Menu
A+ A A-

Ljubav prema modi i dizajnu u genima

marina kosoric moda1Marina Kosorić, porijeklom iz Ukrajine, jedna je od naših najpoznatijih modnih kreatora u Republici Srpskoj, odnosno BiH. U ukrajinskom gradu Odesa stiče diplomu ekonomiste, a 2007. godine se udaje za kompozitora i profesora harmonike na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Istočnom Sarajevu Dražana Kosorića.

U Odesi se usavršavala na Educational System Service Class Foundation (IIDA - International interior design association; IDEC Interior Design Educators Council) gdje je dobila certifikat Fashion Designer - odnosno modni kreator.

Kako ističe, ljubav prema modi i modnom dizajnu je naslijedila od svojih predaka, pradjeda koji je bio krojač preko bake i majke, pa je tu negdje i ona pronašla ljubav prema kreiranju odjevnih predmeta.

Počevši od 2012. godine pa sve do danas, Marina Kosorić se bh. javnosti predstavila izlažući modne kolekcije u okviru najprestižnijih modnih manifestacija. Prva manifestacija na kojoj je izložila svoje kreacije bila je "Nivea BH Fashion Week Sarajevo".

Na toj manifestaciji izložila je kolekcije "Melodija mora", "Melodija strasti", "Melodija zimske bajke", "Arabeska" i "Aqua Marina".

Sarajevo-RS: Koliko dugo se bavite dizajnom i šta Vas je inspirisalo da se bavite ovom profesijom?

Marina Kosorić: Od najranijeg djetinjstva pokazivala sam interesovanje za umjetnost. Prvo sam završila osnovnu muzičku školu, smijer violina. Uvijek sam voljela da crtam i to mi je dobro išlo. Ako tražimo u mojim korijenima neku vezu sa modom, u mojoj porodici pradjed je bio vodeći krojač u gradu Odesi, a za njega je bilo karakteristično da je odlično crtao svoje odjevne predmete, što i nije bilo tipično za sve krojače tog vremena. Pošto su moja baka i mama poznavale krojački zanat, u stanu smo uvijek imali šivaću mašinu. Moja mama zna veoma dobro da plete, čak je jedno vrijeme radila i po narudžbi. Mislim da se tu negdje kriju korijeni moje ljubavi prema modi i modnom dizajnu.

Školovanje je u svim profesijama, ne samo u modnom dizajnu, samo početna etapa. Znanje se proširuje i usavršava tokom rada i prakse. Ja se trudim da svoje znanje konstantno povećavam. Nabavljam stručnu literaturu, puno čitam, učestvujem na seminarima itd.

Sarajevo-RS: Gdje ste se prvi put predstavili?

Marina Kosorić: Bosanskohercegovačkoj javnosti prvi put sam se predstavila 2012. godine, a svoju prvu izložbu na Ilidži sam održala u aprilu iste godine. Kolekcije sam izlagala i u Tuzli, u decembru 2012. i godinu dana kasnije. Izložba na Ilidži je bila održana u okviru prvog BH Porodičnog sajma u Sarajevu.

Sarajevo-RS: Šta je predstavljalo za Vas najveći izazov na početku karijere?

Marina Kosorić: Najveći izazov za mene bilo je moje prvo predstavljanje kolekcije javno, pred publikom, na "Nivea BH Fashion Week Sarajevo". Prvi koraci su uvijek teški i puni nesigurnosti, treme i dilema i, bez obzira što je kolekcija bila spremna, kao i svi prateći sadržaji, ipak se nije bilo lako predstaviti na najvažnijem modnom događaju u državi, zajedno sa već renomiranim modnim dizajnerima.

Teško je pronaći samu sebe, pokazati svoj lični pečat i talenat i zauzeti svoje mjesto u profesiji i pod Suncem. A, još teže je održati se čvrsto na tom putu, koji obiluje preprekama.

Sarajevo-RS: U čemu pronalazite inspiraciju kada kreirate?

Marina Kosorić: Inspiraciju pronalazim u životu koji me okružuje i mojim imresijama. Svaka nova kolekcija nosi poruku i protkana je emocijama. Mislim da sam postala prepoznatljiva po svečanim haljinama i vjenčanicama, a naročit pečat svemu tome dajumarina kosoric moda4 korzeti, čiju izradu konstantno nastojim da usavršavam.

