Menu
A+ A A-
Redakcija

Redakcija

Karadžić traži pravednu, a ne ''očekivanu'' presudu

  • Published in Svijet

radovan karadzic hagHaški optuženik Radovan Karadžić zatražio je od Žalbenog vijeća Tribunala da preinači presudu kojom je osuđen na 40 godine zatvora zbog navodnog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti u BIH i da donese pravednu odluku.

U svom dopunskom odgovoru na žalbu tužilaštva od 109 strana, Karadžić je apelovao na Žalbeno vijeće da uradi "ono što je ispravno i pravedno, a ne ono što se očekuje", napominjuhci da "presuda pretresnog vijeća treba da bude preinačena".

Napominjući da je imao nepošteno suđenje koje je dovelo do pogrešnih zaključaka u presudi, Karadžić je detaljno ukazao zašto smatra da optužbe tužilaštva nisu tačne, da su neistinite i da njegova presuda nije zakonita.

U zaključku podneska Karadžić je napomenuo da su ovo njegove posljednje pisane riječi u ovom postupku.

"One su pisane 25 godina, od izbijanja rata u Bosni i Hercegovini do danas", naveo je Karadžić a potom se osvrnuo na početke međunardnog krivičnog prava i citirao deo uvodnog izlaganja tužioca iz Nirnberškog procesa Roberta Džeksona.

Džekson je tada naveo: "onako kako mi budemo sudili optuženima danas, tako će nama sutra suditi istorija. Davanjem otrovnog pehara ovim optuženima mi ga stavljamo i na svoje usne. Moramo skupiti takvu svijest i intelektualni integritet za naš zadatak da bi ovo suđenje služilo za primjer potomstvu kao ispunjenje težnji ka pravdi".

Međutim, Karadžić smatra da njegovo suđenje oživjelo ove težnje.

Karadžić je već ranije zatražio od Žalbenog veća da odbije žalbu tužilaštva koje je tražilo da se Karadžiću presuda preinači na kaznu doživotnog zatvora.

On je u martu 2016. godine osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovečnosti u BiH 1992-1995. godine.

Žalba tužilaštva Haškog tribunala je Žalbenom vijeću podnijeta početkom decembra 2016. i ima 89 strana, dok je Karadžićeva žalba koja je takođe nedavno objavljena i ima 233 strane.

Karadžić je u svojoj žalbi osporavao navode presude i tražio oslobadajuću presudu.

Usmeno izlaganje žalbi trebalo bi da, kako je ranije saopšteno iz Tribunala, bude održano na proljeće 2018. godine, a konačne presude se očekuju godinu dana kasnije.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Zeleno svjetlo za ruske milione

parlament savjet ministara nezavisneSporazum između Saveta ministara BiH i ruske vlade o klirinškom dugu Rusije prema BiH od 125.157.834 dolara dobio je "zeleno svjetlo" Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja ga je uputila Predstavničkom domu na davanje saglasnosti.

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda i zamjenik ministra finansija Ruske Federacije Sergej Storčak potpisali su 21. marta u Moskvi Sporazum o regulisanju obaveza bivšeg SSSR prema BiH, prema kojem će BiH biti isplaćeno 125.157.834 američka dolara.

Dogovoreno je da će sredstva biti raspoređena tako što će Federacija BiH dobiti 58 odsto, ili 72.591.543 dolara, Republika Srpska 29 odsto, ili 36.295.771 dolar, institucije BiH deset odsto, ili 12.515.783 dolara i Brčko distrikt tri odsto, ili 3.754.735 dolara.

Bosna i Hercegovina je, inače, jedina zemlja iz bivše Jugoslavije kojoj još nije isplaćen takozvani klirinški dug, ali je istovremeno i jedina zemlja bivše SFRJ kojoj će dug biti isplaćen u gotovini, a ne u robi.

PLANOVI

Milioni dolara iz Rusije uglavnom su uračunati u budžete za ovu godinu. Dok su vlasti Republike Srpske još ranije rekle da će njime biti isplaćen novac za podsticaje poljoprivrednicima, zajedničke institucije BiH ova sredstva su planirale za kupovinu ili izgradnju objekata za smještaj institucija BiH.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Poslanici SNSD ipak na sjednici Parlamentarne skupštine

parlament bih sjednica 2Poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata, koji nisu prisustvovali početku današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na čijem dnevnom redu se, između ostalog, nalazi i set zakona o akcizima, nakon kratke pauze pridružili su se ostalim poslanicima koji nastavljaju sa radom.

Poslanici bi trebalo da se izjasne o hitnoj proceduri donošenja Seta zakona kojim bi benzin poskupio za 15 feninga.

