Menu
A+ A A-

Omladina sve više puši nargilu koja je kancerogena

pusenje nargileDjeca u Srbiji i Republici Srpskoj masovno se truju veoma štetnim aromatizovanim duvanom u mnogobrojnim nargila-barovima širom zemlje, upozoravaju stručnjaci!

Vlasnici ovih barova dozvoljavaju maloljetnicima da slobodno puše nargile, uprkos upozorenjima stručnjaka i Svjetske zdravstvene organizacije da je jedna "seansa" štetnija od sto popušenih cigareta!

Osim toga, ljekari upozoravaju da je duvan u nargilama prepun kancerogenog katrana koji izaziva rak, a da kolektivno konzumiranje može da prouzrokuje širenje zaraznih bolesti.

Gore od cigareta:

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zvanično je upozorila na štetnost duvana u nargila-barovima, objašnjavajući zašto je njihov efekat daleko štetniji od onog koji prouzrokuju cigarete.

"U nargilama dim od duvana prolazi kroz vodu, zbog čega se čini manje oštrim, pa onaj ko ga konzumira unosi u svoja pluća daleko veću količinu i dublje ga udiše nego prilikom običnog pušenja. Međutim, štetna svojstva se ne gube prolaskom kroz vodu, pa se procjenjuje da jedna seansa na nargilama ima efekat sto popušenih cigareta. Klasičan pušač obično udahne dim oko 12 puta, dok se preko nargile on udahne i do 200 puta! Tokom jednočasovnog pušenja nargile udahne se jedan litar čistog duvanskog dima. Duvan za nargile aromatizovan je voćnim smjesama, pa je njegov ukus slatkast i na prvi pogled ne djeluje štetno", objašnjavaju u SZO.

Primarijus dr Petar Borović u potpunosti je saglasan sa tvrdnjama SZO i upozorava da u dimu od nargile ima duplo više kancerogenih sastojaka nego u duvanskom.

"Najveći problem kod nargila je taj što dim prolazi kroz dugačku cijev i da bi zadržao prvobitan jak ukus, oni koji spremaju nargile moraju da stave mnogo više pojačivača ukusa, mirisa, katrana i ostalih štetnih, kancerogenih supstanci. To se radi da bi pušači bili zadovoljni, jer je dejstvo "nargile" tada daleko jače", ističe dr Borović, inače predsjednik Saveza za borbu protiv pušenja.

Prema njegovim riječima, svakodnevno uvlačenje aromatizovanog dima u pluća siguran je korak ka dobijanju nekog kancera.

"Pušači, među kojima je sve više mladih, nisu ni svjesni koliko je samo jedno pušenje nargile pogubno za njihovo zdravlje. Svakodnevnim konzumiranjem može se javiti zavisnost od šiše, ali doći i do teških oboljenja poput raka pluća, usta, nepca, bubrega, ali i srčanog i moždanog udara", naglašava naš sagovornik.

Doktorka Branka Grujić, specijalista opšte prakse, kaže za "Informer" da najviše zabrinjava činjenica što se sve više nargila-barova otvara pored škola, pa djeca imaju priliku da konzumiraju ovu "drogu" od ujutro do kasno u noć.

"Niko od nadležnih ne kontroliše kako posluju ovi barovi u kojima se ljudi nesvjesno truju. Čak i oni koji samo sjede u tim zamračenim i zagušljivim lokalima, a ne konzumiraju nargile mogu da imaju posljedice od štetnih materija i toksina koji izazivaju rak pluća i srčana oboljenja. Dim je gušći i jači od onog u cigaretama, ali ima prijatan miris, pa mnogi nisu ni svjesni koliko štetnih materija iz tog duvana ulazi u njihova pluća", kaže ona.

Širi se zaraza:

Doktorka Grujić dodaje da je veoma opasno što iz nargile puši više osoba, zbog čega postoji rizik od prenošenja tuberkuloze, hepatitisa, mononukleoze...

