Menu
A+ A A-

Na Ilidži "niče" naselje od 200.000 metara kvadratnih

ilidza hills naselje projekatU neposrednoj blizini hotela "Hills" na Ilidži u planu je izgradnja više stambeno-poslovnih objekata kao i "Shopping Mall" u sklopu naselja Termalna rivijera.

Projektom je predviđena izgradnja osam stambenih zgrada sa površinama od 8.450 m2 do 22.100 m2. Ukupna površina osam stambenih objekata iznosi 126.750 m2.

Ispod svih objekata su predviđene podzemne garaže sa kapacitetom koji zadovoljava potrebe budućih korisnika prostora.

Sjeverno od hotela "Hills" planirana je izgradnja još dva rezidencijalna objekta površina 11.040 m2 i 14.814 m2 kao i "Shopping Mall" na površini od 21.116 m2 sa pripadajućom podzemnom garažom.

Ukupna površina kompleksa će iznositi blizu 200.000m2. Investitor je "Smart Investment by hotel Hills" Sarajevo.

Izgradnja je planirana za narednu godinu, javlja "Sarajevo Construction".

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

U BiH počeo eksperimentalni uzgoj kinoe

kinoaNa inicijativu predsednika udruženja uzgajivača kinoe Can Temizela iz Turske, a uz prisustvo ekonomskog atašea Turske u BiH Sedata Jildiza, u organizaciji potpredsjednika Privredne komore FBiH Mirsada Jašarspahića upriličen je sastanak s predstavnicima naučne institucije i privatne inicijative iz BiH radi uzgoja kinoe u BiH, saopšteno je iz Privredne komore FBiH.

Profesor Mirha Đikić s Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i Dalila Marušić iz poljoprivrednog udruženja KAP, kako se navodi, već su u fazi eksperimentalnog uzgoja pomenute biljke.

Radi se o biljci iz porodice pseudožitarica koja se najviše uzgaja u Južnoj Americi, ali su je pre 10 godina počeli uzgajati u Turskoj i danas se ona uzgaja na 8.000 lokacija.

Kinoa se takođe s uspjehom uzgaja i u Danskoj, a budući da je prepuna zdravih minerala i vitamina smještena je u sam vrh zdrave ishrane jer njena nutritivna vrijednost može da “postidi” sve ostale žitarice.

Razgovaralo se o prednostima, potencijalima te o modalitetima uzgoja i šire distribucije ukoliko se projekt uspešno implementira u BiH.

Ukoliko sve predviđene faze budu tekle prema utvrđenim terminima s Federalnim ministarstvom poljoprivrede i Federalnim zavodom za agrologiju, do oktobra bi se trebala završiti registracija i akreditacija semena te intenzivirati, uz pomoć partnera iz Turske, uzgoj kinoe, piše Akta.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

"Volkswagen" u maju prodao pola milijarde vozila

volkswagen znak sarsIzgleda da posljedice dizelgejta polako blede, obzirom da njemački proizvođač bilježi sve veću prodaju. U maju ove godine prodali su 513.500 vozila, od čega 158.000 jedinica u Evropi.

Najveći rast prodaje na Starom kontinentu je zabilježen u Holandiji (35%), Francuskoj (10,5%) i Italiji (9,9%). U Njemačkoj je posebno veliki rast prodaje modela Tiguan, a ukupno je u zemlji Germana prodato 50.800 automobila Volkswagena.

U SAD je prodato oko 30.000 vozila, s tim da je sredinom mjeseca počela isporuka i velikog SUV-a Atlasa. Do sada je isporučeno 1.600 jedinica ovog modela.

U Južnoj Americi rast prodaje iznosio je 14,7% i prodato je ukupno 35.000 automobila, s tim da je samo u Argentinu isporučeno 10.300.

Najveće tržište za Volkswagen jeste Kina. U najmnogoljudniju zemlju svijeta VW je isporučio 241.600 vozila, sa rastom prodaje od 4%.

Najveća potražnja u Kini je za Tiguanom (ukupno prodato 29.100 jedinica).

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

"Huawei" na "Forbsovoj" listi najvrijednijih brendova

huawei brendKineska kompanija "Huawei" našla se "Forbsovoj" listi najvrijednijih brendova za 2017. godinu i jedini je kineski brend na ovoj listi.