Iako su do sada odbijali da prisustvuju sjednicama kojima predsjedava Šefik Džaferović, navodno, zbog njegove ratne uloge, čini se da je današnji ulog za poslanike SNSD-a mnogo značajniji.

Naime, eventualnim usvajanjem predloženog Seta zakona o nafti i naftnim derivatima dodatna sredstva obezbijedila bi se i entitetskim vlastima, ali i omogučio nastavak aranžmana sa MMF-om.

Ministri iz Saveza za promjene nisu podržali Set zakona koji je u parlamentarnu proceuru uputio Savjet ministara, dok su poslanici ove koalicije najavili da neće podržati usvajanje po hitnoj proceduri.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Novo zaduženje emisijom obveznica

berza2Republika Srpska se ponovo zadužuje emisijom obveznica. Ovog puta za 50 miliona maraka. Javni poziv, koji je potpisao ministar finansija Zoran Tegeltija, objavljen je na sajtu Banjalučke berze, a aukcija je zakazana za 3. maj.

U opoziciji za ovu temu kažu da neminovno srljamo u propast. Analitičari poručuju da Vlada ne obrazlaže zbog čega se zadužuje.

Za 50 miliona maraka Republika Srpska će se po ko zna koji put zadužiti. Javni poziv za novu, 23. emisiju obveznica, sa rokom dospijeća od pet godina, dostupan je na sajtu Banjalučke berze.

''Dospijevaju određeni anuiteti za vraćanje prethodnih obaveza i sredstva koja se pribave emisijom obvaznica idu uglavnom na vraćanje starih dugova, ali to nije ništa novo'', rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

''Vlada nastavlja da radi ono što je najlošije za jednu zemlju - dodatno se zadužuje. Tim novim zaduživanjem se ne smanjuje postojeći dug, naprotiv'', ističe predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

Novo zaduženje je uslijedilo kao posljedica straha da neće stići 50 miliona maraka od MMF-a, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

''To u prevodu znači da će to otplaćivati neka druga vlada, a simptomatično je to što oni ne govore zbog čega se zadužuju, odnosno za šta je namijenjen novac'', ističe Pavlović.

Radi se o kontinuitetu zaduživanja i orijentaciji ka domaćim finansijskim izvorima, jer ne postoji strategija rješavanja problema koji nas tek čekaju iduće godine, a to je otplata od čak milijardu maraka, odnosno mnogo više od polovine budžeta, zaključuje Pavlović.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Radnici protiv prodaje RŽR Ljubije

radnici ljubija pressPres konferencija sindikata “ArcelorMittal” pretvorila se u svađu sa Evgenijem Zotovim, direktorom "Israeli Investment Group Balkan”.

Dok je Zotov ubjeđivao radnike da ne strahuju i da je njihova ponuda bolja od Mittala, radnici su na njega osuli "drvlje i kamneje" tvrdeći da se radi o prevari

Predsjednik sindikata radnika “ArcelorMittal” apelovao je na poslanike NSRS da glasaju po savjesti kada se bude glasalo za prodaju RŽR Ljubija. Kako kaže u ponudi “Israeli Investment Group Balkan” ne vide ozbiljnog ponuđača.

Takođe ističu da Mittal radi već 12 godina i da su primanja redovna te da strahuju da sa promjenom vlasnika to više neće biti tako.

Istog mišljenja je i Zuhdija Kapetanović predsjednik sindikata “ArcelorMittal” iz Zenice koji ističe da ne mogu naći dovoljno informacija o ponuđaču.

Podsjećanja radi “Izraeli investment Group” je za većinski paket akcija Rudnika željezne rude Ljubija ponudio 92 miliona KM. Tu ponudu prihvatila je Vlada RS, a o njoj će se poslanici izjašnjavati na sjednici NSRS u utorak.

S druge strane, „Arcelor Mittal“ je spreman da izdvoji 63,6 miliona KM za kupovina akcija rudnika, a u ponudi navodi i da će u modernizaciju i razvoj tri ležišta (Omarska, Tamošnica i Ljubija) u narednih deset godina investirati 63 miliona KM

Nakon novinara pitanja je postavljao i Evgenij Zotov, direktor “Izraeli investment Group” koji je na kraju rekao da podaci koje predstavlja sindikat nisu tačna.

Zotov je radnicima garantovao posao i razvoj rudnika, dok su oni najavili izlazak na ulicu u slučaju prodaje.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Snježne padavine u većini krajeva

stanje cesta snijeg sumaOblačno i hladno vrijeme očekuje nas i danas u većini krajeva Republike Srpske. Do kraja dana očekuju se snježne padavine i slaba susnježica u svim krajevima, a na jugu Hercegovine i u Semberiji kiša koja prestaje do kraja dana, saopšteno je za Sarajevo-RS  iz Hidrometeorološkog zavoda Srpske.

