Menu
A+ A A-

Svaki stanovnik Srpske zadužen 2.350 KM

racuni zaduzenje problemi ilustracijaNa kraju prošle godine svaki stanovnik Republike Srpske bio je zadužen 2. 350 KM.  Dugovi građana povećani su u odnosu na 2015. godinu za 41 KM.

„Na nivou bankarskog sistema Republike Srpske ukupne kredite stanovništvu čine krediti bankarskog sektora, mikrokreditnog sektora i potraživanja po osnovu finansijskog lizinga sektora davalaca lizinga, koji su sa stanjem na kraju 2016. godine iznosili dvije milijarde i 750 miliona KM ili 2.350 KM po stanovniku Republike Srpske“, navedeno je u izvještaju Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Sektor mikrokreditnih organizacija u Republici Srpskoj plasirao je stanovništvu iznos od 230,3 miliona KM ili 197 KM po stanovniku Republike Srpske.

I taj iznos je uvećan u odnosu na 2015., kada je zaduženost po stanovniku Republike Srpske 2015. iznosila  183 KM.

Bankarski sektor Republike Srpske lani je činilo osam banaka sa većinskim privatnim kapitalom, uz dominaciju stranog privatnog kapitala kod šest banaka, dok su dvije banke u većinskom privatnom vlasništvu domaćih akcionara.

Početkom maja 2016. godine Banci Srpske a.d. Banja Luka u likvidaciji oduzeta je dozvola za rad.

Na nivou ukupnog bankarskog sektora, šest banaka iskazale su dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 80,1 miliona KM, odnosno neto dobit u iznosu od 71,5 miliona KM, dok su dvije banke iskazale negativan finansijski rezultat u iznosu od 26,2 miliona KM.

U Republici Srpskoj posluju 52 organizaciona dijela banaka iz Federacije BiH, koje su u sastavu sedam banaka iz Federacije BiH, te su ukupno plasirale kredita u iznosu od milijardu i 107,5 miliona KM ili 19,5 posto ukupnih kredita plasiranih u Srpskoj (sa krajem 2015. godine činili su 17,5 posto) i prikupili su ukupno depozita u Republici Srpskoj u iznosu od 682,4 miliona KM ili 12 posto ukupnih depozita bankarskog sektora (10,5 posto na kraju 2015. godine).

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Bijela kuga hara u semberskim selima

ostojicevo selo bijeljinaNiska stopa nataliteta u Republici Srpskoj odavno više nije vijest. Ipak, kada se posmatraju manje sredine, brojke često šokiraju i one najrealnije.

U jednom od većih semberskih sela, Ostojićevu, tokom posljednje tri godine rođena je samo jedna beba. Kako da održe život u selu pitaju se zabrinuti mještani.

Mada je semberska ravnica plodna a poljoprivrednici bogati, sela i ovdje postepeno nestaju. Јedno od sela uz rijeku Savu, Ostojićevo, donedavno je imalo 600 mještana, ali je za samo dvije decenije izgubilo skoro trećinu stanovnika.

Po posljednjem popisu u selu živi 440 ljudi, od čega je tridestoro djece uzrasta do 10 godina.

„Već 38 mjeseci u selu se nije rodilo dijete. Dijete rođeno 2013. ići će u školu u koju će ići svega dvoje djece, a poslije toga dvije godine nećemo imati upisanog prvaka“, kaže mještanin Vajo Račanović.

U potrazi za boljim životom radno sposobno stanovništvo odlazi iz sela već pola vijeka, pa je demografska slika nevesela.

„U prosjeku imamo dva vjenčanja u tri godine, isto tako mali broj kršetanja, a opela imamo 10-15 što nam pokazuje kakva je demografska slika sela Ostojićevo“, kaže protojerej stavrofor Ljubomir Samardžić.

Prazne se kolijevke, ljuljaške i školske učionice. U seoskoj školi sada je 20 đaka od prvog do petog razreda, a njihov se broj stalno smanjuje. Selo ima asfaltne puteve, struju, vodu, internet, ali sve manje ljudi.

„Selo je još uvijek lijepo, živo, ali mladi odoše, a mi stari ostadosmo i nije nam ni do čega kad smo sami“, priča mještanka Vojna Račanović.

Ipak, da se na selu može dobro živjeti i to od poljoprivrede, svjedoči jedna od rijetkih mlađih porodica.

 Bračni par Čabrić sa dvoje djece obrađuje trideset dunuma zemlje. Uzgajaju povrće u plastenicima i stoku za svoje potrebe.

„Malo se napatimo, ali nam je dobro. Ne znam zašto se žale na selo, na selu može normalno da se živi“,  kaže Dragica Čabrić.

Četvrogodišnja Anđelina Čabrić nema društva za igru, ali ima svu ljepotu slobodnog seoskog djetinjstva.

Da li će i ona kada odraste napustiti Ostojićevo  zavisi i od toga da li će biti posebnih programa za opstanak i razvoj sela.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Sveti Prokopije zaštitnik djece

sveti prokopijeSrpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca.

Njegov dan se svetkuje kao jedan od 18 zaprešnih dana u godini kada se odlažu svi teži i važniji poslovi.

U pojedinim dijelovima Srbije i Republike Srpske današnji dan se posebno praznuje radi zdravlja djece, dok se u nekim danas zabranjuje kupanje.

Prokopije je krsno ime pojedinih rodova, a u nekim naseljima je zavjetni dan. Kamenoresci i rudari praznovali su ovaj dan kao slavu svojih zanata.

Izbjegavaju se svađe i psovanje. Veliki svetac iz starog Zavjeta, na spomen kada su nekad mnoga djeca umirala. Praznuju ga i muslimani.

Današnjeg dana, 303. godine, mučenički je postradao veliki Hristov sljedbenik, koga srpski narod posebno slavi.

Sv. Prokopije potiče iz Jerusalima. Ime mu je bilo Neanije. Prihvatio se vojničke službe za vladavine cara Dioklecijana.

U vrijeme jednog pohoda Hristos mu se čudesno javio, ukazavši mu na veliki svijetli krst na nebu. On se krstio i dobio ime Prokopije.

Javno je ispovijedio svoju vjeru, znajući da će biti pogubljen.

U Nišu je u prednemanjićko doba postojao manastir Svetog Prokopija, u kom se čuvala ruka svetitelja.

Svetinja je kasnije, kad su Turci zauzeli Niš, prenijeta u Prokuplje, koje je i dobilo ime po ovom mučeniku. Sudbina moštiju nije poznata od 18. vijeka.

U nekim srpskim krajevima smatra se da je ovaj dan pogodan za svadbe, jer Sveti Prokopije pohodi i blagosilja mladence.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Umro Predrag Gojković Cune

predrag gojkovic cunePevač Predrag Gojković Cune umro je u 85. godini, javio je RTS.

Predrag Gojković Cune je rođen 1932. godine. Cune je bio je srpski pjevač narodnih pjesama, starogradskih, sevdalinki, zabavnih i meksikanskih pjesama.

Predrag Gojković je krenuo u prvi razred osnovne škole 1939. godine, u Osnovnoj školi „Vojislav Ilić“.

Srednju školu je završio u Osmoj muškoj gimnaziji na Crvenom krstu u Beogradu, gdje se družio i išao u školu sa kasnije proslavljenim glumcima Velimirom Batom Živojinovićem i Danilom Batom Stojkovićem.

Nakon gimnazije, studirao na Trgovačkoj akademiji, ali ga pjevanje odvlači od studija, tako da nikad nije diplomirao.

Nadimak „Cune“ je dobio, kako je sam objasnio u emisiji „Balkanskom ulicom“ Radio-televizije Srbije, po majčinom dozivanju „Odi da te majka cune“ (ljubi).

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

„Marš Vojkovići-Ilinjača“ kao sjećanje na odbranu srpskih naselja

mars odbrane istocna ilidzaPočasnim „Maršom odbrane Vojkovići - Ilinjača“ bivši borci Vojske Republike Srpske i stanovnici naselja Vojkovići, Grlica i Krupac krenuli su danas ispred crkve Svetog sveštenomučenika Petra dabrobosanskog ka brdu Ilinjača, gdje je održan istorijski čas i podignuta zastava Republike Srpske.

Na Ilinjači je odata počast poginulim vojnicima koji su položili svoje živote 4. avgusta 1992. godine u odbrani ovih naselja od napada muslimanskih snaga iz Hrasnice i Sokolović kolonije, gdje je živote izgubilo sedam pripadnika Druge sarajevske brigade Vojske Republike Srpske.