"Lula od nargile je plastična pa se bakterije lakše razmnožavaju nego na drugim materijalima. Tako da je bezbjednije kada bi više ljudi jelo istom kašikom, ili pili iz iste čaše, nego što dijele nargilu. Ovim problemom bi trebalo da se pozabave stručnjaci! Nadležne službe da zabrane maloljetnicima posjećivanje nargila-barova, dok bi inspekcija morala da provjeri higijenske uslove u ovim lokalima", naglašava naša sagovornica.

Nargila barovi: Ne tražimo djeci lične karte:

Ekipa "Informera" juče je obišla najpopularnije nargila-barove u centru Beograda. Prema riječima zaposlenih, ove lokale najviše posjećuju mladi, uglavnom maloljetnici, kojima niko ne traži lične karte. Ta djeca isključivo dolaze da uživaju u pušenju, pa neki od njih ne popiju ni piće, već se odmah dohvate lule.

"Nargile se redovno čiste nakon smjene, a svaki gost dobije plastični uložak koji stavi prije nego što udahne dim iz creva. Iako bi trebalo da kontrolišemo da li su naši gosti punoljetni, oslanjamo se isključivo na sopstvene procjene i dosad nam se nije dešavalo da nekog ne uslužimo zbog malo godina", kaže radnica nargila-bara u centru Beograda.

Ona dodaje da su cijene pristupačne i da "iznajmljivanje" nargile košta oko 600 dinara.

"Imamo dosta ukusa. Materijal, duvan i nargile nabavljamo u Beogradu, bez nekih posebnih sertifikata ili dozvola", dodaje ona.


ŠTA IZAZIVA PUŠENjE NARGILE:


* kancer pluća

* kancer usta

* srčani i moždani udar

* hepatitis

* mononukleozu

 

* tuberkulozu

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Pivo prija srcu i bubrezima

pivo kriglaNema razloga da osjećate grižnju savjesti ukoliko uz ručak volite da popijete pivo, naravno, pod uslovom da ne pretjerujete sa tim zadovoljstvom. Dvije čaše ili jedna flaša na dan organizmu donose višestruku korist, pokazuju istraživanja.

Pivo blagotvorno djeluje na zdravlje jer sadrži sve minerale žitarice od koje se pravi, a to je najčešće ječam, odnosno ječmeni slad. Najviše ima kalijuma, kalcijuma, fosfora i magnezijuma, dok, nasuprot tome, sadrži veoma malo natrijuma, pa mogu da ga piju i osobe na dijeti.

Preporučuje se i onima koji boluju od kamena u bubregu, jer povećava izlučivanje mokraće i ubrzava rastvaranje manjih kamenčića i njihovo izbacivanje.

Osim toga, pivo je naročito bogato vitaminom B6 koji štiti srce, krvne sudove i smiruje nervnu napetost. Zapravo, flaša piva dnevno zadovoljava potrebe našeg organizma za vitaminima grupe B, a pomaže i metabolizam šećera kao i ishranu kože. 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Samohrana majka za volanom kamiona

samohrana majka kamionŠoferska je tuga pregolema, aj puče guma, a rezervne nema, kažu stihovi, a da je gorka ta kora hljeba zna i Jovanka Mišurić iz Doboja, prva žena u Bosni i Hercegovini koja vozi kamion, ali se ne žali, već gleda samo naprijed, u budućnost.

Ova četrdesetogodišnja samohrana majka četvoro djece nije birala poslove. Radila je na nadnicu, u šumskim gazdinstvima, konobarisala, "pekla se" za roštiljem u vrelim ljetnim danima, obijala pragove kao trgovački putnik.

Za 15 godina koliko je mijenjala poslove nije skupila ni dana radnog staža i tako je i došla za volan DAF-a od 40 tona.

"Tolike godine sam provela radeći sve i svašta i opet nigdje nisam ni dana bila prijavljena, niti imala osiguranje i to me pokrenulo. I tako sjednem jedan dan sa prijateljima i pitam ih gdje kod nas u ovoj BiH takvoj kakva je čovjek mora biti prijavljen? Rekli su mi da je jedino sigurno kao vozač kamiona, i tako dođem na ideju da se upustim u ovu priču", kaže Mišurićeva za "Nezavisne".

Iako je pokazala zavidno umijeće prilikom polaganja vozačkog ispita koji je riješila "iz prve", od samog početka naišla je na osudu okoline i nerazumijevanje ljudi koji su govorili šta će žena za volanom kamiona.

"Prvo su moja djeca i roditelji bili protiv toga, ali poslije određenog vremena, kada su vidjeli koliko sam odlučna, pomirili su se s tim. Znam i ja biti dama i po čitav dan biti u štiklama, ali nema tu budućnosti, raditi se mora da se osigura bolja budućnost", govori Mišurićeva.

Protivljenje porodice bilo je iz straha zbog njene bezbjednosti, dok je društvo reagovalo potcjenjivački i šovinistički.

"Tolika je diskriminacija da je to strašno. Na Zapadu žene voze brodove i avione, a kod nas ne može kamion. Svugdje u svijetu žena što više zna - više je cijenjena, a samo ovdje - Joka luda. Kad sam polagala vozački ispit, takve gluposti sam doživljavala da sam pitala instruktora jesam li ja možda vanzemaljac? Gdje god dođem podsmjehuju se i pitaju da li sam normalna", priča Jovanka.

U Srebreniku i Gračanici su nedavno tražili vozača kamiona, međutim kada se Jovanka pojavila rekli su joj da od toga nema ništa.

"Odmah u birou mi je žena rekla da nemam šta pokušavati. Traže se samo muškarci i da ja neću uspjeti, ni moći", govori ona.

Ipak, uporna kakva i jeste Jovanka je našla posao u "Trans ekspertu" iz Žepča, gdje počinje raditi za deset dana.

"Gazda je rekao da dođem na razgovor iduće sedmice da se to još malo utanači i da prođem obuku", kaže Jovanka. Poslije svega što je prošla poslala je poruku svim ženama širom BiH:

"Šta god želiš u životu bori se da to i ostvariš. Ako želiš da budeš dama bori se da budeš dama, ako želiš da voziš kamion bori se za to. Samo idite prema onom što volite i ostvariće vam se".

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Zorka Šobota u 90. godini vozi automobil

zorka sobota jugo1Zorka Šobota, koja je početkom aprila napunila 90 godina, ne posustaje za upravljačem crvenog "Juga" po kojem je, kao i svojoj vožnji, prepoznatljiva u cijelom kraju.

Zorkine komšije iz Laminaca i okoline zovu je lijevčanskim Šumaherom zato što voli brzu vožnju i to pokazuje, bez oklijevanja i straha, na seoskim, ali i gradskim cestama.

Nedavno su u Policijskoj stanici u Gradiški, posle pregleda i preporuke u Domu zdravlja, produžili Zorkinu vozačku dozvolu na još tri godine. Ona ovaj dokument sa ponosom pokazuje i opširno priča o svomo vozačkom iskustvu.

"Vozački ispit položila sam prije više od pedeset godina u Sarajevu, gdje sam živjela. Radila sam u to vrijeme u Autosaobraćajnom školskom centru. Naučila sam testove i uvježbala vožnju, a na ispitu komisija mi je mogla samo da čestita, inače sve sam znala", hvali se Zorka svojom vozačkom vještinom, ali i podatkom da nikada nije imala saobraćajnih nezgoda niti je plaćala kazne zbog prestupa na putu.

"Prešla sam nebrojeno, na hiljade kilometara po cijeloj BiH i drugim državama. Vozila sam mnoge tipove automobila, od "fiće" pa dalje…", kaže Zorka nabrajajući sela i gradove koje je pohodila svojim prevoznim četvorotočkašima.