Popodne padavine postepeno slabe, na jugu Hercegovine više sunčanih perioda. Vjetar umjeren do jak sjeverni i sjeverozapadni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 2°C do 7°C, na jugu do 13°C, u višim predjelima oko i malo ispod nule.

Prema prognozi iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske jutros je u 8:00 časova najviše snijega izmjereno u Kneževu (47cm), dok je najmanje snijega palo u Srebrenici (2cm). Visina snijega na Han Pijesku iznosi 31 cm, na Sokocu 16 cm, dok je na Čemernu palo 10 cm.

Na Jahorini, prema prognozi sajta ''Jahorina Prestige'' visina snježnog pokrivača iznosi 60cm. 

Najhladnije jutros u 8 časova bilo je na Čemernu -6°C, na Han Pijesku je izmjereno -4°C, na Sokocu -2°C, dok je u Istočnom Sarajevu jutros temperatura je iznosila 1°C.

 

 

 

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Otišao još jedan simbol našeg djetinjstva

rasa popovDečji pisac, glumac i novinar Radivoj Raša Popov preminuo je juče u 84. godini života u Beogradu.

"Sveznalica, autentični mudrac i Orfej našeg doba", najbolji su opisi kojima je na ''Vikipediji'' objašnjeno ko je novinar i književnik Radivoj Raša Popov. U vrijeme prikazivanja serijala "Fazoni i fore" bio je pomalo svačiji deda.

Rođen je 26. juna 1933. u Mokrinu. Iako je više volio istoriju, 1952. godine Popov se opredijelio za studije književnosti u Beogradu. Novinarsku karijeru počeo je u novosadskom "Dnevniku", a radio u listu "Mladost", u Radio Beogradu, u Televiziji Beograd.

Bio je lektor za srpskohrvatski jezik u Londonu, Birmingemu i Notingemu i glavni urednik izdavačke kuće "Matica srpska". Dobitnik je mnogobrojnih priznanja, između ostalih ''Godišnje nagrade'' Radio Beograda 1967. godine za seriju "Vidovi fašizma" i Nagrade za životno djelo "Dositej Obradović" 2015. godine.

Ništa čudno, ako se zna da je već u trećoj godini, zahvaljujući ocu, listao enciklopediju "Sveznanje", a sa devet prvi put pročitao Dositejev "Život i priključenija", pisale su prošle godine "Novosti". O društvenim temama pisao je kao kolumnista lista "Politika".

Intelektualno je sazrijevao uz Makavejeva, kao književnik kada mu je "selektor" bio Vasko Popa u "Poslednjoj šansi" na Tašmajdanu, odakle su kretale najljepše ideje. Iz njih su nastale nezaboravne emisije za djecu "Neven", "Šešir bez dna", "Radost saznanja".

Objavio je više knjiga pjesama za djecu i odrasle: "Dva oka" (1963), "Gvozdeni magarac" (1976), "Žabac koji ne zna da ćuti" (1987), "Trulež zglave" (1991), "Šešir bez dna" (2001), "Lažljiva usta istine" (2002), "Vozom posred ulice" (2003), "Bio sam srećni konj" (2003), "Bajke za XXI vek" (2007), "Čarobnjakov SMS" (2007), "Mali zeleni" (2009), "Mokrinski patuljci" (2013), "Usamljena princeza" (2014).

Iza sebe je ostavio dvoje djece - ćerku Dijanu i sina Bojana, sveštenika.

Svojevremeno je objasnio šta ga je natjeralo da se odrekne novinarstva i okrene pisanju za djecu:

"Svom sinu Bojanu, svešteniku u Moskvi, ispričao sam bar hiljadu bajki pred spavanje, a ćerki Dijani, poslije sedam godina, još hiljadu. Samo sam jednu zapisao. A kad mi se rodila unuka Maša, odjednom sam dobio odnekud čudom dar da pjevam i pišem za djecu. Za nju sam napisao svoju prvu knjigu za djecu, ''Žabac koji ne zna da ćuti''. Izašla je 1987. godine. Taj žabac sam ja, ali i Zmaj Jovin žabac koji nema sluha".

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

NASA stiže u BiH

nasaNASA stiže u BiH, tačnije u Tuzlu, a to je velika prilika za sve one koji su kreativni, koji imaju napredne ideje, a žele da se uključe u rješavanje globalnih problema!

Međunarodno NASA-ino takmičenje Space Apps Challenge ove godine će se prvi put održati u BiH, piše Faktor.ba.