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije „Ilidžanski borac“ Goran Šehovac rekao je da je tih dana pala teritorija Istočne Ilidže, tok rata bi vjerovatno išao u drugom pravcu.

Prema njegovim riječima, „Marš odbrane Vojkovići - Ilinjača“ je velika želja da se pokaže da su borci i srpsko stanovništvo branili svoje domove i porodice kako ne bi postali žrtve muslimanskih snaga, te stvorili priliku da mladima možemo prenijeti istinu o istorijskim danima iz 1992. godine.

U borbama za odbranu Vojkovića, Grlice i Krupca učestvovali su i pripadnici Četvrtog bataljona Vojne policije, a među njima i Dragan Pejić koji je novinarima danas rekao oni nisu imali gubitaka u ovim borbama.

Tog, 4. avgusta 1992. godine, poginulo je sedam vojnika, a tokom cijelog rata ukupno 217 boraca, dok je broj ranjenih bio daleko veći.

„Marš odbrane Vojkovići - Ilinjača“ polako prerasta u tradiciju, a ove godine je održan po šesti put. On spada u centralnu manifestaciju „4. avgust - da se ne zaboravi“ koja će se održati u Vojkovićima.

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Roditelji Sofije Mićević uplatili novac za liječenje mališana

sofija micevic roditeljiNovac prikupljen u akciji za liječenje Sofije Mićević iz Banjaluke, koja je u aprilu izgubila životnu bitku, njeni roditelji su počeli preusmjeravati za pomoć drugoj djeci, te su ovih dana obezbijedili sredstva za liječenje četvoro oboljelih mališana.

Potvrdio je ovo Vanja Mićević, otac Sofije, za koju je novac prvobitno prikupljen.

"Onako kako smo obećali, počeli smo donirati novac djeci do 18 godina koja su na liječenju u inostranstvu pa smo 33.200 švajcarskih franaka proslijedili za liječenje djevojčice Elme Musinović iz Prnjavora, a za liječenje Dražene Stijepić iz Prijedora 76.300 evra", rekao je Mićević.

Pored toga su za kupovinu respiratornog aparata za bebu koja je odmah nakon rođenja prebačena u Beograd na intenzivnu negu prebacili na račun 6.886 evra, dok su za dječaka Jovana Mišića iz Teslića za kupovinu "pacijent monitora" uplatili 8.190 KM.

"Nastavljamo dalje i još dvije akcije su najavljene, ali još čekamo potvrdu za njih. Važno je da djeca ne čekaju, a mi ćemo preostali novac dijeliti oboljeloj djeci do 18 godina koja se liječe u inostranstvu, sve dok se ne osnuje fond solidarnosti na koji će biti prebačen ostatak novca", rekao je Mićević.

Dodao je da ne zna koliko je tačno novca ostalo na računu, ali da će svaka marka biti preusmjerena za liječenje djece.

Dodao je da se novac ne uplaćuje na privatne račune već isključivo na račun firmi za medicinsku opremu ili bolnicama nakon predračuna, te da im se mogu javiti roditelj čija su djeca na liječenju.

"U svemu nam pomažu volonteri koji su bili u akciji "Srcem za Sofiju", ostali su uz nas i trude se da sredstva zajedno s nama podiele tamo su najpotrebnija. Svoj djeci želimo brz oporavak i da uspiju u svojoj borbi", kaže Mićević.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Radno sposobni masovno odlaze

rad u fabriciU posljednjih deset godina Republika Srpska ostala je bez 97.000 radno sposobnih ljudi, a prema određenim projekcijama, u narednih šest godina broj radno sposobnih stanovnika će se smanjiti za još 59.000 i to sa 867.000 na 808.000.

Ovo se, između ostalog, navodi u Analizi o projekcijama tržišta rada u Republici Srpskoj 2017-2021, koja je izrađena uz tehničku podršku projekta "Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu".

U analizi se navodi da se posljedice negativnog prirodnog priraštaja naročito vide kod lica mlađih od 15 godina, gdje je zabilježen veliki pad i to sa 205.000, koliko ih je bilo u 2006. godini, na 135.000 u 2015. godini, što je smanjenje za 70.000 djece.

"Na bazi naše projekcije broja djece do 15 godina u Republici Srpskoj, možemo reći da je skoro alarmantan podatak da će se broj djece u tom uzrastu smanjiti za dodatnih 34.000 do 2021. godine. Razlog za ovo je prije svega negativan prirodni priraštaj, ali i migracije", navodi se u analizi koju je potpisao Stevo Pucar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci.