"Sada imam "Juga", ćerka Radmila koja živi u Banjaluci obećala mi je ustupiti svoj "Hjundai". I sada svuda putujem, a ona uporno ponavlja: "Joj, nemoj mama ti voziti, samo me sekiraš". Ne vrijedi, jer ja bez automobila ne mogu funkcionisati", uvjerava krepka i vitalna starica za koju je, bez uvida u lična dokumenta, teško se može povjerovati da je rođena 1927. godine.

Uvijek je nasmijana, duhovita i šaljiva, u društvu mladih. Takav je njen karakter, kaže komšija Vujadin Macura iz Laminaca koji sa sinom Ratkom brine o Zorkinom automobilu.

"Mi smo njen mehaničarski tim jer kada se nešto pokvari, ona nas pozove i mi smo odmah na licu mjesta. Ne voli ona da nešto ne štima i da vozilo nije u potpunosti ispravno. Tu sve mora biti u skladu sa saobraćajnim normama", priča Vujadin.

Na ljekarskom pregledu koji je prethodio produžetku dozvole za vožnju, veli Vujadin, Zorka je bila veoma odlučna i principijelna.

"Ma sve sam vidjela i znala što su me pitali. Fizička kondicija za desetku. Na tabli sam vidjela sve redove brojeva i slova izuzev posljednjeg, gde je bilo nešto krakato, kao mala žaba. Zato sam povjerovala da neću zadovoljiti, ali mi je doktorica kazalazorka sobota vozacka da mlađi ne vide i po tri reda. Rekla je: - Zorka, sada ću propisati naočale sa dioptrijom od 1,5, koje vam do sada nisu trebale, ali od sada neka Vam se nađu pri ruci, u vožnji", referiše Zorka iskustvo sa ljekarskog pregleda u gradiškom Domu zdravlja.

Upozorila je tada da će, bez obzira na ishod pregleda i policijskog odgovora na zahtjev za produženje dozvole, ona i dalje voziti jer je to, kaže, neophodno.

"Rekla sam, ja ne mogu zamisliti dan bez vožnje i automobila. Ne mogu biti na jednom mjestu niti čekati da me neko drugi vozi. U Gradišku idem redovno, ali biram ipak kada je manje automobila na putu, zato i odlazim rano, a vraćam se kasno. Vujo kaže da je to bećarska vožnja, a onda se svi smiju. Ja samo prašim cestom, stariji se sklanjaju i krste kao da sam umrla, a omladina samo odmahuje, pozdravlja i smije se", opisuje Zora svoju svakodnevicu koju još dugo ne želi mjenjati.

Zorkina logika

Na primjedbe da brzo vozi i ne smanjuje brzinu kada naiđe na oštećenu cestu ili vozilo u suprotnom pravcu, Zorka iznosi svoju vozačku logiku.

"Ma nema kod mene greške. Ko da svaki čas mijenja brzine, ja ubacim u treću ili četvrtu, a kvačilo ili mijenjač više i ne diram, samo udaram po papučici za gas i pjevam, a oko mene sve promiče, kuće i ljudi, kao da sam na ringišpilu", ističe Zorka.

Ona živi sama, a ima kćerku, četvoro unučadi i sedmoro praunučadi.

 

 

Foto: M.Pilipović /RAS Srbija

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ljubav prema modi i dizajnu u genima

marina kosoric moda1Marina Kosorić, porijeklom iz Ukrajine, jedna je od naših najpoznatijih modnih kreatora u Republici Srpskoj, odnosno BiH. U ukrajinskom gradu Odesa stiče diplomu ekonomiste, a 2007. godine se udaje za kompozitora i profesora harmonike na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Istočnom Sarajevu Dražana Kosorića.

U Odesi se usavršavala na Educational System Service Class Foundation (IIDA - International interior design association; IDEC Interior Design Educators Council) gdje je dobila certifikat Fashion Designer - odnosno modni kreator.

Kako ističe, ljubav prema modi i modnom dizajnu je naslijedila od svojih predaka, pradjeda koji je bio krojač preko bake i majke, pa je tu negdje i ona pronašla ljubav prema kreiranju odjevnih predmeta.