"Takmičenje se sastoji iz dva događaja. Data Bootcamp (pripremni događaj) će biti održan 22. aprila, u Kući plamena mira u Tuzli sa početkom u 10.30 sati. Hackathon (glavno takmičenje) u kojem timovi rade zajedno kako bi pronašli inovativna rješenja za izazove koje im postavi NASA, takođe će se održati u Kući plamena mira u Tuzli sa početkom u devet sati 29. aprila, i trajat će do 17 sati 30. aprila, kada će biti proglašeni pobjednici Hackathona", najavili su organizatori.

Prijava i učešće su besplatni i ne postoje nikakva ograničenja kada je u pitanju starost ili obrazovanje učesnika. Studenti, naučnici, programeri, dizajneri, inženjeri, oni koje vole tehnologiju, svi su dobrodošli da se okušaju u rješavanju globalnih problema sa kojima će se u skorijoj budućnosti susresti ljudski rod.

"Cilj Space Apps Challengea, koji se širom svijeta održava od 2012. godine je da kreativni timovi ili pojedinci dijele svoje ideje i nastoje riješiti stvarne probleme u vezi sa svemirom i Zemljom. Proteklih godina izazovi na hackathonu su uglavnom bili u vezi sa svemirom. Učesnici su se bavili temama poput putovanja na Mars, Sunčevim sistemom i aeronautikom. Ove godine tema je Zemlja. Učesnici će koristiti podatke o našoj planeti koje NASA već godinama skuplja u nastojanju da nauči što više o Zemlji i njenim komponentama koje uključuju okeane, tlo i živa bića", navodi se u uputstvima organizatora.

Iz NASA-e naglašavaju da je Space App Challenge mjesto na kojem svi zainteresovani imaju da postanu dio naučnih istraživanja i na taj način pomognu u rješavanju brojnih globalnih izazova. Hackathon nije samo u vezi s aplikacijama jer se za rješavanje izazova može koristiti robotika, hardver, dizajn, manipulacija podataka i brojne druge metode i tehnologije.

Svi zainteresovani koji žele učestvovati na Hackathonu i Data Bootcampu trebaju se registrovati online na NASA-inoj web stranici, a na istoj stranici se mogu pratiti i sve novosti u vezi s ovim događajem, a više informacija se može pronaći na Facebook stranici događaja.

Najbolji učesnici u Tuzli će biti nagrađeni, a učestvovat će i u natjecanju na globalnom nivou.

Podsjećamo, NASA je američka federalna agencija za istraživanje svemira, koja ima godišnji budžet veći od 18 milijardi dolara.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

''Spavajte mladići'' - dokumentarni film posvećen radnicima RTRS

srna novinariDokumentarni film "Spavajte mladići", autora Zorana Pejičića, posvećen je svim našim tragično stradalim kolegama, koji su tokom minulog rata učestvovali u stvaranju Radio-televizije Republike Srpske, jednom od temeljnih stubova Republike Srpske.

"Spavajte mladići", je dokumentarna priča o Saši Kolevskom, Goranu Pejčinoviću, Mladenu Obradoviću, Ljubi Kerkezu i Draganu Klačaru, radnicima RTRS-a, stradalim u toku rata na radnim zadacima, ali i svim našim kolegama iz drugih srpskih medijskih kuća koji su, boreći se za istinu položili živote na oltar Otadžbine.

Ovo je film o pripadnicima "sedme sile" koji su poginuli tokom rata i umrli poslije rata, onima koji su ranjeni u tijelo i dušu i godinama nose teške rane u svom srcu. Posvećen je svima koji su učestvovali u velikom podvigu, stvaranja Republike Srpske.

Dokumentarni film "Spavajte mladići" uradila je ekipa RTRS-a; autor Zoran Pejičić, snimatelj Bojan Trnić, montažer Žarko Kalaba, ton Dragan Bošnjak, rasvjeta Mario Paljević, Marko Stančević i Slaviša Vukolić.

 

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Dva mladića izvršila samoubistvo u Vrnjačkoj Banji

  • Published in Region

policija srbija specijalacZa manje od 24 sata u Vrnjačkoj Banji su se, pod još nerazjašnjenim okolnostima, dogodila dva samoubistva. Kako nezvanično saznaju "Večernje novosti", u utorak, oko 15 sati, hicem iz pištolja u glavu samoubistvo je u svojoj kući izvršio G.T. (30).

On je, prema nezvaničnim infornacijama, imao zdravstvenih problema, ranije se liječio od depresije, a sumnja se da je bio simpatizer, ili čak član neke sekte, pošto je, navodno, policija u njegovoj sobi pronašla knjige takvog sadržaja.

U utorak ujutru, takođe pod još nerazjašnjenim okolnostima, u podrumu svoje porodične kuće hicem iz pištolja život je sebi oduzeo i P.P. (26), koji je, kako saznaju "Novosti", nedavno diplomirao na fakultetu.

Motivi samoubistava zasad nisu poznati, a policijska istraga je u toku.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn