Menu
A+ A A-

Otvoren 22. Međunarodni sajam knjiga u Banjaluci

sajam knjiga banjalukaNe spominje se uzalud u pričama da knjige imaju tu moć da uljepšaju tmurne dane, što je potvrđeno i prvog dana „Glasovog“ Sajma knjige, u kojem je sunce čitaocima uljepšalo put do dvorane "Borik".

Izdavači su se potrudili da štandovi što ljepše i privlačnije izgledaju, pa tako imena poznatih pisaca dozivaju posjetioce da se zaustave.

Na većini štandova trgovci su u poslu. Trude se da daju što više informacija o knjigama koje su zaljubljenicima u pisanu riječ privukle pažnju.

Nemoguće je ne primijetiti i istaknute roze, žute i zelene naljepnice, u kojima je, na radost mnogih, upisana snižena cijena knjige. I ove godine popusti su od 10 do 40 odsto.

Blizu ulaza na sajam smještena je i uvijek rado viđena ekipa iz beogradskog Kreativnog centra, koja je obavezna stanica za mališane i njihove roditelje.

Na prepoznatljivom kreativnom štandu razgovarali smo sa Aleksandrom Ristovićem, koji kaže da u Banjaluci uvijek žele što šire predstaviti svoja izdanja.

„Izdvojili smo udžbenike iz Srbije, ali one koje mališani i ovdje mogu koristiti kao dodatne. Tu je i produkcija za odrasle. Imamo izdanja za mališane od jedne godine, pa sve do osnovne škole, a najviše se traže knjige za predškolski uzrast“, kazao je on.

Nešto malo dalje od ovog štanda, prvi put smješten je štand „Vulkan“ izdavaštva. Tu čitaoce očekuju sniženja od 10 do 15 odsto, nešto komercijalniji naslovi, ali i neprevaziđeni klasici, među kojima je, kako kažu na ovom štandu, najprodavanija „Ana Karenjina“.

Ako je suditi po onome što su rekli izdavači, zadovoljni su posjetom, s obzirom na to da je sajam na samom početku.

Kao i obično, svi čekaju vikend, kada će Banjalučani imati više vremena da se prošetaju do dvorane „Borik“.

Uvijek je dobro posjećen i štand izdavače kuće „Laguna“, a Marina Samatović u ime ove poznate kuće kaže da su u naš grad doputovali sa mnogo novih naslova.

„Posetioci su nam mnogo tražili „Peto godišnje doba“ Nenada Rackovića, „Preko praga“ vladike Grigorija, kao i veliki broj drama koje se lepo prodaju. Posebnu pažnju privlači kolekcija "Priča" rađenih u našem izdanju, koje se na sajmu mogu kupiti za 20 maraka. Lepo reaguju i na „Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda“, dosta se prodaju i „Nemanjići“ od Stojiljkovića i Kecmanovića“, zadovoljna je Samatovićeva.

Zavod za udžbenike Beograd takođe je već godinama na „Glasovom“ Sajmu knjige.

Što se tiče ponude karakterističan je po svojim izdanjima iz književnosti, medicine, filozofije, sociologije.

Na ovom štandu, kako su nam rekli, najprodavaniji su izdanja iz edicije „Biblioteka“, u okviru koje se mogu kupiti lektire.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Lična biblioteka Miloša Somborskog poklonjena Matičnoj biblioteci

knjige maticna bibliotekaU Matičnu biblioteku Istočno Sarajevo svakodnevno stižu pokloni, a ovaj put obradovala ih je vrijedna arhiva knjiga Miloša Somborskog i Jelene Bošnjak, koju je ovoj biblioteci lično uručio njihov nasljednik Rade.

Miloš Somborski (Sarajevo 1902-1983) bio je direktor Urbanističkog zavoda Beograda od 1950. do 1972. godine, u vrijeme najintezivnije gradnje Novog Beograda, trga Nikole Pašića, redefinisanja izgleda Slavije, trga Republike i drugo.

Somborski je imao viziju da spoji Veliko ratno ostrvo sa obalom, Beograd je trebalo da bude prestonica sa velikim prostorima za kulturu, sport i parkovima uz Savu i Dunav.

Projektovao je i Novo Trebinje, dijelove Podgorice, Sarajeva, Ulcinja i Cetinja, kao i Barsku luku, navodi se na „fejsbuk“ stranici Matične biblioteke.

Somborski je bio i dekan Arhitetktonskog fakulteta u Sarajevu.

 

 

 

 

Foto: facebook.com

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Književno veče otvorilo 11. „Dane Duška Trifunovića“

dani duska trifunovica 2017Tradicionalna književno-muzička manifestacija „Dani Duška Trifunovića“, koja se po 11. održava na Palama, počela je književnom večeri „Daljina nije ništa“, na kojoj su učestvovali pjesnici i književnici Đorđe Sladoje, Blagoje Baković, Miroslav Aleksić, Radmila Knežević, Željko Grujić i Marijana Petronić.

Prema riječima načelnika opštine Pale Boška Jugovića, Pale su nastavile da žive svoj kulturni život i dočekale da se po 11 put zaredom organizuje manifestacija posvećena velikom srpskom pjesniku Dušku Trifunoviću.

Jugović je pozvao sve građane Pala da i sutra posjete ovu manifestaciju, te time daju određen doprinos tradiciji njenog održavanja.

Direktor Kulturno-sportskog centra Pale Marko Sikima rekao je novinarima da ova manifestacije iz godine u godinu okuplja  prijatelje, kolege i poštovaoce lika i djela Duška Trifunovića.

Sikima je istakao da će se sutra manifestacija nastaviti kroz „Dane dječije poezije“, koja počinje u 15:00 časova.

Duškov dugogodišnji prijatelj Momčilo Moša Odalović večeras je na književnoj večeri govorio stihove, praćene muzikom benda Dejane Hršum.

Odalović kaže da je Duško bio zanimljiva, autentična i dragocjena pojava srpskog pjesništva, a da je uvijek bio karakterističan kao pojava.

„Sve to što je radio, radio je svojim darom i radom, i stvaralačkim temperamentom. Bio je voljen i cenjen u svakom trenutku“, rekao je Odalović.

Pjesnik i prvi dobitnik nagrade „Duško Trifunović“ Đorđe Sladoje rekao je novinarima da mu je drago što se ova manifestacija održava većdani duska trifunovica 2017 2 11 godina, te podsjetio koliko je Trifunović bio važan u istoriji srpske poezije.

„Duška Trifunovića prevashodno treba gledati kao važnog i ozbiljnog pjesnika, iako on na ozbiljnosti nije mnogo insistirao. Pisao je poprilično „zakukuljenu“ poeziju, ali je znao da je „proturi“ narodu, a to je bila posebna vještina“, istakao je Sladoje.

 On je podsjetio na Duškov angažman na rok sceni i u dječijoj poeziji, te rekao da su mnogi zaboravili na taj dio Duškovog djela.

Sladoje kaže da je Trifunović napisao samo tih šest-sedam knjiga, vjerovatno bi bio zaboravljen, ali on je veliku popularnost, prema njegovim riječima, stekao kao tekstopisac jugoslovenskih i sarajevskih rok bendova.

„On je bio jedan od ključnih ljudi za sarajevsku rok scenu, a poslije su ga rad na televiziji i dječiji stihovi su učinili još popularnijim“, dodao je Sladoje.

 

 

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ivanino veče poezije „Imovina duše“

ivana kovacevic 2Veče poezije „Imovina duše“ u realizaciji mlade pjesnikinje iz Istočnog Sarajeva Ivane Kovačević održaće se sutra, 9. septembra, u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo.

Kovačevića je za Sarajevo-RS rekla da je za svoje prvo veče poezije odabrala pjesme sa ciljem da ljudima iz svog grada objasni da pisana riječ nije utihnula i da se mora njegovati.

„Kroz nju njegujemo, ne samo umjetnost i kulturu, nego i zdrav život. Moje pjesme nisu samo moj talenat ili, kao što neki misle, potreba da se iskažem, već nešto što živim, a čemu se ne posvećujem nego žrtvujem“, rekla je Kovačevićeva za naš portal.

Veče će obilježiti Ivanini gosti Sofija Limić i Šćepan Vujović, koji će upotpuniti druženje uz muziku.

„Očekujem da će moje značajno veče upotpuniti brojni ljudi i ono što je najvažnije, očekujem da ćemo barem na trenutak ukloniti monotoniju lijepim i ugodnim druženjem“, istakla je Kovačevićeva.

Veče poezije počinje u 19:00 časova.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Matična biblioteka organizuje izložbu „Hadži Staka Skenderova“

hadzi staka skenderova1Matična biblioteka Istočno Sarajevo u saradnji sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Republike Srpske organizuje izložbu „Hadži Staka Skenderova“.

