Menu
A+ A A-

Premijerno promovisana knjiga "Narodna muzička tradicija Pala i okoline" Zorane Guje

zorana guja promocija1Promocija knjige "Narodna muzička tradicija Pala i okoline" autora Zorane Guje premijerno je promovisana večeras u Kulturnom centru Pale, a na promociji su pored Zorane govorili urednik izdanja Željko Grujić i etnolog Branko Pjević.

Master etnomuzikolog i autor knjige "Narodna muzička tradicija Pala i okoline" Zorana Guja rekla je novinarima da je ova knjiga zapravo rezultat njenog magistarskog rada i samom promocijom je željela da predstavi tradiciju paljanskog i romanijskog kraja, odnosno tradiciju mjesta iz kojeg potiče.

"Smatram da je to veliki korak i zadatak etnomuzikologa, tj. da zabilježimo ono što se sada nalazi na terenu i sačuvamo od zaborava našu tradiciju, i da spoznamo svoj identitet", rekla je Guja.

Ona je dodala da kod nas ima veoma malo etnomuzikologa i da su, srećom, svi nekako povezani i imaju komunikaciju, te nastoje da je održe.

Posebno ističe da je bilo teško uraditi ovakav rad, ali u jednu ruku i zanimljivo.

"Tu imate terenski i arhivski rad, nikad ne možete znati šta vas može dočekati i kakve informacije možete naći", istakle je Guja i dodala da je veliku sreću imala to što se njen otac Slaviša već godinama bavi prikupljačkim radom, te joj je to bila olakšavajuća okolnost.

Urednik ovog izdanja i Narodne biblioteke Pale Željko Grujić naglasio je da je ovo peto izdanje paljanske bibiloteke, te njemu najdraža knjiga koju je uređivao.

Grujić kaže da je knjiga "Narodna muzička tradicija Pala i okoline" urađena stručno i metodologijom pisanja naučnog rada, te je posebnom čini što govori o temi koja nije obrađivana na ovim prostorima već 30 godina.

"Smatram ovu knjigu velikim doprinosom etnomuzikološkog izučavanja romanijskog kraja, a naročito podvlačim njenu važnost zato što je donijela notografije izvornih narodnih pjesama, koje smo zaboravili", navodi Grujić.

On kaže da na osnovu njenih zapisa mi te pjesme možemo rekonstruisati i da budu zaboravljene, možemo ih ponovo oživjeti.

Zorana Guja rođena je 1992. godine na Sokocu, osnovnu školu je završila je na Palama, a Srednju muzičku školu u Istočnom Sarajevu. Na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu - Odsjek za muzikologiju i etnomuzikologiju diplomirala je 2015. godine. Godinu dana kasnije završila je master.

U okviru bavljenja tradicionalnom muzikom, pored terenskog rada i aplikativne etnomuzikologije, autor je radova koje prezentuje kako na Muzičkoj akademiji tako i na naučnim i stručnim skupovima, konferencijama, simpozijumima i časopisima.

Aktivna je članica ansambla "Etnoakademik" Muzičke akademije u Sarajevu, SPD "Sloga", a u KUD "Baščaršija" u Sarajevu obavlja funkciju umjetničkog direktora ansambla "Dunje" i stručnog rukovodioca za narodno pjevanje folklornih ansambala.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Promocija knjige "Narodna muzička tradicija Pala i okoline" Zorane Guje

zorana guja prom knjigeNaša sugrađanka Zorana Guja održaće autorsko veče i promociju knjige "Narodna muzička tradicija Pala i okoline", koja će se održati u Kulturnom centru Pale, 6. jula 2017. godina sa početkom u 19:00 časova.

Na promociji će učestvovati prof.dr Jasmina Talam, etnolog Branko Pjević, urednik izdanja Željko Grujić i autor Zorana Guja.

Promocija se održava u organizaciji JU Narodna biblioteka "Pale".

 

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Promocija: Krvavi zapis pisan nježnom ženskom rukom

dijana neskovic stjepanovicPublika na književne promocije i u većim gradovima Srpske, nažalost, ne dolazi u velikom broju, zato je slika iz rogatičkog bioskopa, sa predstavljanja romana Dijane Nešković-Stjepanović "Krvavi zavjet" bila pravo iznenađenje.