"Huawei" se našao na 88. mjestu sa vrijednošću brenda od 7,3 milijardi dolara, što predstavlja povećanje od devet posto u odnosu na prethodnu godinu i jedini je kineski brend na ovoj listi, navedno je u saopštenju.

"Forbs" svake godine bira 100 najvrijednijih brendova među više od 200 međunarodnih brendova iz svih krajeva svijeta.

Ove godine, među prvih 100 su se našle kompanije iz 15 zemalja, i najbrojnije su naravno bile kompanije iz Sjedinjenih Država koje su zauzele 56 mjesta, a iza njih su se našle Njemačka, Francuska i Japan sa 11, 7 i 6 kompanija, tim redom.

Tehnologija je nesumnjivo najvrijednija industrija zauzevši 18 mjesta na listi, dok su 9 od prvih 15 kompanija iz oblasti tehnologije.

"Apple" se po 7. uzastopni put našao na prvom mjestu. Što se tiče ostalih industrija, na listi se našlo 13 kompanija iz finansijske industrije, među kojima je najvrijednija "American Expres" procijenjena na 24,5 milijardi dolara i zauzela je 22. mjesto.

Na listi je, stoji u saopštenju, i 12 kompanija koje proizvode robu široke potrošnje, a prvo mjesto u ovoj kategoriji je pripalo brendu "Gillette", koji je procijenjen na 19,2 milijarde dolara i našao se na 28. mjestu.

U saopštenju se kaže da je "Huawei" tokom 2016. godine značajno nadmašio konkurente u svojoj industriji, zahvaljujući rastu ugleda "Huawei" brenda među kupcima širom svijeta.

Ovaj trend se nastavio tokom prvog kvartala 2017. godine u skladu sa stalnim rastom broja prodatih pametnih telefona.

Prema statističkim podacima vodećih instituta kao što su IDC, SA i Trendforce, "Huawei" je zauzeo 3. mesto na svijetu i 1. mjesto u Kini po broju prodatih pametnih telefona, što učvršćuje njihov vodeći položaj na međunarodnom planu.

Rast ugleda "Huawei" brenda je potvrđen kroz istraživanja brojnih uglednih instituta širom svijeta. Pored toga što je došao na "Forbsovu" listu najvrijednijih brendova za 2017. godinu, u oktobru 2016. godine "Huawei" se našao na Interbrand listi "Top 100" najvrijednijih brendova na svijetu i popeo se na 72. mjesto, što predstavlja najbrži uspon u tehnološkoj industriji.

Našao se i na "Global 500" listi najvrijednijih brendova za 2017. godinu, na kojoj je zauzeo 40. mjesto, što predstavlja napredak od sedam mjesta u odnosu na prethodnu godinum, navedeno je u saopštenju.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Bitcoin valuta vrijedi 4.300 KM

bitcoin valutaDigitalna valuta bitkoin zabilježila je novi rekord i trenutno vrijedi više od 4300 KM (2 400 dolara).

Porasla je i potražnja za kripotovalutama. Cijena bitkoina se od početka godine više nego udvostručila. Ključni razlog za dominaciju ove valute jeste anonimnost, brzina transakcije i veličina u odnosu na druge virtuelne valute, odnosno vrijednost.

"Vrijednost bitkoina uvećala se 100 odsto za manje od dva mjeseca. Sve što se dešava, vjerovatno nije slučajnost", rekao je Džefri Gundlak, broker.

Velika potražanja za bitkoinima posebno se bilježi u Japanu.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

"Merkator" preuzima "Konzum" i "Velpro"

agrokor logoPovjerenik hrvatske Vlade za Agrokor Ante Ramljak ocijenio je na današnjem sastanku u Sarajevu, da sve firme-kćerke tog koncerna u BiH koje su proizvodnog karaktera posluju veoma dobro, ali da "Konzum" i "Velpro" imaju nezadovoljavajuće rezultate.

Ramljak je naveo, da će zbog toga "Merkator" preuzeti "Konzum" i "Velpro u BiH" i da se obavezao da će vratiti sve dugove dobavljačima.

Povjerenik hrvatske Vlade za Agrokor predstavio je Akcioni plan sa konceptom i pravcem rješavanja problema u ovom koncernu i njegovim firmama-kćerkama u BiH.