Otvaranje izložbe je u petak, 8. septembra u 13:00 časova, u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo, saopšteno je za Sarajevo-RS iz Matične biblioteke Istočno Sarajevo.

Autorke izložbe su Jelena V. Janjić, Ksenija V. Meljčakova, Biljana Babić i Natalija Milaković, a o izložbi će govoriti Slobodan Šoja i Ranko Bilinac.

Staka Skenderova potiče iz stare porodice Damjanovića (Petrovića) nazvane Skenderijašima prema turskom nazivu za Skadarski sandžak odakle se ova porodica doselila najprije u Komaran i Prijepolje početkom 19. veka, a potom u Sarajevo.

Cijeli svoj život Staka Skenderova posvetila je prosvjetnoj djelatnosti i teškoj borbi za održanje prvooosnovane djevojačke škole u Bosni i Hercegovini u kojoj je bila prva učiteljica.

Svoj višedecenijski, povučen i gotovo asketski život, Staka kruniše odlaskom u Svetu zemlju na poklonjenje Hristovom grobu. U Jerusalimu je Skenderova i zvanično primila monaški red mada je prije odlaska na hadžiluk živjela potpuno monaški.

Za Hadži Staku Skenderovu govorili su da je učiteljica ispred svog vremena. Kao prva književnica u Sarajevu napisala je djelo "Ljetopis Bosne".

Uz izložbu je urađen sveobuhvatan tematski zbornik sa bibliografijom, odnosno proširenom bibliografijom radova o Hadži Staki Skenderovoj.

Izložba „Hadži Staka Skenderova" i zbornik radova „Hadži Staka Skenderova i srpska kultura u Bosni i Hercegovini" nastali su u okviru projekta Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Staka Skenderova u srpskoj kulturnoj istoriji. Projekat je odobrilo i finansiralo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Prvi korak u ovom projektu, bilo je raspisivanje likovnog i literarnog konkursa Staka Skenderova, prva učiteljica u Bosni 15. septembra 2016. godine.

Članovi istraživačkog tima su Jelena Janjić (Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske), Biljana Babić (Filološki fakultet Univerziteta u Banjaluci), Ksenija V. Meljčakova (Institut za slavistiku Ruske akademije nauka, Moskva) i Natalja Milaković (Ruski centar „Ruski mir" Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske).

Dobitnici nagrada na pomenutom konkursu Ivana Ilić, Srednjoškolski centar „28. jun" Istočno Novo Sarajevo Sarajevo i Đorđe Kovačević iz OŠ „Sokolac", pročitaće nam odlomke iz svojih radova.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Tradicionalni 11. „Dani Duška Trifunovića“ u Palama

dusko trifunovic dani pale11Tradicionalna manifestacija „Dani Duška Trifunovića“ održaće se 12. i 13. septembra 2017. godine na Palama, a posvećena je životu i stvaralaštvu ovog srpskog književnika, pjesnika i televizijskog autora.

Na otvaranju manifestacije, u utorak 12. septembra sa početkom u 19:00 časova, održaće se  književno veče „Daljina ništa nije“, u kojem će učestvovati Đorđo Sladoje, Blagoje Baković, Miroslav Aleksić, Radmila Knežević, Željko Grujić i Marijana Petronić.

Besjedu o Dušku govoriće njegov prijatelj Mošo Odalović, Duškove stihove o muzici interpretiraće bend Dejane Hršum.

Istog dana održaće se promocija izdanja knjiga Izdavačke kuće „Filip Višnjić“, kao i izložba slika „UljUP“-a u galeriji Kulturnog centra.

U srijedu, 13. septembra sa početkom u 12:00 časova održaće se posjeta osnovnim školama pod nazivom „Glavni junak jedne priče“.

Istog dana, u 15:00 časova biće održan Dan dječije poezije „Prvo voće“, na kojem učestvuju Mošo Odalović, Ljubivoje Ršumović, Radmila Knežević, Milenko Jevđević, Marijana Petronić i Milanko Borovčanin Ramsok.

„Zdravicu“ će govoriti Dejan Jelić, a na kraju dana biće dodijeljene nagrade po Konkursu na temu „Znam zašto“ u sali Kulturnog centra.

Duško Trifunović je bio srpski književnik, pjesnik i televizijski autor. Rođen je 13. septembra 1933. godine u Sijekovcu kod Broda, BiH, a umro je u Novom Sadu, 28. januara 2006. godine.

U Sarajevo je došao sa 24 godine i zanatom bravara, ali je već sledeće godine izdao prvu knjigu. Bio je plodan stvaralac koji je stvorio dvadeset knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama.

Smatra se zaslužnim za kreiranje nečega što je kasnije nazvano sarajevska rokenrol škola.

Najpoznatiji je postao na osnovu saradnje sa rok sastavom „Bijelo dugme“. Do tog momenta je bilo nezamislivo da poznat i afirmisan pjesnik sarađuje sa rokenrol bendom.

Iz te saradnje su se izrodili hitovi kao što su „Ima neka tajna veza“, „Šta bi dao da si na mom mjestu“, „Glavo luda“ i tako dalje.

Sem toga, pisao je tekstove i za „Indekse“, Tešku industriju, Nedu Ukraden, Zdravka Čolića, Arsena Dedića, a posljednje poznato estradno ime sa kojim je radio je bio Željko Joksimović (pjesma „Ima nešto“).

Ukupno je oko 300 njegovih pjesama komponovano i snimljeno, a za svega tri pjesme u životu je napisao na muziku.

Pokrovitelji manifestacije su Grad Istočno Sarajevo, Opština Pale, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Ministarstvo civilnih poslova BiH, a organizator je Kulturni centar Pale.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Promovisan časopis „Čuvarkuća“

cuvarkuca promocijaNaučno-popularni časopis „Čuvarkuća“, čiji je cilj razvoj svijesti o značaju zaštite životne sredine, promovisan je večeras u organizaciji Udruženja za zaštitu i očuvanje životne sredine „Eko Željeznica“ iz Istočne Ilidže.

Urednik „Čuvarkuće“ Branko Pjević rekao je da naziv časopisa upućuje na njegov primarni zadatak, a to je podizanje svijesti o očuvanju životne sredine koja je ugrožena zbog velike industrijske zagađenosti i nebrige ljudi o okolini.

Pjević je rekao da niko ne preduzima značajne korake da bi se ekološki problemi riješili.

„Naš cilj u ekološke projekte bude uključeno što više mladih na dobrovoljnoj osnovi, jer će radom na takvim projektima steći osnovna saznanja o zaštiti životne sredine“, istakao je Pjević.

Stručni saradnik časopisa internista-kardiolog Snježana Kešelj rekla je da se časopisom kao što je „Čuvarkuća“ jača svijest o zdravoj životnoj okolini, pa samim tim i o sopstvenom zdravlju i opštem blagostanju.

Ona je dodala da ogroman nivo industrijalizacije je izazvao velike negativne efekte na nivo ljudskog zdravlja, pa tako i na kvalitet i dužinu ljudskog života.

Dušica Pjević, saradnik na projektu i član Udruženja „Eko Željeznica“, rekla je da je ona u prvom broju časopisa „Čuvarkuća“ napisala osvrt na ekonomski aspekt upravljanja otpadom koji je veoma bitan kada se radi o ekologiji.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Promocija knjige Suada Džanka probudila emocije kod Paljana

suad dzanko sarsPromocija knjige „Sretina koliba i ostale priče“ održana je sinoć u Kulturnom centru Pale, u okviru Gospojinskih svečanosti povodom obilježavanja Dana i krsne slave opštine Pale.

Sala Kulturnog centra bila je ispunjena skoro do posljednjeg mjesta, a to su mahom bili stariji Paljani i Paljanke, ali i oni mlađi kojima su Suadove priče iz nekog, kako on kaže, sretnijeg vremena u Palama, bile zanimljive.

Suad Džanko je rođen 26. avgusta 1957. godine u Višegradu, ali on je više puta naglasio da je Korančanin. I baš juče, na njegov rođendan dobio je lijep poklon, punu salu centra na promociji knjige o mjestu u kojem je proveo najljepše dane djetinjstva.

Džanko se na Palama školovao, odrastao, zaljubljivao i provodio srećne dane. Pale su, prema njegovim riječima, ostale „uklesane“ u njegovu glavu.

„Pisao sam iz duše, nisam se bavio drugim stvarima, opisivao sam život Paljana. Ovdje (u Kulturnom centru prim.aut.), u biblioteci sam do 8. razreda pročitao sve knjige. Pale me strašno „progone“,  uklesane su u moju glavu“, rekao je Džanko novinarima.

On je istakao da, iako već 25 godina živi u Njemačkoj, njegove Pale ostaju zauvijek u njegovom sjećanju i mislima.

„Raduje me što su Pale danas univerzitetski grad, nisam nikad ni sanjao da bi Pale mogle tako napredovati. Mada, ja sam Korančanin i subjektivno razmišljam, te Koran više volim nego ostatak Pala“, našalio se on.