Počevši od 2012. godine pa sve do danas, Marina Kosorić se bh. javnosti predstavila izlažući modne kolekcije u okviru najprestižnijih modnih manifestacija. Prva manifestacija na kojoj je izložila svoje kreacije bila je "Nivea BH Fashion Week Sarajevo".

Na toj manifestaciji izložila je kolekcije "Melodija mora", "Melodija strasti", "Melodija zimske bajke", "Arabeska" i "Aqua Marina".

Sarajevo-RS: Koliko dugo se bavite dizajnom i šta Vas je inspirisalo da se bavite ovom profesijom?

Marina Kosorić: Od najranijeg djetinjstva pokazivala sam interesovanje za umjetnost. Prvo sam završila osnovnu muzičku školu, smijer violina. Uvijek sam voljela da crtam i to mi je dobro išlo. Ako tražimo u mojim korijenima neku vezu sa modom, u mojoj porodici pradjed je bio vodeći krojač u gradu Odesi, a za njega je bilo karakteristično da je odlično crtao svoje odjevne predmete, što i nije bilo tipično za sve krojače tog vremena. Pošto su moja baka i mama poznavale krojački zanat, u stanu smo uvijek imali šivaću mašinu. Moja mama zna veoma dobro da plete, čak je jedno vrijeme radila i po narudžbi. Mislim da se tu negdje kriju korijeni moje ljubavi prema modi i modnom dizajnu.

Školovanje je u svim profesijama, ne samo u modnom dizajnu, samo početna etapa. Znanje se proširuje i usavršava tokom rada i prakse. Ja se trudim da svoje znanje konstantno povećavam. Nabavljam stručnu literaturu, puno čitam, učestvujem na seminarima itd.

Sarajevo-RS: Gdje ste se prvi put predstavili?

Marina Kosorić: Bosanskohercegovačkoj javnosti prvi put sam se predstavila 2012. godine, a svoju prvu izložbu na Ilidži sam održala u aprilu iste godine. Kolekcije sam izlagala i u Tuzli, u decembru 2012. i godinu dana kasnije. Izložba na Ilidži je bila održana u okviru prvog BH Porodičnog sajma u Sarajevu.

Sarajevo-RS: Šta je predstavljalo za Vas najveći izazov na početku karijere?

Marina Kosorić: Najveći izazov za mene bilo je moje prvo predstavljanje kolekcije javno, pred publikom, na "Nivea BH Fashion Week Sarajevo". Prvi koraci su uvijek teški i puni nesigurnosti, treme i dilema i, bez obzira što je kolekcija bila spremna, kao i svi prateći sadržaji, ipak se nije bilo lako predstaviti na najvažnijem modnom događaju u državi, zajedno sa već renomiranim modnim dizajnerima.

Teško je pronaći samu sebe, pokazati svoj lični pečat i talenat i zauzeti svoje mjesto u profesiji i pod Suncem. A, još teže je održati se čvrsto na tom putu, koji obiluje preprekama.

Sarajevo-RS: U čemu pronalazite inspiraciju kada kreirate?

Marina Kosorić: Inspiraciju pronalazim u životu koji me okružuje i mojim imresijama. Svaka nova kolekcija nosi poruku i protkana je emocijama. Mislim da sam postala prepoznatljiva po svečanim haljinama i vjenčanicama, a naročit pečat svemu tome dajumarina kosoric moda4 korzeti, čiju izradu konstantno nastojim da usavršavam.

Sarajevo-RS: Koliko ste danas zadovoljni postignutim u Vašoj karijeri?

Marina Kosorić: Veoma sam zadovoljna svojom pozicijom. Učestvujem na najvažnijim modnim događajima u državi, a cilj mi je da se predstavim i van nje. Često sam gost u medijima i na raznim manifestacijama. Modna scena u BiH ide razvojnom putanjom, ali kao što ni u kom smislu ne možemo da se poredimo sa razvijenim zemljama, ne možemo ni kada je riječ o modnoj sceni.