Ono što posebno zabrinjava jeste broj onih koji se iseljavaju iz BiH i taj broj iz godine u godinu raste. Prema procjenama stručnjaka baziranim na podacima Eurostata, od 2017. do 2021. godine BiH će napustiti oko 140.000 ljudi.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kaže da je problem nedostatka radne snage i ljudi veliki, ali da ne treba pretjerivati.

"U analizi su korišteni zvanični podaci i sigurno je problem veliki. Treba tražiti način da se to zaustavi, jer imaćemo ogromnih problema u budućnosti sa radnom snagom. Ljudi odlaze masovno, a mi ni platama ne možemo konkurisati zemljama razvijene Evrope, kojoj takođe trebaju radnici", rekao je Škrebić.

I pored sumornih demografskih podataka u 2016. godini, kako se navodi u analizi, značajno je porasla zaposlenost i to zbog snažnog rasta prerađivačke industrije, posebno one izvozno orijentisane.

"Projekcija govore da će, čak i u uslovima smanjenja broja radno sposobnog stanovništva, tražnja za radnom snagom nastaviti da raste. Broj radnih mjesta će sa 257.000 u 2016. porasti na oko 268.000 u 2021. godini, što je razlika od oko 11.000 novih radnih mjesta", navodi se u analizi.

Analiza je pokazala i pojedine manjkavosti u strukturi zaposlenih pa je tako konstatovano da oko 37 odsto ukupno zaposlenih ljudi radi u javnom sektoru, što diktira visoku javnu potrošnju, koja se, opet, negativno reflektuje na privatni sektor.

Jedan od nepovoljnih podataka je i taj što je skoro 50 odsto zaposlenih locirano u pet velikih gradova, a ostalih 50 odsto u ostalim opštinama u Republici Srpskoj.

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Katanac na 35 škola u Srpskoj

osnovci skolaNajviše 35, a ne 89 škola, biće zatvoreno širom Srpske, potvrđeno je u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske. Koje tačno, znaće u četvrtak.

Sindikalci su već ljuti jer smatraju da se takve informacije ne mogu iznositi mjesec i po dana pred početak nove školske godine.

"Nemam podatak koliko bi ljudi moglo ostati bez posla, ali vjerujem da će u narednih nekoliko dana morati dati te podatke, da se definišu pravila igre koja će važiti od prvog septembra. Sve ovo je trebalo raditi kud i kamo ranije", rekao je Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture.

Za sada je sigurno da, minimum sedam škola prestaje da radi, tvrde u Ministarstvu. To što još nisu donijeli konačnu odluku o broju onih koje će pod katanac, pravdaju kompleksnošću zakona.

"Da je tako jednostavno primjeniti zakonsko rješenje, mi bi to već uradili davno. To što sindikat nama daje primjedbu, na neki način što to nije ranije urađeno. Vlada je već na jednoj sjednici razmatrala to stanje i mi nismo donijeli odluku jer prvenstveno se moramo voditi interesom đaka", rekao je Dane Malešević ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.

Ministar kaže da zatvaranje pojedinih škola neće donijeti, bog zna kakve, uštede. Ono što ostane sa strane uložiće u pronalazak novih radnih mjesta za prosvetare i đačke putne troškove do novih škola.

Sindikalci smatraju da od toga nema puno vajde.

"Podsjetiću da osim tih izdvajanja za škole i za te nastavnike da su to jedina izdvajanja iz budžeta Republike Srpske za većinu tih mjesta", kaže Dimitrije Ćeranić, član sindikata.

Praktično, nekoliko centralnih škola promjeniće status i biće pripojene najbližoj većoj, centralnoj osnovnoj školi.

Status će da mijenja i skoro 30 područnih, devetorazrednih, odjeljenja. Učenici od 6. do 9. razreda bi putovali u centralni objekat dok bi niži razredi ostali u postojećoj školi.

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Arapi napali ženu u Sarajevu zbog golog ramena

status fbStanovnici sa ovih područja takvi kakvi jesu uglavnom poštuju pravila ponašanja, zakone, običaje drugih zemalja, koje turistički ili poslovno posjete.

Trude se i da putnike namjernike, bez obzira iz koje zemlje bili ugoste na najbolji mogući način. Međutim, po svemu sudeći im se ne vraća "milo za drago" .

U maksimalnom iskorištavanju velikodušnosti u BiH, po svemu sudeći, prednjače Arapi, koji su uložili novac u razvoj pojedinih "dijelova" BiH, pa očito misle da im to daje pravo da promovišu svoje hirove.

Na svoju kulturu i "pravila" ponašanja bi da privole domicijalno stanovništvo. Naime, žena Adela Mahmutović kojoj su Arapi zamjerili što hoda "golog ramena" po jednom tržnom centru natjerala  na razmišljanje statusom koji je objavila na "Fejsbuku".

"Guram ja kolica, a majica mi spada sa ramena i već me nervira. Uporno je kao štimam, jer se spušta do pola leđa. Ništa strašno niti opasno, ipak je ljeto! I tako ja sva u sikiraciji oko sebe, majice i hrane, prilazi gospođa "Ona". Sikće, pišti i vrišti na mene, na arapskom, mlatarajući rukama kao pomahnitala zvijer. Prepadoh se ja te preslatke ženice koja me satjera u neki ćošak. Dolazi i muž koji govori nešto - samo sam Alah razumjela , prijeteći mi prstom ispred nosa. U meni se već smjenjuju razne emocije. Pokušavam nešto reći, ne daju mi. Oni će mene napadati u mom gradu, u mom tržnom centru jer mi se vidi golo rame? Primitivci! Dolazi nam "šljam" zadnji koji se ne zna okupati. Busaju se u prsa kao veliki vjernici, a kockarnice i barovi vrve od njih. Ovde poštujete našu kulturu, različitosti, vjerska opredeljenja, a ne namećete vašu", piše u statusu na društvenim mrežama ova Sarajka.

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

SPC i hrvatski biskupi bez saglasnosti o Stepincu

spc hrvatski biskupiMješovita komisija SPC i Hrvatske biskupske konferencije koja je imala zadatak da rasvetli lik i djelo hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca uoči, tokom i nakon Drugog svjetskog rata, održala je još jedan sastanak u Rimu na kojem je konstatovano da stavovi dvije strane o toj temi ostaju suprotstavljeni.

Postignuta je saglasnost o mogućosti buduće saradnje.

U zajedničkom saopštenju predstavnika SPC i HBK navodi se da su se članovi Komisije složili da je njihov rad omogućio bolje razumjevanje istorije u godinama između Prvog svjetskog rata i 1960. godine, kada je Stepinac umro.

Članovi Komisije su istakli da su prepoznali velikodušnost pape Franje koji je, kako se navodi, dobrodušno prihvatio molbu patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja, i odlučio da formira tu komisiju.

Ističe se da je Komisija došla "do zaključka da su različiti događaji, nastupi, spisi, ćutanje i stavovi ostali predmet različitih tumačenja" i da je proučavanje života kardinala Stepinca pokazalo kako su dve crkve bile izložene različitim okrutnim progonima i da su imale svoje mučenike i ispovjedioce vjere.

U ime HBK bili su prisutni zagrebački nadbiskup kardinal Јosip Bozanić, biskup požeški Antun Škvorčević, biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić, kao i Јure Krišto i Mario Јareb iz Hrvatskog instituta za istoriju.

U ime Srpske pravoslavne crkve bili su prisutni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, episkop novosadski i bački Irinej, episkop pakračko-slavonski Јovan i stalni predstavnik Srbije pri Unesku Darko Tanasković.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

SPC proslavlja Petrovdan

sveti apostoli petar i pavleSrpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Petrovdan – Dan svetih apostola Petra i Pavla. Sveti apostol Petar bio je ribar i najprije se zvao Simeon.

On je prvi od učenika jasno izrazio vjeru u Gospoda Isusa rekavši: "Ti su Hristos, Sin Boga živoga".

Prema vjerovanju činio je moćna čuda: liječio je bolesne, vaksrsavao mrtve, čak i od njegove sjenke iscjeljivali su se bolesnici. Imao je veliku borbu sa Simonom Volhom, koji se izdavao za boga, a u stvari bio je sluga satanin. Najzad ga je posramio i pobijedio.

Po zapovjesti opakoga cara Nerona, Simonovog prijatelja, Petar je osuđen na smrt. Postavivši Lina za episkopa u Rimu i posavjetovavši i utješivši stado Hristovo, Petar je pošao radosno na smrt.