Knjiga „Sretina koliba i ostale priče“ sadrži 16 kratkih priča koje nisu tematski povezane.

„Pisao sam od početka do kraja, uglavnom je to retrospektiva mog života na Palama, život u nekim „ljepšim vremenima“, vjerovatno su meni ljepša, jer sam bio mlađi i bezbrižnije sam se osjećao“, istakao je Džanko.suad dzanko promocija sars

Prve priče i sjećanja objavio je na portalu „Palelive“, kada je pisao o sjećanjima iz djetinjstva, dječijim nestašlucima i likovima koji su obilježili njegovo djetinjstvo.

Publiku je posebno nasmijala priča iz 1969. godine kada je u njegov dom, stambenu zgradu na Koranu, nedaleko od sportskih terena, stigao prvi televizor.

Rekao je kako je njegova majka za jedno veče isheklala milje za prvi televizor, koji je kasnije postao kao član porodice.

U knjizi se pominje i paljanski boem Sreto Petronić, kako ga naziva Džanko, koji je bio „poseban lik“.

„Sreto je bio prvi boem i prvi roker na Palama, imao je prvi diskoteku. Tada je bio sasvim drugi lik, kasnije je dotakao dno života, ali se srećom povratio. Moja ideja je bila da ga nekako rehabilitujem kroz ovu priču“, ističe Džanko i dodaje da Sreto nije ni znao da on o njemu piše knjigu.

Knjigu „Sretina koliba i ostale priče“ posjetioci su mogli kupiti po cijeni od 16 KM.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Promocija knjige Suada Džanka na Palama

kulturni centar pale ljeto sarsPromocija knjige „Sretina koliba i ostale priče“, autora Suada Džanka, održaće se u subotu, 26.8.2017. godine u Kulturnom centru Pale sa početkom u 18:00 časova.

Knjiga „Sretina koliba i ostale priče“ je zbirka priča u kojima je autor, inače čovjek koji je odrastao u paljanskom naselju Koran, opisivao Pale i Paljane u nekim prošlim vremenima.

Između ostalog, pisao je o Sretu Petroniću, čovjeku dobro znanom mnogim Paljanima, njegovom životu na baušteli u Njemačkoj i drugim pustolovinama i pričama u Palama prije odbrambeno-otadžbinskog rata 1992-1995.

Priče su uglavnom dobro prihvaćena od strane čitalaca, ne samo generacije koje su bili učesnici i svjedoci Suadovih priča, već i onih mlađih.

Neke od priča i danas možete pročitati na portalu „Palelive“. Suad danas živi i radi u Dizeldorfu.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Premijerno promovisana knjiga "Narodna muzička tradicija Pala i okoline" Zorane Guje

zorana guja promocija1Promocija knjige "Narodna muzička tradicija Pala i okoline" autora Zorane Guje premijerno je promovisana večeras u Kulturnom centru Pale, a na promociji su pored Zorane govorili urednik izdanja Željko Grujić i etnolog Branko Pjević.

Master etnomuzikolog i autor knjige "Narodna muzička tradicija Pala i okoline" Zorana Guja rekla je novinarima da je ova knjiga zapravo rezultat njenog magistarskog rada i samom promocijom je željela da predstavi tradiciju paljanskog i romanijskog kraja, odnosno tradiciju mjesta iz kojeg potiče.

"Smatram da je to veliki korak i zadatak etnomuzikologa, tj. da zabilježimo ono što se sada nalazi na terenu i sačuvamo od zaborava našu tradiciju, i da spoznamo svoj identitet", rekla je Guja.

Ona je dodala da kod nas ima veoma malo etnomuzikologa i da su, srećom, svi nekako povezani i imaju komunikaciju, te nastoje da je održe.

Posebno ističe da je bilo teško uraditi ovakav rad, ali u jednu ruku i zanimljivo.

"Tu imate terenski i arhivski rad, nikad ne možete znati šta vas može dočekati i kakve informacije možete naći", istakle je Guja i dodala da je veliku sreću imala to što se njen otac Slaviša već godinama bavi prikupljačkim radom, te joj je to bila olakšavajuća okolnost.

Urednik ovog izdanja i Narodne biblioteke Pale Željko Grujić naglasio je da je ovo peto izdanje paljanske bibiloteke, te njemu najdraža knjiga koju je uređivao.

Grujić kaže da je knjiga "Narodna muzička tradicija Pala i okoline" urađena stručno i metodologijom pisanja naučnog rada, te je posebnom čini što govori o temi koja nije obrađivana na ovim prostorima već 30 godina.