Sarajevo-RS: Koliko ste danas zadovoljni postignutim u Vašoj karijeri?

Marina Kosorić: Veoma sam zadovoljna svojom pozicijom. Učestvujem na najvažnijim modnim događajima u državi, a cilj mi je da se predstavim i van nje. Često sam gost u medijima i na raznim manifestacijama. Modna scena u BiH ide razvojnom putanjom, ali kao što ni u kom smislu ne možemo da se poredimo sa razvijenim zemljama, ne možemo ni kada je riječ o modnoj sceni.

Jedino smatram da možemo da se upoređujemo u količini talenta i kreativnosti koje posjeduju ljudi ovdje. Tu ne zaostajemo. Meni je cilj da razvijam maksimalno sopstveni brend, otvorim svoj atelje i postanem još prisutnija na modnoj sceni.

Marina Kosorić je bila članica žirija za izbor Miss Jahorina 2013. godine, ali i dizajner čiju je haljinu nosila voditeljka programa na finalnoj večeri takmičenja "I djeca znaju pjevati" 2016. godine. Jedan je od mentora u projektu "Grazia Fashion Academy", gdje će polaznici imati priliku da pod rukovodstvom renomiranih dizajnera osmisle i kreiraju jedan odjevni predmet, koji će na kraju 2017. godine biti premijerno predstavljen.

U narednom periodu ima u planu osnovati modni atelje u Istočnom Sarajevu.

Njen rad je redovno praćen u mnogobrojnim bh. štampanim i elektronskim medijima.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Nove trodnevne dijete

voce zdravoAko ne volite rigorozne režime ishrane, prava stvar za vas bi mogla biti neka od novih dijeta koje osvajaju svijet, naročito slavne. Zajedničko im je to da se upražnjavaju samo nekoliko dana, najčešće tri, dok ste ostatak nedjelje slobodni.

Među najpopularnijim su one bez šećera, glutena, mesa i dijeta bazirana na sirovoj hrani, a nutricionista Li Holms ističe koje su prenosti i mane novih trodnevnih dijeta.

BEZ ŠEĆERA

Nutricionisti nemaju ništa protiv da izbacite rafinisani šećer i slatkiše jer povećavaju pritisak i nivo holesterola u krvi. Zamka je kako biti umjeren sa šećerom u danima kada ne držite dijetu jer se može dogoditi da pretjerate, a nakon toga osjetite grižu savjesti.

Takođe, dok je izbacivanje čokolade, keksa i torti korisno, šećeri iz svežeg voća su zdravi i nije dobro da ih eliminišete iz ishrane.

KRATAK POST

Izbacivanje životinjskih proizvoda tri puta nedjeljno može poboljšati zdravlje, ali i ne mora. Dijeta fokusirana na povrću, voću, orašastim plodovima i semenkama smanjuje rizik od dijabetesa i visokog krvnog pritiska.

Ali, ljudi koji izbace meso često zamjenu nađu u prerađenim ugljenim hidratima i ne unose dovoljno proteina, već se hrane jednolično pa rizikuju od anemije, manjka energije, vitamina i minerala, većeg gubitka ili dobitka kilograma.

Da se to ne desilo, u vegetarijanskim danima na meniju bi trebalo da bude dosta zeleniša, povrća i voća.

SIROVO DO 16 ČASOVA

Ovaj režim ishrane podrazumijeva da se jede sirovo povrće i voće do 16 časova, a zatim kuvana hrana. Doručak u ovoj dijeti je najčešće smuti sa bananom, ručak opet voće ili povrće, a večera kuvani obrok od povrća. Dobro je što je ova hrana siromašna mastima, aditivima, solima, ali sirova hrana ne prija svima. Osim toga, voće sadrži šećer pa ne valja pretjerivati sa njim.

Takođe, pošto u prvom dijelu dana postimo, može se desiti da od 16 časova "podivljamo" i navalimo na masnu hranu, što će se negativno odraziti na kilograme. Nutricionisti zato nisu za rigorozne režime u koje spada i ovaj jer smatraju da bi trebalo da slušamo tijelo i damo mu ono za čim u tom trenutku žudi.