Videći krst pred sobom, zamolio je svoje dželate, da ga razapnu naopako, pošto je smatrao sebe nedostojnim da umre kao Gospod.

Sveti apostol Pavle bio je rodom iz Tarsa, najprije se zvao Savle, a bio farisej i gonitelj Hrišćanstva. Prema predanju bio je deset godina mlađi od Hrista. Povjerovao je u njegovu propovjed i postao jedan od navećih propovjednika i teologa prve hrišćanske crkve.

Pošto je ispunio sve dane i noći trudom i stradanjem za Hrista, pošto je organizovao crkvu po mnogobrojnim mjestima, i pošto je dostigao tu mjeru savršenstva, da je mogao reći:

"Ne živim ja nego Hristos živi u meni", tada je bio posječen u Rimu, u vrijeme cara Nerona, kad i apostol Petar.

Ovaj praznik se obilježava kao slava mnogobrojnih pravoslavnih porodica. Kod Srba postoji običaj da se uoči ovog velikog praznika pale lile, koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze. Obično se to radi na mjestima gdje se narod okuplja, na trgovima, raskršćima i u tome učestvuju djeca i omladina.

Paljenje vatre i lila simboliše na ona vremena kada su hristoborni carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih.

Na Petrovdan se ništa ne radi u polju, naročito se ne uprežu konji u kola. Opšti je običaj kod Srba u Vojvodini da se do Petrovdana nisu smjele sjeći jabuke nožem, niti se smjelo jabukama loptati, ili pak udarati jednu o drugu jabuku, jer se vjerovalo, da će ako se to čini, padati krupan grad i uništiti usjeve.

U nekim selima južnog Banata na Petrovdan ujutru raznose jabuke prvim susjedima za dušu umrlih, a ponegdje se jabuke odnose u crkvu na osvećenje.

Opšti je običaj da se za Petrovdan prave kolači sa jabukama koji se zovu “petrovača”.  Postoji vjerovanje da na ovaj dan Sv. Petar dijeli jabuke djeci na onom svijetu.

Iz tog razloga razvio se čitav niz običaja među kojima je i ono da u novoj godini prije Petrovdana ne treba jesti jabuke. Vjerujući u ovo kazivanje, u prošlosti su se mnoge majke koje su izgubile djecu uzdržavale od jedenja jabuka prije Petrovdana, iz straha da zbog toga na ovaj praznik njihovo dijete na onom svijetu neće dobiti jabuku.

Još jedno vjerovanje, naročito rasprostranjeno u Vojvodini, takođe povezuje jabuku i Petrovdan. Onaj ko se na ovaj praznik gađa jabukama, ili ih udara jednu o drugu, priziva grad i vremenske nepogode. Stara, autohtona sorta ranih jabuka koje dozrijevaju oko ovog praznika naziva se "petrovača".

Paljenje lile, sušene kore divlje trešnje ili breze, je stari običaj kojim se prizivalo dobro zravlje stoke i blagostanje u domaćinstvu. Pastiri, obično djeca, bi palili lilu na trgovima i onda krenuli po domaćinskim kućama, u šali prijeteći da će zapaliti staje i košnice ako ne dobiju dar. Domaćice bi ih odvraćale od toga nudeći sir, mlijeko i kajmak.

U nekim selima južnog Banata na Petrovdan ujutru raznose jabuke prvim susjedima za dušu umrlih, a ponegdje se jabuke odnose u crkvu na osvećenje.

Opšti je običaj da se za Petrovdan prave kolači sa jabukama koji se zovu “petrovača”.

Sve djevojke koje su 7. jula posadile žito, danas gledaju kako je izraslo i ako su izrasle klice koje su se savile kao prstenovi, ove godine će se sigurno udati.

Vjeruje se da Sv. Petar drži ključeve od raja i da je postavio kovača na Mjesec da ga okuje i sačuva za ljude. Nebeska slama (Mliječni put) i nebeski krst (sazvežđe Labuda) pripadaju njemu.

U Rasu kod Novog Pazara nalazi se hram posvećen Sv. Petru koji je najstarija srpska crkva, sagrađena u IX vijeku.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Sve nas je manje, ali živimo duže

ljudi setaju drustvo ulicaBiH ima negativan prirodni priraštaj u odnosu na svjetski prosjek, ali njeni stanovnici žive duže za razliku od globalne sredine, pokazala je to analiza Agencije za statistiku BiH.