"Smatram ovu knjigu velikim doprinosom etnomuzikološkog izučavanja romanijskog kraja, a naročito podvlačim njenu važnost zato što je donijela notografije izvornih narodnih pjesama, koje smo zaboravili", navodi Grujić.

On kaže da na osnovu njenih zapisa mi te pjesme možemo rekonstruisati i da budu zaboravljene, možemo ih ponovo oživjeti.

Zorana Guja rođena je 1992. godine na Sokocu, osnovnu školu je završila je na Palama, a Srednju muzičku školu u Istočnom Sarajevu. Na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu - Odsjek za muzikologiju i etnomuzikologiju diplomirala je 2015. godine. Godinu dana kasnije završila je master.

U okviru bavljenja tradicionalnom muzikom, pored terenskog rada i aplikativne etnomuzikologije, autor je radova koje prezentuje kako na Muzičkoj akademiji tako i na naučnim i stručnim skupovima, konferencijama, simpozijumima i časopisima.

Aktivna je članica ansambla "Etnoakademik" Muzičke akademije u Sarajevu, SPD "Sloga", a u KUD "Baščaršija" u Sarajevu obavlja funkciju umjetničkog direktora ansambla "Dunje" i stručnog rukovodioca za narodno pjevanje folklornih ansambala.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Promocija knjige "Narodna muzička tradicija Pala i okoline" Zorane Guje

zorana guja prom knjigeNaša sugrađanka Zorana Guja održaće autorsko veče i promociju knjige "Narodna muzička tradicija Pala i okoline", koja će se održati u Kulturnom centru Pale, 6. jula 2017. godina sa početkom u 19:00 časova.

Na promociji će učestvovati prof.dr Jasmina Talam, etnolog Branko Pjević, urednik izdanja Željko Grujić i autor Zorana Guja.

Promocija se održava u organizaciji JU Narodna biblioteka "Pale".

 

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Promocija: Krvavi zapis pisan nježnom ženskom rukom

dijana neskovic stjepanovicPublika na književne promocije i u većim gradovima Srpske, nažalost, ne dolazi u velikom broju, zato je slika iz rogatičkog bioskopa, sa predstavljanja romana Dijane Nešković-Stjepanović "Krvavi zavjet" bila pravo iznenađenje.

Na veliku radost autorke i recenzenata Saše Kneževića i Slađane Vidaković sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Počinjući priču na promociji u utorak uveče direktorka Biblioteke u Rogatici Anđelka Đerić je rekla da je za razliku od većine onih koji svoje prve korake u književnost naprave uglavnom lirskim stihovima ova autorka hrabro zakoračila u svijet proze, što je izuzetna smjelost u pionirskom prikazu jednog vremena.

Govoreći i Dijaninoj knjizi profesor na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Saša Knežević je istakao da je roman mračan, ali topao.

"Pisan je nježnom ženskom rukom, ali čvrstim i zašiljenim perom. Rukopis nagovještava nadarenog pisca, ali i otkriva mladu spisateljicu, koja može biti veoma zanimljiva svojoj generaciji", istakao je on.

Dijanina koleginica sa studija, mlada profesorka Slađana Vidaković iz Šekovića, o romanu "Krvavi zavjet" je rekla da je jedan od onih rukopisa koji imaju nevjerovatnu priču, u čijem je centru sudbina mlade žene Ivane.

"Autorka na maestralan način iskorištava okvir priče - rat, da bi motivisala kasnije događaje u djelu. Vrijeme, građanski rat u BiH je jasno iznenadio likove koji su umorni i ratom uništeni", dodala je ona.

Uz čestitke za prvu objavljenu knjigu, izdavač "Žiravac" iz Požege nagradio je mladu autorku jednom grafikom, radom akademskog slikara Vojislava Nedeljkovića.

Roman završen poslije deset godina

Na kraju se obratila i sama autorka, govoreći o temi romana koja je u vezi sa djevojkom u posljednjem ratu, objašnjavajući da je roman počela da piše kao srednjoškolka, a dovršila ga je, evo, kao mlada profesorka, udata žena i majka, nakon deset godina.

"Uz mnoštvo likova koji defiluju ovim kratkim romanom glavni junaci su Ivana, djevojka od dvadesetak godina, njen brat blizanac Ivan i njena ljubav Luka, a dešavanja su u Rogatici i okolini", rekla je ona.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
Pretplatite se na RSS feed