Jedino smatram da možemo da se upoređujemo u količini talenta i kreativnosti koje posjeduju ljudi ovdje. Tu ne zaostajemo. Meni je cilj da razvijam maksimalno sopstveni brend, otvorim svoj atelje i postanem još prisutnija na modnoj sceni.

Marina Kosorić je bila članica žirija za izbor Miss Jahorina 2013. godine, ali i dizajner čiju je haljinu nosila voditeljka programa na finalnoj večeri takmičenja "I djeca znaju pjevati" 2016. godine. Jedan je od mentora u projektu "Grazia Fashion Academy", gdje će polaznici imati priliku da pod rukovodstvom renomiranih dizajnera osmisle i kreiraju jedan odjevni predmet, koji će na kraju 2017. godine biti premijerno predstavljen.

U narednom periodu ima u planu osnovati modni atelje u Istočnom Sarajevu.

Njen rad je redovno praćen u mnogobrojnim bh. štampanim i elektronskim medijima.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Nove trodnevne dijete

voce zdravoAko ne volite rigorozne režime ishrane, prava stvar za vas bi mogla biti neka od novih dijeta koje osvajaju svijet, naročito slavne. Zajedničko im je to da se upražnjavaju samo nekoliko dana, najčešće tri, dok ste ostatak nedjelje slobodni.

Među najpopularnijim su one bez šećera, glutena, mesa i dijeta bazirana na sirovoj hrani, a nutricionista Li Holms ističe koje su prenosti i mane novih trodnevnih dijeta.

BEZ ŠEĆERA

Nutricionisti nemaju ništa protiv da izbacite rafinisani šećer i slatkiše jer povećavaju pritisak i nivo holesterola u krvi. Zamka je kako biti umjeren sa šećerom u danima kada ne držite dijetu jer se može dogoditi da pretjerate, a nakon toga osjetite grižu savjesti.

Takođe, dok je izbacivanje čokolade, keksa i torti korisno, šećeri iz svežeg voća su zdravi i nije dobro da ih eliminišete iz ishrane.

KRATAK POST

Izbacivanje životinjskih proizvoda tri puta nedjeljno može poboljšati zdravlje, ali i ne mora. Dijeta fokusirana na povrću, voću, orašastim plodovima i semenkama smanjuje rizik od dijabetesa i visokog krvnog pritiska.

Ali, ljudi koji izbace meso često zamjenu nađu u prerađenim ugljenim hidratima i ne unose dovoljno proteina, već se hrane jednolično pa rizikuju od anemije, manjka energije, vitamina i minerala, većeg gubitka ili dobitka kilograma.

Da se to ne desilo, u vegetarijanskim danima na meniju bi trebalo da bude dosta zeleniša, povrća i voća.

SIROVO DO 16 ČASOVA

Ovaj režim ishrane podrazumijeva da se jede sirovo povrće i voće do 16 časova, a zatim kuvana hrana. Doručak u ovoj dijeti je najčešće smuti sa bananom, ručak opet voće ili povrće, a večera kuvani obrok od povrća. Dobro je što je ova hrana siromašna mastima, aditivima, solima, ali sirova hrana ne prija svima. Osim toga, voće sadrži šećer pa ne valja pretjerivati sa njim.

Takođe, pošto u prvom dijelu dana postimo, može se desiti da od 16 časova "podivljamo" i navalimo na masnu hranu, što će se negativno odraziti na kilograme. Nutricionisti zato nisu za rigorozne režime u koje spada i ovaj jer smatraju da bi trebalo da slušamo tijelo i damo mu ono za čim u tom trenutku žudi.

BEZ GLUTENA

Izbacivanje glutena na tri dana nedjeljno može pomoći ljudima koji su netolerantni na ovaj protein da se polako navikavaju na poseban režim ishrane. Kod populacije koja nema problem sa glutenom, to može biti mač sa dve oštrice jer su proizvodi bez ovog proteina često prerađeni i bogati vještačkim šećerom, što ih čini daleko nezdravijim u odnosu na glutenske.