Na sastanku u Sarajevu razgovarano je o pravcima rješavanja problema u Agrokoru i njegovim firmama-kćerkama u BiH.

Sastanku su prisustvovali ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Mirko Šarović, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhaković, predstavnici nadležnih bh. institucija, kao i predstavnici institucija Republike Srpske i FBiH, te Agrokorovih kompanija u BiH i predstavnici Agrokora.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Privreda u Srpskoj na ivici ambisa

pilane industrijaUkupne obaveze privrede Republike Srpske u 2016. godini iznose 16 milijardi i 334 miliona maraka i u odnosu na 2015. godinu povećane su za 7,9 odsto, pokazuju podaci Privredne komore RS o poslovanju privrede u prošloj godini.

Na ovaj način prekinut je pozitivan trend iz 2015, kada su obaveze u odnosu na 2014. godinu bile manje za 0,7 odsto. "I u 2016. godini najveći problem privrede Republike Srpske je nelikvidnost, mjerena koeficijentom likvidnosti koji iznosi 1,01 i manji je nego u 2015. godini, kada je bio 1,04.

Ako se uzme u obzir da normalan koeficijent za održavanje tekuće likvidnosti iznosi 1,5, tek tada se vidi koliko je u RS visok stepen nelikvidnosti, odnosno nemogućnosti izmirenja obaveza privrede", kazao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

Inače, u strukturi obaveza, dugoročne iznose šest milijardi i 247 miliona KM i povećane su za 4,7 odsto, a kratkoročne obaveze iznose 10 milijardi i 86 miliona KM i veće su za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni prihodi ostvareni u privredi u 2016. godini iznosili su 18 milijardi i 725 miliona KM i veći su za 5,1 odsto, dok su ukupni rashodi iznosili 18 milijardi i 43 miliona KM i u odnosu na uporedni period 2015. godine povećani su za 4,8 odsto.

Ukupan neto dobitak u 2016. godini iznosi 1,31 milijardu KM, što je za 19,2 odsto više nego u 2015. godini, dok je ukupan neto gubitak u 2016. godini iznosio 753.213.000 KM i veći je za 22,7 odsto nego u 2015. godini.

Prema podacima iz završnih računa privrednih društava, ukupna kratkoročna potraživanja privrede RS u prošloj godini iznosila su četiri milijarde i 729 miliona KM, što je u odnosu na 2015. godinu više za 6,8 odsto.

U strukturi ukupnih kratkoročnih potraživanja, potraživanja od kupaca iz inostranstva iznose 402 miliona i 59.000 KM, što je za 9,2 odsto više u odnosu na 2015. godinu.

Potraživanja od kupaca u zemlji u 2016. godini iznose dvije milijarde i 776 miliona KM, što je više za 3,9 odsto u odnosu na 2015. godinu, kada su iznosila dvije milijarde i 670 miliona KM. Ukupan broj privrednih društava koji su u 2016. godini predali završne račune iznosi 9.846, što je za 792 više u odnosu na 2015. godinu, a najveće učešće i dalje imaju privredna društva iz oblasti trgovine na veliko i malo 2.979, te iz oblasti prerađivačke industrije 1.996.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT, kaže kako postoji više faktora loše likvidnosti, te da oni mogu biti eksterni i interni. Smatra kako preduzetnik ne može uticati na stepen opšte potražnje koji je u padu pa je plasman robe otežan, ali da definitivno može uticati na to s kim posluje pa bi bilo dobro da o tome povede više računa.

"Naši preduzetnici moraju staviti sigurnost naplate ispred obima prodaje jer je vrijeme pokazalo da je ona veoma mala. Ako vas, primjera radi, devet od deset kupaca ispoštuje, onaj deseti može poništiti sav vaš trud i rezultat", kaže Grabovac i dodaje kako bi, sa druge strane, država trebalo da izmijeni regulativu i olakša naplatu i zaštiti povjerioce.

Smatra kako je multilateralna kompenzacija, koja se već duže vrijeme sprovodi u RS, samo jedan element koji treba da omogući da obaveze preduzeća padnu, ali da ona nije uspjela zaustaviti očigledan rast potraživanja.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

"Bosnia airlines" traži investitora

avion bh airlinesNakon propasti državne kompanije "BH Airlines", Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti novu domaću aviokompaniju, ali je osnovni preduslov da se za to nađe partner koji je spreman investirati u nabavku aviona.

