danom Agencija za bankarstvo RS izdala saglasnost za sticanje kontrolnog učešća kompaniji „Batagon“.

„U skladu sa pismom namjere koje smo primili od navedenog investitora i pravilima investiranja, upravo je završena eksterna revizija čiji nalazi su u postupku provođenja, a nakon čega će se stvoriti uslovi za raspisivanje nove emisije akcija u iznosu dovoljnom za ispunjenje svih propisanih parametara i uspješan nastavak poslovanja banke u znatno većem obimu nego što je to bilo posljednjih godina“, naglasili su u Pavlović banci.

Istakli su da banka nesmetano posluje, solventna je i likvidna.

„U prilog tome jeste podatak da ukupan iznos novčanih sredstava na današnji dan iznosi oko 70 miliona KM, što je višestruko iznad obavezne rezerve na računu kod Centralne banke BiH“, kazali su u Pavlović banci.

Krajem decembra u Pavlović banci su rekli da je obezbijeđen novac za dokapitalizaciju, te da je dodatni rok za upis i uplatu akcija potreban radi završetka svih procedura oko potpisivanja ugovora i transfera sredstava.

„Potvrđujemo naše prethodne navode da su sredstva namijenjena dokapitalizaciji obezbijeđena, ali da je za ulaganje u banku neophodno provesti prethodne aktivnosti što uključuje najprije izradu konačnih finansijskih izvještaja sa 31.12.2018. godine sa mišljenjem eksternog revizora i ostale zakonom predviđene uslove za realizaciju nove emisije akcija koja će se sprovesti u novom postupku za poznatog kupca“, naglasili su.

Prema finansijskom izvještaju gubitak banke u prvih šest mjeseci prošle godine iznosio je 2,74 miliona KM. Ova banka u većinskom vlasništvu je porodice biznismena Slobodana Pavlovića i njegove kompanije „Slobomir“.

„Batagon International“ već je kupio i preuzeo upravljanje hotelom „Bistrica“ na Jahorini. Njihov zastupnik – kompanija “Bathoteli” zvanično je počela sa radom u „Bistrici“ i od 1. aprila hotel će biti zatvoren zbog rekonstrukcije, saopšteno je u petak iz OC „Jahorina“.

Kompanija „Batagon“ je krajem prošle godine kupila i Fabriku akumulatora Sombor u stečaju, a mediji u Srbiji su pisali da iza ove firme stoji biznismen Dalibor Matić, odnosno njegova supruga Slađana Matić.

Očekuje se novo poskupljenje goriva u BiH Istaknuto

Napišite komentar

Nakon što je cijena nafte na svjetskom tržištu, već treću sedmicu zaredom, znatno porasla, novo poskupljenje uskoro se očekuje i na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini.

tocenje goriva

Gorivo je već prošle sedmice poskupjelo u Hrvatskoj i Srbiji, dok u BiH od početka godine nije bilo novih poskupljenja.

Milenko Bošković iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH kazao je za Avaz da je teško prognozirati koliko bi poskupljenje moglo biti, ali je siguran da će doći do promjene cijena.

– U Hrvatskoj je gorivo poskupjelo i prije nego što je cijena nafte porasla na svjetskom tržištu. U FBiH i dalje imamo zaokruživanje cijena na pet feninga. Kada bi to bilo ukinuto, cijene bi sigurno bile niže. Ipak, realno je da će doći do poskupljenja. Kod nas je na sceni toliko šarenilo kada je riječ o cijenama da se ne zna više ni ko je poskupio, a ko nije – smatra Bošković te dodaje da Udruženje nema ingerenciju za formiranje cijena.

Predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić kazao nam je da se cijena goriva u Srpskoj kreće od 2,23 do 2,35 KM po litru.

– Ako je poskupjelo na svjetskom tržištu, možemo samo očekivati nove, više cijene. Kod nas cijena nafte, nažalost, nije padala kada je to bio slučaj u svijetu, pa je teško prognozirati šta će se sada desiti, ali prije će poskupjeti nego što će doći do pojeftinjenja – istakao je Grbić.

Dodao je da je trenutno litar goriva jeftiniji u Hercegovini nego na pumpama u Banjaluci i Prijedoru, a da su cijene uglavnom vrlo različite od pumpe do pumpe.