Demografsku sliku BiH sa ostatkom svijeta Agencija je uporedila povodom 11. jula - Svjetskog dana stanovništva.

Procjenjuje se da je broj ljudi na Zemlji dostigao milijardu 1804. godine, a prema procjenama Populacijskog odjeljenja UN sredinom 2017. godine naša planeta imala je oko 7,55 milijardi stanovnika.

"Stanovništvo BiH čini ispod 0,05 odsto ukupne svjetske populacije", piše u publikaciji Agencije za statistiku BiH.

Godišnje na svijet dođe 141 milion živorođene djece, a umre oko 58 miliona stanovnika, a prirodni priraštaj iznosi oko 83 miliona stanovnika godišnje.

"U prosjeku, svjetsko stanovništvo se mjesečno uveća za oko dvije populacije BiH", navode u Agenciji.

Kada je riječ o BiH posebno su zabrinjavajući podaci o prirodnom priraštaju. Procjenjuje se da je u 2016. godini stopa nataliteta na globalnom nivou bila oko 18,9 promila, a mortaliteta 7,7, uz evidentne razlike u prirodnom kretanju stanovništva pojedinih regiona i zemalja svijeta.

U razvijenom dijelu planete - Evropi, Sjevernoj Americi, Australiji, Novom Zelandu, Japanu stopa nataliteta bila je 10,9 promila, a mortaliteta 10,1 dok je u manje razvijenom dijelu natalitet bio 20,5, a mortalitet 7,2 promila.

"Stopa nataliteta u BiH bila je 8,5 promila, a mortaliteta 10,8 promila što je rezultovalo negativnim prirodnim kretanjem stanovništva od 2,3 promila", podaci su Agencije za statistiku BiH.

Zanimljive podatke dobili su statističari upoređujući životni vijek. Život na planeti traje 71,7 godina, odnosno za muškarce 69,4, za žene 74. Najniži očekivani vijek je u Sijera Leoneu (51,8), Centralnoafričkoj Republici (52,2), Čadu (52,9), Nigeriji (53,4), a najviši u Japanu (83,8 godine), Švajcarskoj (83,3), Španiji (83,1) i Singapuru (83).

"Procijenjeni očekivani životni vijek za stanovništvo BiH je 76,9 godina i to 74,4 godine za muškarce i 79,4 godina za žene", podaci su Agencije za statistiku.

Profesor demografije Stevo Pašalić kaže da su slične stope mortaliteta prisutne u svim zemljama zapadnog Balkana i da nisu posebna novost. Ozbiljniji problem su, kaže, migracije u kombinaciji sa negativnim prirodnim priraštajem.

"To sve vodi ka smanjenju broja stanovnika. U proteklih 25 godina priraštajem i migracijama izgubljeno je 1,13 milion stanovnika BiH. To stvara i druge probleme. Manji je udio mlade populacije do 15 godina, izraženo je starenje stanovništva, te sve manji broj radne snage i školaraca", kazao je Pašalić.

Životni vijek se sa druge strane, kaže, povećava tako da će generacije koje se sada rađaju živjeti oko 90 godina.

"Svi moraju biti svjesni demografske slike društva i preduzeti konkretne korake u oblasti populacione politike da bi ona bila i popravljena", zaključio je Pašalić.

Populacijsko odjeljenje UN očekuje da svjetska populacija dostigne 8,55 milijardi do 2030. godine, a 9,77 milijardi do 2050. Dok je gradsko stanovništvo u 1975. godini obuhvatalo 37 odsto svjetske populacije, procjenjuje se da od 2008. godine prvi put u istoriji većina stanovništva živi u gradovima.

Činjenice o BiH

* stanovništvo BiH čini ispod 0,05 odsto udjela u ukupnoj svjetskoj populaciji

* svjetsko stanovništvo se mjesečno uveća za oko dvije populacije BiH

* Stopa mortaliteta u BiH 10,8  promila - globalni prosjek 7,7

* Stopa nataliteta u BiH 8,5  promila - globalni prosjek 18,9

* Očekivani životni vijek u BiH 76,9 godina - svjetski prosjek 71,7

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
Pretplatite se na RSS feed