Zaključak je, kaže Holms - umjerenost. Ono što odgovara jednom čovjeku ne mora drugom i najbolje je izbjegavati prerađenu hranu i onu sa aditivima, jesti minimalno obrađenu i slušati svoje tijelo.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Paradajz zaustavlja razvoj raka želuca

paradajzParadajz može da uspori razvoj raka želuca, pokazala je nova studija. Ovo povrće sprečava razvoj ćelija raka, u čemu učestvuju mnogi njegovi sastojci, a ne samo likopen, kako se ranije mislilo.

Vođa studije Danijela Barone iz Onkološkog istraživačkog centra Merkogljiano u Italiji kaže da se to dejstvo ne odnosi ni na jedan od sastojaka ponaosob, nego ceo plod.

Istraživači su analizirali kako ekstrakt celog paradajza utiče na različite oblike raka želuca. Ekstrakti su uzeti od uobičajenih sorti u Italiji poput san marcano i korbarino (obe sorte su varijante paradajza šljivara).

Rezultati su pokazali da ekstrakti utiču na sposobnost širenja i razvoja ćelija raka i njihovo uništavanje. Ovakva otkrića imaju primenu ne samo u prevenciji, nego i u pronalasku novih lekova, kažu istraživači.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Cellular Physiology.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Kako spriječiti anemiju

hrana tanjiri1Da biste se izborili sa anemijom, u jelovnik uvrstite raznovrsnu ishranu životinjskog i biljnog porijekla bogatu svim neophodnim sastojcima.

Oko 40 odsto populacije ispoljava simptome anemije uzrokovane nedostatkom gvožđa, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

Najugroženije su žene u vrijeme menstrualnog ciklusa, trudnice u drugoj polovini trudnoće, omladina, školska i predškolska djeca. Anemična djeca su manja od svojih vršnjaka.

Malokrvne osobe prati umor, slabost, vrtoglavica, bljedilo, glavobolja, titranje pred očima. Sklone su razdražljivosti, gube apetit, opada im kosa, lome se nokti, a kod tinejdžerki dolazi i do prestanka menstrualnog krvarenja.

Da biste se izborili sa anemijom, u jelovnik uvrstite raznovrsnu ishranu životinjskog i biljnog porekla bogatu svim neophodnim sastojcima, a posebno gvožđem (kopriva, spanać). Uzimajte sredstva za podsticanje lučenja sokova za varenje i poboljšanje apetita.

Hranu ukusno spremajte i dijelite u pet obroka. Pored raznovrsne ishrane važan je i boravak na planini. Planinski vazduh i nadmorska visina utiču na relativno brzo povećanje broja crvenih krvnih zrnaca, koji doprinose bržem oporavku organizma.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Međunarodni dan medicinskih sestara

medicinske sestreUdruženje medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Srpske brijim aktivnostima danas u banjalučkom parku "Petar Kočić"obilježavaju Međunarodni dan medicinskih sestara.

Ovogodišnja tema za 12. maj-Međunarodni dan medicinskih sestara jeste "Medicinske sestre: jedinstven glas za postizanje ciljeva održivog razvoja profesije".

Ranko Palačković, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske izavio je da, prema analizama i anketama svaka deseta medicinska sestra je invalid rada ili oboljela od bolesti štitne žlijezde jer rade u izuzetno teškim uslovima konstantnog stresa.

Osim toga, kako je rekao, plate medicinskih sestara najniže su u regionu jer, bez toplog obroka plate diplomiranih medicinskih sestara iznose oko 800 KM.

Palačković je naveo i primjer Tuzle gdje diplomirana medicinska sestra ima platu oko 2.000 KM, kao i Sarajeva gdje je plata oko 1.500 KM.