Na londonskom tržištu cijena barela nafte prošle je sedmice porasla za 3,6 odsto. Kada je riječ o američkom tržištu, barel je poskupio za 4,3 odsto.

 

Hamoviću odobreno da na potencijalima Srpske ubire profit do 2055. godine

Napišite komentar

Vlada Republike Srpske poklekla je pod pritiskom Vuka Hamovića koji je tražio da mu bude produžena koncesija za izgradnju i korišćenje termoelektrane (TE) “Stanari”, kao i za eksploataciju uglja i vode. Njegovoj firmi EFT odobreno je da na potencijalima Srpske ubire profit do maja 2055. godine, piše CAPITAL.

termoeletrana stanari

Odluku o dopuni Odluke o dodjeli koncesije za izgradnju i korišćenje TE „Stanari“ Vlada je donijela početkom mjeseca, a na snagu će stupiti 26. januara. Koncesija se produžuje za 12 godina.

Iako je u Odluci o utvrđivanju uslova za produženje roka, koju je Vlada donijela u oktobru prošle godine, navedeno da se minimalna koncesiona naknada za produženi period trajanja koncesije utvrđuje u iznosu od 0,0033 KM po proizvedenom kilovat-času električne energije, dopunom Odluke o dodjeli koncesije nije definisana naknada.

Ministarstvu energetike i rudarstva, kojim rukovodi Petar Đokić, uputili smo pitanje zašto dopunom Odluke o dodjeli koncesije nije definisana naknada. Do objave, Ministarstvo nije poslalo odgovore na pitanje portala CAPITAL.

Istovremeno izmijenjene su i odluke o koncesijama za eksploataciju uglja i vode i u njima su navedene obaveze koncesionara u vezi sa plaćanjem naknada.

Odluka o dodjeli koncesije za eksploataciju uglja izmijenjena je tako da se koncesija sa firme „EFT – Group Rudnik lignita Sanari“ prebacuje „EFT – Rudnik i Termoelektrani Stanari“. Ova koncesija se produžuje za 20 godina.

„Koncesionar će za produženi period trajanja koncesije platiti RS jednokratnu naknadu od 797.965 KM i naknadu za eksploataciju uglja radi prodaje trećim licima u iznosu od 2,6 KM/t“, navedeno je u Odluci.

Treća odluka koja je izmijenjena, a tiče se EFT-a, odnosi se na eksploataciju vode na ležištu „Dragalovci“ u Stanarima koja se produžava za 17 godina.

„U produženom periodu koncesionar će plaćati naknadu za eksploataciju mineralnog resursa u iznosu od 0,30 KM/m3“, istaknuto je u Odluci Vlade.

Hamoviću su tri koncesije, za korišćenje TE, te za eksploataciju uglja i vode, produžene do 16. maja 2055. godine.

Povlašten položaj za EFT

Podsjećamo, portal CAPITAL objavio je da Vlada RS ispunjava želje Vuka Hamovića kada su u oktobru donesene tri odluke o utvrđivanju uslova za produženje roka na koji su dodijeljene koncesije EFT-u.

Da EFT ima povlašten položaj pokazale su i izmjene Pravilnika o visini koncesione naknade i bankarskim garancijama u oblasti elektroenergetike, energenata, rudarstva i geologije u RS.

Pravilnik je 2016. godine izmijenio ministar industrije energetike i rudarstva RS Petar Đokić, o čemu je CAPITAL pisao u tekstu “Đokić se u ime RS odrekao 100 miliona KM u korist EFT-a”.

Uprava za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova RS izuzela je krajem 2017. godine iz Komisije za koncesije RS dokumentaciju u okviru istrage protiv ministra Đokića, a u vezi sa izmjenama Pravilnika o visini koncesione naknade.

Nakon što joj je istekla dvogodišnja dozvola za proizvodnju električne energije, termoelektrana „Stanari“ u oktobru je dobila novu dozvolu, i to na period od 10 godina.

TE „Stanari“ je u 2017. godini, koja je ujedno bila i prva godina punog komercijalnog rada termoelektrane, ostvarila 36 miliona KM dobiti, što je čak 22 miliona više u odnosu na 2016, objavili smo u tekstu „Hamović na TE „Stanari“ zaradio 36 miliona KM“.