BEZ GLUTENA

Izbacivanje glutena na tri dana nedjeljno može pomoći ljudima koji su netolerantni na ovaj protein da se polako navikavaju na poseban režim ishrane. Kod populacije koja nema problem sa glutenom, to može biti mač sa dve oštrice jer su proizvodi bez ovog proteina često prerađeni i bogati vještačkim šećerom, što ih čini daleko nezdravijim u odnosu na glutenske.

Zaključak je, kaže Holms - umjerenost. Ono što odgovara jednom čovjeku ne mora drugom i najbolje je izbjegavati prerađenu hranu i onu sa aditivima, jesti minimalno obrađenu i slušati svoje tijelo.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Paradajz zaustavlja razvoj raka želuca

paradajzParadajz može da uspori razvoj raka želuca, pokazala je nova studija. Ovo povrće sprečava razvoj ćelija raka, u čemu učestvuju mnogi njegovi sastojci, a ne samo likopen, kako se ranije mislilo.

Vođa studije Danijela Barone iz Onkološkog istraživačkog centra Merkogljiano u Italiji kaže da se to dejstvo ne odnosi ni na jedan od sastojaka ponaosob, nego ceo plod.

Istraživači su analizirali kako ekstrakt celog paradajza utiče na različite oblike raka želuca. Ekstrakti su uzeti od uobičajenih sorti u Italiji poput san marcano i korbarino (obe sorte su varijante paradajza šljivara).

Rezultati su pokazali da ekstrakti utiču na sposobnost širenja i razvoja ćelija raka i njihovo uništavanje. Ovakva otkrića imaju primenu ne samo u prevenciji, nego i u pronalasku novih lekova, kažu istraživači.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Cellular Physiology.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Kako spriječiti anemiju

hrana tanjiri1Da biste se izborili sa anemijom, u jelovnik uvrstite raznovrsnu ishranu životinjskog i biljnog porijekla bogatu svim neophodnim sastojcima.

Oko 40 odsto populacije ispoljava simptome anemije uzrokovane nedostatkom gvožđa, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

Najugroženije su žene u vrijeme menstrualnog ciklusa, trudnice u drugoj polovini trudnoće, omladina, školska i predškolska djeca. Anemična djeca su manja od svojih vršnjaka.

Malokrvne osobe prati umor, slabost, vrtoglavica, bljedilo, glavobolja, titranje pred očima. Sklone su razdražljivosti, gube apetit, opada im kosa, lome se nokti, a kod tinejdžerki dolazi i do prestanka menstrualnog krvarenja.

Da biste se izborili sa anemijom, u jelovnik uvrstite raznovrsnu ishranu životinjskog i biljnog porekla bogatu svim neophodnim sastojcima, a posebno gvožđem (kopriva, spanać). Uzimajte sredstva za podsticanje lučenja sokova za varenje i poboljšanje apetita.

Hranu ukusno spremajte i dijelite u pet obroka. Pored raznovrsne ishrane važan je i boravak na planini. Planinski vazduh i nadmorska visina utiču na relativno brzo povećanje broja crvenih krvnih zrnaca, koji doprinose bržem oporavku organizma.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Međunarodni dan medicinskih sestara

medicinske sestreUdruženje medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Srpske brijim aktivnostima danas u banjalučkom parku "Petar Kočić"obilježavaju Međunarodni dan medicinskih sestara.

Ovogodišnja tema za 12. maj-Međunarodni dan medicinskih sestara jeste "Medicinske sestre: jedinstven glas za postizanje ciljeva održivog razvoja profesije".

Ranko Palačković, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske izavio je da, prema analizama i anketama svaka deseta medicinska sestra je invalid rada ili oboljela od bolesti štitne žlijezde jer rade u izuzetno teškim uslovima konstantnog stresa.

Osim toga, kako je rekao, plate medicinskih sestara najniže su u regionu jer, bez toplog obroka plate diplomiranih medicinskih sestara iznose oko 800 KM.

Palačković je naveo i primjer Tuzle gdje diplomirana medicinska sestra ima platu oko 2.000 KM, kao i Sarajeva gdje je plata oko 1.500 KM.

Dodatan problem, prema njegovim mišljenju su i lica koja su prekvalifikovana u medicinske radnike, za koje je rekao da predstavljaju opasnost za pacijente, a bili su prisiljeni zbog socijalno-ekonomskog statusa da prihvate takve poslove.

Naglasio je da Republici Srpskoj, u svakodnevnom radu nedostaje oko 2.000 medicinskih sestara i tehničara.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Čarli Šin: Zbog lijekova za HIV bio sam na ivici demencije

carli sin hivČarli Šin tvrdi da je zbog starih lijekova za HIV bio na "ivici demencije", ali da se stanje popravilo, nakon što je počeo da uzima eksperimentalne medikamente.

Šin tvrdi da nije imao simptome demencije sve dok nije počeo da uzima prvu terapiju za suzbijanje HIV-a. Sada je dio kliničke studije u trećoj fazi u kojoj se ispituje dejstvo PRO-140, eksperimentalne injekcije koja bi trebalo da zamijeni standardnu antiretroviralnu terapiju.

Glumac tvrdi da se sada fantastično osjeća i da dozu lijeka dobija jednom nedjeljno. Lijek je sastavljen od antitijela, a ne sintetičkih hemikalija.

Poznato je da postojeće terapije za zaražene HIV-om imaju neželjene posljedice u vidu vrtoglavice, dezorijentisanosti i gubitka pamćenja.

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Namirnice koje izbacuju nikotin iz organizma

zdrava hrana1Pušenje je štetno za zdravlje i toga smo svi svjesni. Međutim, i pored toga, neki ljudi ne mogu da se oslobode ove navike. S druge strane, ako ste godinama bili pušač i uspjeli da ostavite cigarete, posljedice konzumiranja nikotina mogu trajati godinama.

Pušenje smanjuje količinu vitamina C, E i A. Ovi vitamini mogu zaštititi pluća od oštećenja, pa i kada prestanete da pušite, obavezno u vašu ishranu uključite i namirnice bogate ovim vitaminima.

1. Brokoli je bogat izvor vitamina C i B5. Također, pomaže i u gubitku tijelesne mase, a dobar je i za trudnice.

2. Sok od naranče takođe je bogat vitaminima C, i ubrzava metabolizam vašeg tijela. Ukoliko redovno jedete naranče, manje ćete patiti od stresa.

3. Sok od mrkve je dobar za kožu, koju nikotin takođe oštećuje. Osim toga, ovo povrće obiluje vitaminima A, C, K, i B.

4. Špinat je najbolje tamnozeleno lisnato povrće jer, ne samo što je bogat vitaminima, nego sadrži i folnu kiselinu.

5. Nar podstiče cirkulaciju krvi. Stoga, ako želite da smanjite potrebu uzimanja nikotina, jedite nar. Pored nara, pušačima se preporučuje da jedu i kivi.

6. Voda je odličan saveznik u borbi protiv pušenja. Prema mnogim istraživanjima, ako želite da ostavite cigarete i smanjite nivo nikotina u organizmu, pijte puno vode jer pušenje dovodi do dehidracije.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Namirnice koje zamjenjuju šećer u napicima

kafa sokDa li je prvo čega se lišite kad krenete na dijetu šećer iz kafe ili čaja? Ako je već tako, onda se potrudite da izbegnete grešku koju većina tada napravi - nemojte beli slatki prah da zamenite veštačkim zaslađivačima.

Istina je da oni nisu kalorični, međutim, ne i da su preporučljivi za zdravlje i energiju. Studija objavljena u časopisu "Priroda" pokazala je da zaslađivači mogu da naruše ravnotežu bakterija u želucu koje dovode do pojačane potrebe za fruktozom, što nije dobro.

Zato nutricionista Bruk Alpert savetuje da ih izbacite i da umesto njih u kafu i čaj ubacite malo cimeta, rogača ili kakaa, pošto su zdravi, ubrzavaju metabolizam i podižu energiju, a pritom svakom napitku popravljaju ukus.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Roditelji neodgovorni po pitanju vakcinacije djece

vakcinacija djeceSvijest građana Republike Srpske o imunizaciji nije na zavidnom nivou. Istakli su to učesnici kampanje “Vakcine djeluju” koja se sprovodi povodom Evropske/svjetske nedjelje imunizacije.

Kao osnovni problem, naveli su neodovljnu informisanost i neodgovornost roditelja po pitanju vakcinacije, ali i nedovoljna angažovanost pojedinih zdravstvenih radnika kada je edukacija o imunizaciji u pitanju.

''Samo da se podsjetimo da smo mi imali školske primjere, tri velike epidemije, 2009. godine epidemiju rubeole, 2010. 2011 i 2012. godine veliku epidemiju parotita, a zatim je uslijedila epidemija morbila sa oko 4 500 oboljelih. To je primjer gdje su obolijevala djeca koja nisu vakcinisana'', rekla je za SrpskaCafe  Janja Bojanić, specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

''Vi svi znate da se mi, kao i mnoge zemlje u Evropi suočavamo sa zabrinjavajućim trendovima obuhvata imunizacije i ovaj ukupni obuhvat u RS u 2016. godini prema podacima Instituta između 80 i 90 procenata što nije dovoljno'', dodala je Amela Lolić, pomoćnik ministra u Resoru za javno zdravstvo, evropske integracije i međunarodnu saradnju.

Zbog bolesti koje su mogle biti spriječene vakcinama u svijetu godišnje umre 1,5 miliona djece. A, samo u Evropi od januara do danas prijavljeno je 500 slučajeva morbila ospica. Podaci su to koji govore da je neophodno obezbijediti veću pokrivenost imunizacijom, smatraju stručnjaci.

''Upravo iz tog razloga obilježavamo Evropsku sedmicu imunizacije sa ekspertima i vlastima iz RS, a cilj nam je samo jedan da pokušamo da uložimo sve moguće napore i obezbijedimo pokrivenost od 95 odsto vakcinom, odnosno imunizacijom 5:44'', naglasio je Viktor Olsavski, šef kancelarije SZO u BiH.

Učesnici kampanje “Vakcine djeluju” istakli su da vakcinacija čuva zdravlje u svakoj životnoj dobi. Kao osnovni cilj obilježavanja nedjelje imunizacije naveli su nastojanja da se poveća svijest o značaju imunizacije, kako među roditeljima tako i među zdravstvenim radnicima.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Surutka za nizak pritisak

surutka djevojka ilustracijaBogata proteinima, vitaminima i mineralima, nezaobilazna u ishrani vrhunskih sportista, ali i u detoks dijetama, surutka je pravi eliksir zdravlja jer istovremeno jača kosti i čisti organizam od toksina.

Ovaj prirodni napitak, dobijen prilikom spravljanja sira, sadrži natrijum, kalijum, fosfor, magnezijum, cink, bakar, kobalt, mangan, molibden, ali i obilje vitamina (naročito B 2 i B 12), belančevina i sve organizmu neophodne esencijalne aminokiseline.

Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Vašington pokazalo je da redovno konzumiranje ovog napitka snižava arterijski pritisak kod osoba koje pate od hipertenzije, smanjujući istovremeno i rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Surutkini proteini su izuzetno delotvorni kod smanjenog apetita, naročito kod starijih osoba. Istovremeno, organizam čiste od holesterola, obezbeđuju energiju, podižu imunitet. Takođe imaju sposobnost da sprečavaju osteoporozu kod starijih.

Osim toga, potpomažu regeneraciju jetre, predstavljaju izvanrednu hranu za bebe, pa može da se koristi umesto vode. Surutka je značajna i u ishrani trudnica, jer je kod njih čak za trećinu povećana potreba u belančevinama.

Proteini sadržani u ovom izuzetno blagotvornom napitku su specifični i po tome što se direktno prerađuju u mišićnom tkivu, omogućavajući brzi oporavak mišića posle treninga sportista, dok sve druge proteine prerađuje jetra.

 

 

 

 

Izvor: novosti.rs

Foto: ilustracija

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Dijabetes iz drugog ugla

bojana sarovic dijabetes 3Saznanje da imate dijabetes može biti prilično zastrašujuće i teško za povjerovati. Vjerovatno se nakon toga ne osjećate bolesno ili drugačije nego što ste se osjećali prije nego što su vam rekli da bolujete od dijabetesa. 

Dokaz da se sa dijabetesom može živjeti je dvadesetšestogodišnja Bojana Šarović Cicović sa Pala. Ona sa dijabetesom živi već skoro dvadeset godina, tačnije od svoje sedme godine života. 

I pored borbe sa ovom bolešću, živi život punim plućima, diplomirani je pravnik, a uz se bavi izradom unikatnog nakita, koji pravi od posebnih vrsta plastike, drveta, gline, žice i slično. 

Jedan od ciljeva borbe protiv dijabetesa je otkriti bolest na vrijeme i prilagoditi svoje životne navike ovoj bolesti. Ona je to upravo uradila i, kako kaže, sama činjenica o postojanju dijabetesa je uticala da se njene životne navike u mnogome promjene.

''Dijabetes mi je dijagnostifikovan kada sam imala sedam godina. Moj život se od tog trenutka mnogo promijenio, prvenstvo od samog načina ishrane koji se drastično promijenio, po otkrivanju dijabetesa moji obroci su bili pažljivo planirani i vagana je svaka namirnica, jer sam morala postići skoro pa savršen balans terapije i ishrane. Morala sam se odreći šećera, to je pravilo broj 1'', počinje svoju životnu priču za Sarajevo-RS  Bojana Šarović Cicović.

Svaki dan, četiri puta dnevno prima insulin. To je nešto bez čega svaki dijabetičar ne može da zamisli svoj život. Činjenica da ima dijabetes nije je slomila, krenula je u borbu protiv bolesti.

''Na početku borbe protiv dijabetesa bile su česte promjene vrsta insulina, kako bi pronašli onaj koji najbolje odgovara. Nedoumica nije bilo, morala sam da se izborim sa tim i sve što sam radila bilo je u službi postizanja najboljih rezultata'', ističe Bojana.

Svakodnevno, prije primanja uzimanja svakog obroka ili unošenja hrane u organizam potrebno je da izmjeri nivo šećera u krvi, a potom primi insulin.

''Da bi dijabetičar primio insulin, neophodno je da prije svakog obroka ili unošenja hrane u organizam, izmjeri nivo šećera u krvi. Zatim, u okviru propisane terapije unosi insulinske jedinice i kada to obavi, može imati obrok. Ja danas četiri puta dnevno uzimam inzulin'', kaže Bojana.

Koliko su ljudi hrabri u našoj okolini da slobodno govore o ovakvim temama i čega se to najviše plaše, Bojana kaže da su ljudi dosta zatvoreni po pitanju sličnih bolesti jer se boje ''šta će okolina reći o njima, kao takvim''.

''Prije svega ljudi, čini mi se, jako malo znaju o dijabetesu, pa često čujem neke stvari koje nemaju veze sa samim oboljenjem. Ako malo šire pogledamo, ljudi u našoj okolini nisu dovoljno smjeli da otvoreno govore o bilo kakvom oboljenju, pa tako i o dijabetesu. Isto tako mislim da nema mjesta za bilo kakav strah, kada je riječ o ovakvoj temi, jer razmjenom iskustava možemo vrlo često da pomognemo jedni drugima'', ističe Bojana.

Bojana je kreiranjem nakita i samom prezentacijom na način kako je uradila pod sloganom ''Po čemu si ti drugačija'', htjela je da kaže i pokaže, zajedno sa divnim ljudima koji su radili na projektu, dijabetes iz jednog drugog ugla.

''Želja mi je bila da motivišem sve zdrave ljude da se bar jednom godišnje podvrgnu kontroli šećera u krvi, u službi prevencije i očuvanja zdravlja. Promocija borbe protiv dijabetesa na ovakav način izgledala je kao spoj nespojivog, ali danas vidim da sam učinila najbolju moguću promociju, i da sam dobila veliku pažnju zbog čega sam jako srećna i ponosna'', dodaje Bojana.

Ona se posebno zahvaljuje Irini Lazarević, koja je sa njom nosila kolekciju, Branki Čolaković (make up artisti) i fotografu Darku Kovačeviću, jer bez njih sve ovo ne bi ovako izgledalo.

 

Poruka: Budite zdravi uz PD braceletS!