Naime, na "Sarajevo Business forumu", koji se održava trenutno, i koji je najznačajniji poslovni događaj u regionu, jedan od projekata koji se nude investitorima i o kojima će se pričati je upravo osnivanje domaće aviokompanije.

Riječ je, zapravo, o privatnoj kompaniji "Bosnia Airlines" koja već odranije postoji, ali nema svoj avion. Kompanija traži strateškog partnera koji će uložiti novac u nabavku aviona.

U prijedlogu investitorima, navodi se da kompanija ima kapacitet da u veoma kratkom vremenu obezbijedi sve potrebne dozvole za početak letova, da je riječ o 100% domaćoj firmi te da je već dva puta licencirana po međunarodnim standardima.

Kao prednost navodi se činjenica da u BiH trenutno ne postoji domaća aviokompanija koja bi predstavljala konkurenciju, što znači da niko ne bi mogao ugroziti njenu lidersku poziciju.

U prijedlogu se takođe navodi da se od investitora očekuje da nabavi avion, te da je očekivana investicija 100 miliona evra. Ali, dodaje se da investiranje može biti postepeno, odnosno najmanje dva miliona evra.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Banjalučka pivara prodata za oko 25 miliona KM

banjalucka pivaraInvesticioni fond Altima Partners prodao je Banjalučku pivaru za 24,77 miliona KM. U blok poslovima koji su realizovani na Banjalučkoj berzi, prodato je 18.658.935 dionica Banjalučke pivare, što procentualno iznosi 89,81 posto.

To znači da su su svoje vlasničke udjele prodali ALTIMA GLOBAL SPECIAL SITUATIONS FUND LTD i ALTIMA UK VALUE INVESTMENTS LIMITED koji su zajedno posjedovali oko 90 posto dionica Banjalučke pivare, javlja portal Indikator.ba.

Kako su rekli u “Pivari”, Upravni odbor ‘Banjalučke pivare’ primio je obavještenje od društva ‘Altima UK Investments Limited’, većinskog vlasnika ‘Pivare’, da je na Banjalučkoj berzi trgovano akcijama.

“Altima nas je informisala da je ova transakcija dio njihove interne reorganizacije u njihovom učešću u vlasništvu nad društvom. Altima ostaje dugoročni ulagač u Banjalučku pivaru i potpuno je predana dugoročnom rastu i uspješnom razvoju društva”, navodi se u obavještenju sa potpisom Nikolasa Penija, direktora “Pivare”, koje je objavljeno na Banjalučkoj berzi.

Fond Altima Partners kupio je Banjalučku pivaru 2006. godine, nakon čega je poslovanje ovog preduzeća stabilizovano.

U poslovnoj politici Banjalučke pivare za 2017. godinu, između ostalog, navedeno je da je “realno očekivati proširenje distributivne mreže za prodaju postojećeg portfelja na sve široj geografskoj teritoriji” te da će “uprava preduzeti sve neophodne korake, uključujući razvoj mogućih strateških partnerstava, da bi postigla ovaj cilj”.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

OPEK povećao proizvodnju

nafta busotineČlanice OPEKA-a u aprilu su proizvodile 31,78 miliona barela nafte dnevno, što je za 65.000 barela više nego u martu, navodi se u novom izvještaju Međunarodne agencije za energiju.

Rast je zabilježen usljed povećanja isporuka iz Nigerije i Saudijske Arabije, što je djelimično uravnoteženo smanjenjem proizvodnje nafte u Libiji i Iranu, navodi se u izvještaju, a prenosi TASS.

To znači da je u prvoj polovini godine ispunjeno 96 odsto sporazuma OPEK-a i proizvođača izvan ove organizacije o smanjenju proizvodnje nafte.

Zemlje koje proizvode naftu pokušavaju da smanjenjem isporuka postignu stabilnu cijenu "crnog zlata" na svjetskom tržištu i uravnoteže proizvodnju i potražnju na prosječnu vrijednost u posljednjih pet godina.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Skočio profit Facebooka

facebookKvartalni profit američke društvene mreže Facebooka premašio je tri milijarde dolara, dok se broj korisnika približio cifri od dvije milijarde.