Odluka o dodjeli koncesije za izgradnju i korišćenje TE „Stanari“ donijeta je u februaru 2008. godine, o čemu smo pisali u tekstu „Vlada RS odobrila EFT-u koncesiju za TE Stanari“.

Tada je definisano da koncesioni period iznosi 30 godina uz odgođeni period od 24 mjeseca koji se ne uračunava u period koncesije.

Ryanair šestu godinu zaredom najgora aviokompanija

Napišite komentar

Niskobudžetna avio kompanija ''Ryanair'' iz Irske već šestu godinu je izabrana za najgoru aviokompaniju u Velikoj Britaniji, što je pokazala i godišnja anketa portala ''Which Travel'', koja se bavi istraživanjem zadovoljstva potrošača i korisnika avio prevoza.

ryanair avion

Putnici, koji su glasali u ovoj anketi, ocijenili su da avioni kompanije ''Ryanair'' imaju najneudobnija sjedišta, najlošije uređene kabine, najlošije uslove za ukrcavanje, odnosno često su gužve i velika čekanja pri ulasku i izlasku, te da osoblje ''Ryanaira'' služi najlošiju hranu, piće i druge proizvode koji se prodaju na letu.

Niskobudžetne kompanije poput ''Thomas Cook'' i ''Wizzair'' su dobili daleko više bodova od pomenute irske aviokompanije, a koje najviše lete na destinacije u istočnoj i centralnoj Evropi. U najboljih pet kompanija, kada se radi o niskobudžetnim avioprevoznicima, nalaze se ''Aurigny Air Service'', "Swiss Airline", "Jet2", "Norwegian" i "KLM" iz Holandije.

Putnici koji lete "Ryanair" kompanijom posebno su frustrirani zbog otkazivanja letova, čestog mijenjanja pravilnika za prtljag i netačnost voznog reda aviokompanije. Na hiljade učesnika ankete izjavilo je za "Which Travel" kako “nikada više neće letjeti "Ryanair"-om, ma koliko bio jeftiniji od svoje konkurencije”.

Podsjećemo, usluge ''Ryanair'' kompanije na letovima Banjaluka - Stokholm, Banjaluka - Brisel, Banjaluka - Memingen i Banjaluka - Berlin imaju mogućnost da koriste i naši državljani. Pored leta za Beograd kompanijom ''Air Serbia'', ''Ryanair'' je jedina aviokompanija koja leti iz Republike Srpske.

 

Radnicima ''Swisslion"-a umjesto čestitke otkaz! Istaknuto

Napišite komentar

Radnicima pogona fabrike "Svislajon" u Nevesinju, umjesto čestitke za Novu godinu, danas su uručeni otkazi. Iako se u javnosti nedavno spekulisalo da ovaj pogon neće biti zatvoren, to se, ipak, dogodilo, a bez posla je ostalo 38 radnika, saznaje "Direkt".

swisslion dodik trebinje

"Firma je likvidirana i ne radi više", potvrdio je za naš portal Aleksandar Kojović, direktor "Svislajon Takova". Razlozi za zatvaranje ovog pogona, kaže, brojni su, a najveći je njegova nerentabilnost.

"Velika je priča, problem je rentabilnosti i svega. Sirovine su se dovlačile iz Srbije, do neki dan nije bilo vode, pa je ona prečišćavana, pa je kupljen neki prečistač za vodu. Sve su to bili troškovi, a svi proizvodi koji su se pravili tu najviše su se prodavali u Srbiji. Tu su bili veliki režijski troškovi. Po meni, to je bilo otvoreno da se pomogne tom dijelu Hercegovine, a nije bilo neke rentabilnosti", smatra Kojović.

On dodaje da je sve komentare o potencijalnom zatvaranju ovog pogona nedavno dao vlasnik "Svijslajona" Rodoljub Drašković.

Podsjećamo, Drašković je u medijima tada izjavio da u Nevesinju nema kadrovskog potencijala koji bi se osposobljavao kako bi fabrika bila uspješna. Takođe, on je tvrdio da su mu obećavali da će za ovaj pogon biti osposobljeni ispravna voda i podsticajna sredstva, ali da je na obećanjima sve i ostalo.

 

Biznis

Prev Next