 

Izvor: sarajevo-rs.com

Foto: Darko Kovačević

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Bogastvo porodice Đukić

porodica djukic srbacKada bi mladi bračni parovi razmišljali kao 49-godišnji Zoran Đukić i njegova tri godine mlađa supruga Slavica, iz zaseoka Smajinci, kod Srpca, o problemu nataliteta u ovoj opštini ne bi se pričalo.

Za sada, ovaj bračni par ima šest kćerki, ali se na tome, po svoj prilici, neće zaustaviti. Nadaju se da će dobiti i sinove.

''Izabranicu svoga srca upoznao sam u Srpcu kada je imala 15 godina i vidio sam da se dopadala i drugim momcima. Kada je napunila 17 godina, a ja 20, nisam smio više da čekam da stupimo u brak. Još za vrijeme zabavljanja, maštali smo o mnogo djece, a uzori su nam bili moj deda Vaskrsije, koji je imao sedam sinova i tri kćeri, i njen deda Mihajlo, sa šest sinova i dvije kćerke'', priča Zoran, bivši ratni komandant 2. bataljona Srbačke lake brigade i bivši odbornik i predsjednik SO Srbac.

Sada se bavi tovom pilića u vlastitoj farmi kapaciteta 20.000 komada u jednom turnusu.

''Prvo dijete Danijelu rodila sam 1990. godine. Mislili smo da će biti sin i planirali smo da mu damo ime Dušan po Zoranovom ocu. Početno slovo D zadržali smo kod davanja imena sljedećim ćerkama Drenki (25), Duški (24), Dragani (18), Dunji (4) i Divni, koja se rodila 22. februara ove godine. U podizanju djece mnogo mi pomažu starije kćerke, tako da smo složna i srećna porodica'', kaže majka Slavica.

Zoran kaže da su razmišljali da stanu kada se rodila četvrta kćerka, ali se u životu ne može baš sve predvidjeti.

''Kada je supruga ostala u drugom stanju sa petim djetetom, tada sam donio čvrstu odluku da kao hrišćanin neću dozvoliti abortus, jer je to čedomorstvo, a to sam saopštio i mojim kćerkama, da se u životu tako ponašaju. Ja sam ponosan na sve njih, jer ne samo da dobro uče i pomažu majci u kući, već i meni u farmi i na njivi, jer voze traktor i rade sve poljske poslove, čime se ne mogu podičiti mnoge porodice sa sinovima'', ističe Zoran.

''Najstarija kćerka Danijela je završila Ekonomski fakultet i radi u Ljubljani, Drenka je diplomirala na Prirodno-matematičkom fakultetu, udata je i radi u srbačkom Vodovodu, Duška će uskoro biti profesor biologije i već radi u OŠ Sitneši, Dragana je u trećem razredu Gimnazije u Srpcu, a četvorogodišnja Dunja sada ima živu lutku Divnu, od koje se ne odvaja'', kaže Zoran i dodaje da nikada od države nije koristio dječji dodatak i da mu je žao što se stimulisanje rađanja ne sprovodi kao na primjer u Izraelu, gdje porodice sa sedmoro djece uživaju sve blagodeti ovog svijeta.

Gimnazijalku Draganu zatekli smo kako hrani bebu Divnu na flašicu i kaže da su ona i sestre navijale da majka rodi još jednu kćerku, jer bi u suprotnom sva pažnja bila usmjerena prema bratu, a one bi se osjećale zapostavljenim.

NA BABINE SA PRASETOM I POGAČOM

Prilikom posjete ovoj porodici imali smo priliku da vidimo jedan od starih dobrih običaja. Na babine je stigla Zoranova sestra Zora sa mužem Miloradom Vojvodićem, kćerkama Vesnom i Veliborkom, zetovima Nebojšom i Željkom i njihovo petoro djece.

Sa sobom su donijeli pečeno prase i pile, pogaču, pitu sirnicu, ogromnu tortu sa natpisom "Divna" i druge đakonije. Našla se tu i harmonika, a prva pjesma bila je "Ti si ćerko tatin sin", što je mami Slavici natjeralo suze na oči.

 

 

 

 

Izvor i foto: novosti.rs

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
Pretplatite se na RSS feed