Vodeća društvena mreža u svijetu je u prva tri mjeseca tekuće godine ostvarila dobit od 3,6 milijardi dolara, što je za 76 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, dok su prihodi uvećani za 49 odsto, na godišnjem nivou, na 8,3 milijarde dolara, prenosi agencija FP.

Broj ljudi koji mjesečno koriste Facebook porastao je za 17 odsto na 1,94 milijarde, prema poslovnim rezultatima kompanije.

"Dobro smo počeli 2017. godinu. Nastavljamo da gradimo alatke kako bismo podržali snažnu globalnu zajednicu", navodi se u saopštenju suosnivača i direktora Facebooka Marka Zakerberga.

Facebook je po pitanju prihoda nadmašio očekivanja, ali je po pitanju profita podbacio, zbog čega su njegove akcije pale za 1,9 odsto na 148,93 dolara poslije objavljivanja poslovnih rezultata.

Prihodi od oglašavanja porasli su za više od 50 odsto, na 7,86 milijardi dolara.

Prihodi od oglašavanja na mobilnim uređajima čine oko 85 odsto ukupnih prihoda, dok su prije godinu dana činili 82 odsto ukupnih prihoda.

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Svečano otvorena Gradska pijaca Pale

DSCF1210Opština Pale i grad Istočno Sarajevo danas su postale bogatije za jedan novi trgovinski projekat, odnosno Gradsku pijacu. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković, načelnik opštine Pale Boško Jugović i vlasnik firme ''Connect people'' Stevo Lonco svečano su otvorili Gradsku pijacu na Palama, koja se prostire na 2.500 metara kvadratnih prostora.

Ceremoniji svečanog otvaranja, uz brojne zvanice i stanovnike opštine Pale, prisustvovali su i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Sonja Karadžić-Jovičević, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miroslav Brčkalo, predstavnici i rukovodstvo Opštine Pale i Grada Istočno Sarajevo, te lokalni privrednici i saradnici iz Pala i drugih gradskih opština.

Direktor firme ''Connect people'' Nemanja Vučetić novinarima je rekao da je u ovaj projekat ukupno planirano četiri miliona maraka ulaganja.

''Centralni pijačni dio se sastoji od 84 tezge, 12 poslovnih prostora gdje se nadovezuje prostor od 500 metara kvadratnih supermarketa i prostor za prodaju mliječnih proizvoda sa 31 rashladnom vitrinom. Trenutno imamo oko 80% popunjenosti kapaciteta, kako zakupaca tezgi, tako i poslovnih prostora'', rekao je Vučetić i dodao da su za početak sasvim zadovoljni.

Vučetić je dodao, da pored Paljana, zakupaca tezgi ima i iz Sarajeva, Travnika, Čajniča i drugih mjesta sa područja Sarajevsko-romanijske regije.

Da je nova pijaca na Palama bila neophodna, potvrdio je i vlasnik firme ''Connect people'' Stevo Lonco koji kaže da je na ideju o izgradnji pijace došao zbog potreba stanovnika da kupuju svježe voće, povrće i mliječne proizvode na jednom mjestu.

Lonco je pomenuo da će radovi na opremanju restorana i hotela biti završeni do 15. oktobra, što će upotpuni sadržaj koji projekat Gradska pijaca nudi.

Gradonačelnik grada Istočno Sarajevo Nenad Vuković rekao je da su firma ''Conncet people'' i njen vlasnik Stevo Lonco najveći investitori na području grada u 2017. godini.

''Ovaj projekat je za svaku pohvalu, ovakav sadržaj je nedostajao Palama kao jednoj izgrađenoj urbanoj cjelini. Nadam se da je ovo mjesto gdje će mnogi građani Pala naći radna mjesta, a posebno poljoprivredni proizvođači iz bliže i šire okoline Pala'', istakao je gradonačelnik Vuković.

S tim se složio i prvi čovjek opštine Pale Boško Jugović, koji je napomenuo da je ovo početak investicionog ciklusa na području Pala, te dodao da će nastaviti da motiviše poljoprivrednike sa što većim radom, te da svoje proizvode prodaju na Gradskoj pijaci.

Nakon otvaranja muzički program je uputpunio muzički nastup pop zvezde Romane Panić, a na ceremoniji otvaranja pijace nastupio je i bend ''VIS club''.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
Pretplatite se na RSS feed