Dodatan problem, prema njegovim mišljenju su i lica koja su prekvalifikovana u medicinske radnike, za koje je rekao da predstavljaju opasnost za pacijente, a bili su prisiljeni zbog socijalno-ekonomskog statusa da prihvate takve poslove.

Naglasio je da Republici Srpskoj, u svakodnevnom radu nedostaje oko 2.000 medicinskih sestara i tehničara.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Čarli Šin: Zbog lijekova za HIV bio sam na ivici demencije

carli sin hivČarli Šin tvrdi da je zbog starih lijekova za HIV bio na "ivici demencije", ali da se stanje popravilo, nakon što je počeo da uzima eksperimentalne medikamente.

Šin tvrdi da nije imao simptome demencije sve dok nije počeo da uzima prvu terapiju za suzbijanje HIV-a. Sada je dio kliničke studije u trećoj fazi u kojoj se ispituje dejstvo PRO-140, eksperimentalne injekcije koja bi trebalo da zamijeni standardnu antiretroviralnu terapiju.

Glumac tvrdi da se sada fantastično osjeća i da dozu lijeka dobija jednom nedjeljno. Lijek je sastavljen od antitijela, a ne sintetičkih hemikalija.

Poznato je da postojeće terapije za zaražene HIV-om imaju neželjene posljedice u vidu vrtoglavice, dezorijentisanosti i gubitka pamćenja.

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Namirnice koje izbacuju nikotin iz organizma

zdrava hrana1Pušenje je štetno za zdravlje i toga smo svi svjesni. Međutim, i pored toga, neki ljudi ne mogu da se oslobode ove navike. S druge strane, ako ste godinama bili pušač i uspjeli da ostavite cigarete, posljedice konzumiranja nikotina mogu trajati godinama.

Pušenje smanjuje količinu vitamina C, E i A. Ovi vitamini mogu zaštititi pluća od oštećenja, pa i kada prestanete da pušite, obavezno u vašu ishranu uključite i namirnice bogate ovim vitaminima.

1. Brokoli je bogat izvor vitamina C i B5. Također, pomaže i u gubitku tijelesne mase, a dobar je i za trudnice.

2. Sok od naranče takođe je bogat vitaminima C, i ubrzava metabolizam vašeg tijela. Ukoliko redovno jedete naranče, manje ćete patiti od stresa.

3. Sok od mrkve je dobar za kožu, koju nikotin takođe oštećuje. Osim toga, ovo povrće obiluje vitaminima A, C, K, i B.

4. Špinat je najbolje tamnozeleno lisnato povrće jer, ne samo što je bogat vitaminima, nego sadrži i folnu kiselinu.

5. Nar podstiče cirkulaciju krvi. Stoga, ako želite da smanjite potrebu uzimanja nikotina, jedite nar. Pored nara, pušačima se preporučuje da jedu i kivi.

6. Voda je odličan saveznik u borbi protiv pušenja. Prema mnogim istraživanjima, ako želite da ostavite cigarete i smanjite nivo nikotina u organizmu, pijte puno vode jer pušenje dovodi do dehidracije.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Namirnice koje zamjenjuju šećer u napicima

kafa sokDa li je prvo čega se lišite kad krenete na dijetu šećer iz kafe ili čaja? Ako je već tako, onda se potrudite da izbegnete grešku koju većina tada napravi - nemojte beli slatki prah da zamenite veštačkim zaslađivačima.

Istina je da oni nisu kalorični, međutim, ne i da su preporučljivi za zdravlje i energiju. Studija objavljena u časopisu "Priroda" pokazala je da zaslađivači mogu da naruše ravnotežu bakterija u želucu koje dovode do pojačane potrebe za fruktozom, što nije dobro.

Zato nutricionista Bruk Alpert savetuje da ih izbacite i da umesto njih u kafu i čaj ubacite malo cimeta, rogača ili kakaa, pošto su zdravi, ubrzavaju metabolizam i podižu energiju, a pritom svakom napitku popravljaju ukus.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
Pretplatite se na RSS feed