BiH dobija nekretnine od 14 miliona dolara Istaknuto

Napišite komentar
BiH bi na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ u raspodjeli preostale 51 nekretnine iz diplomatsko-konzularne (DKP) mreže trebalo da dobije imovinu vrijednu 14 miliona dolara.
 
Nakon više od tri godine pauze predstavnici bivših jugoslovenskih republika do juna bi trebalo ponovo da se okupe za istim stolom kako bi se dogovorili o podjeli 51 preostale diplomatske nekretnine širom svijeta, vrijedne više od 110 miliona dolara. U Ministarstvu inostranih poslova BiH rekli su nam da Makedonija treba da zakaže termin narednog sastanka Zajedničke komisije za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ. Nije izvjesno da li će sva imovina biti podijeljena na tom sastanku, jer je riječ o dugotrajnom procesu.
 
Želje
Kako je za “Glas Srpske” objasnio pomoćnik ministra finansija i trezora BiH Zenit Kelić, do sada je BiH na ime sukcesije nekretnina DKP-ova bivše SFRJ dobila 26,3 miliona dolara, a na svoj konto treba da inkasira još 13,7 miliona.
 
Ističe da su među najatraktivnijim i najvrednijim objektima koji još nisu podijeljeni ambasada u Moskvi (15,4 miliona dolara), Nju Delhiju (4,4 miliona), Braziliji (četiri miliona), Sofiji (1,9 miliona) i Buenos Ajresu (1,7 miliona dolara).
 
- BiH je za sada iskazala zahtjev za ambasadu u Buenos Ajresu - kaže Kelić.
 
Pojašnjava da je osnov za proporcionalnu raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ izvještaj koji je uradila nezavisna revizorska kuća “KPMG PEAT MARWICK”, čiji je nalaz u Sporazumu o pitanjima sukcesije prihvatilo svih pet zemalja sljedbenica.
 
- DKP imovina bivše SFRJ grupisana je prema geografskim regijama i biće raspodijeljena tako da odražava što je moguće bliži omjer vrijednosti raspodjele za svaku državu - rekao je Kelić. Precizirao je da geografska regija zemalja OECD-a broji 67 nekretnina ukupne vrijednosti 201 milion dolara, od čega BiH pripada 30,15 miliona, a već joj je dodijeljena imovina vrijedna 24,08 miliona dolara ili 79,87 odsto.
 
- Ostatak Evrope broji šest nekretnina ukupne vrijednosti 20,9 miliona dolara, od čega BiH pripada 3,135 miliona dolara, a za sada tu nije preuzela ništa - rekao je Kelić.
 
Ističe da u regionu Latinska Amerika i Karibi postoji 13 nekretnina bivše SFRJ vrijednosti 11,4 miliona dolara, od čega BiH pripada 1,71 milion, a koje takođe tek treba da dobije.
 
Dodaje da BiH još nije dobila ni nekretnine u Aziji. Tu je sedam nekretnina ukupne vrijednosti 9,1 milion, od čega BiH pripada 1,36 miliona dolara.
 
- U Sjevernoj Africi je šest nekretnina vrijednosti 4,7 miliona dolara, od čega 0,75 miliona dolara pripada BiH. Do sada je BiH dobila imovinu vrijednu 0,63 miliona dolara ili 89,36 odsto. U Africi, južno od Sahare postoje 24 nekretnine ukupne vrijednosti 19,3 miliona dolara, od čega BiH pripada 2,89 miliona. BiH je već pripalo 1,6 miliona ili 55,27 odsto - precizira Kelić.
 
Imovina
Među objektima koji su do sada pripali BiH su rezidencija u Austriji, stan u Italiji, objekat ambasade u Kanadi, rezidencija u Mađarskoj, objekat ambasade u Norveškoj te kuća u Americi. BiH je dobila i ambasade u Španiji, Turskoj i Velikoj Britaniji.
 
- BiH je u 2012. dobila ambasadu u Najrobiju koja je vrijedna 1,6 miliona dolara. Zgrada ambasade u Alžiru vrijednosti 0,6 miliona dolara dodijeljena je u jednakim dijelovima Hrvatskoj i BiH u svrhu zajedničke prodaje ili u druge svrhe u skladu sa bilateralnim sporazumom dviju država - kaže Kelić.
 
Naglasio je da je većina objekata danas u lošem stanju zbog proteka vremena i nemogućnosti ulaganja u njih.
 
- Tako je procijenjeno da su objekti koje je BiH dobila u Oslu i Otavi prihvatljivi za rad nakon određenih ulaganja, dok su objekti u Budimpešti i Madridu komisijski preuzeti i neuseljivi. Uknjižba objekata u Beču i Milanu je otežana, u Austriji zbog problema sa reciprocitetom, a u Italiji zbog spora sa nasljednikom stana - konstatuje Kelić.
 
Ističe da je činjenica da je raspodjela preostale DKP imovine u zastoju, jer se u protekle tri godine nisu sastajali komiteti za raspodjelu ove imovine.
 
- BiH je sa Srbijom imala aktivnosti u vezi sa razgraničenjem objekta i zemljišta u Ankari u Turskoj, kao i aktivnosti u vezi sa eventualnim ustupanjem i zamjenom DKP imovine u Turskoj i Beogradu. BiH ima obavezu i da u što skorije vrijeme imenuje svog ovlašćenog pregovarača u Komitet za Aneks B kako bi proces mogao ponovo da se intenzivira - napominje Kelić.
 
Dosadašnji pregovarač BiH bio je bivši ministar inostranih poslova Zlatko Lagumdžija.
 
- Ministarstvo inostranih poslova očekuje da Savjet ministara uskoro imenuje novog predstavnika u Komisiji - rekao je načelnik kancelarije za odnose sa javnošću u Ministarstvu inostranih poslova Nebojša Regoje.
 
Izvor i foto: Glas Srpske; Autor Željka Domazet
Napomena i uslovi komentarisanja
Napomena: Komentari čitalaca ne predstavljaju stav redakcije portala Sarajevo-RS.com. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Sarajevo-RS.com zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.
Uslovi komentarisanja: Strogo je zabranjen govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Prijavite se napišite svoj komentar...
Prijavi se putem
ili ostavi komentar kao gost
Učitavanje komentara... Komentar će biti osvježen nakon 00:00.

Budite prvi i dodajte komentar.

nazad na vrh