Na veliku radost autorke i recenzenata Saše Kneževića i Slađane Vidaković sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Počinjući priču na promociji u utorak uveče direktorka Biblioteke u Rogatici Anđelka Đerić je rekla da je za razliku od većine onih koji svoje prve korake u književnost naprave uglavnom lirskim stihovima ova autorka hrabro zakoračila u svijet proze, što je izuzetna smjelost u pionirskom prikazu jednog vremena.

Govoreći i Dijaninoj knjizi profesor na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Saša Knežević je istakao da je roman mračan, ali topao.

"Pisan je nježnom ženskom rukom, ali čvrstim i zašiljenim perom. Rukopis nagovještava nadarenog pisca, ali i otkriva mladu spisateljicu, koja može biti veoma zanimljiva svojoj generaciji", istakao je on.

Dijanina koleginica sa studija, mlada profesorka Slađana Vidaković iz Šekovića, o romanu "Krvavi zavjet" je rekla da je jedan od onih rukopisa koji imaju nevjerovatnu priču, u čijem je centru sudbina mlade žene Ivane.

"Autorka na maestralan način iskorištava okvir priče - rat, da bi motivisala kasnije događaje u djelu. Vrijeme, građanski rat u BiH je jasno iznenadio likove koji su umorni i ratom uništeni", dodala je ona.

Uz čestitke za prvu objavljenu knjigu, izdavač "Žiravac" iz Požege nagradio je mladu autorku jednom grafikom, radom akademskog slikara Vojislava Nedeljkovića.

Roman završen poslije deset godina

Na kraju se obratila i sama autorka, govoreći o temi romana koja je u vezi sa djevojkom u posljednjem ratu, objašnjavajući da je roman počela da piše kao srednjoškolka, a dovršila ga je, evo, kao mlada profesorka, udata žena i majka, nakon deset godina.

"Uz mnoštvo likova koji defiluju ovim kratkim romanom glavni junaci su Ivana, djevojka od dvadesetak godina, njen brat blizanac Ivan i njena ljubav Luka, a dešavanja su u Rogatici i okolini", rekla je ona.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Prva nagrada rukopisu "Vojnik ničije sreće" Ilije Gajice

zlatna sova dodjela nagradaNa Konkurs za nagradu "Zlatna sova" JP "Zavod za udžbenike i nastavna sredstva" a.d. Istočno Novo Sarajevo za 2017. godinu stiglo je 50 rukopisa, od kojih je 47 ispunilo uslove Konkursa, saopšteno je za Sarajevo-RS iz Zavoda.

Žiri u sastavu: prof. dr Sanja Macura (predsjednik), prof. dr Duško Pevulja (član) i književnik Mirko Vuković (član) ih je pročitao, te u skladu s „Pravilnikom“ i ranije postignutim dogovorom o načinu rada donio sljedeću odluku:

Treću nagradu na ovogodišnjem konkursu Zlatna sova, žiri dodjeljuje rukopisu pod nazivom "Kiša i mleko" autora Radisava Milića iz Smedereva, navodi se u saopštenju.

Obimom neveliki rukopis "Kiša i mleko" luta ruskim prostranstvima spajajući mirise rodne kuće i one u kojoj se mre, mlijeka s djetinjeg dlana i ruke koja može da ubije, obrisa ljubavi i mržnje slivenih u sjenku koja se nadvija nad svime što nas okružuje a kroz koju prodiru zrake pamćenja snažnijeg od zaborava, obasjane evokacijama satkanim od niti čistote djetinjstva i siline odrastanja.

Sadašnjost ispunjena glasovima iz prošlosti, u vremenu koje je stalo i više ne teče, miriše na kišu koja spira sjećanje i nosi ga u rijeku ponornicu što varljivo zametne svoj trag tek da bi se pojavila tamo gdje je najmanje očekujemo.

Drugu nagradu na ovogodišnjem konkursu Zlatna sova, žiri dodjeljuje rukopisu pod nazivom "Rukavica", autorke Slavice Erdeljanović Curk iz Niša.

U stilski gipkom i elegantnom, tečnom i pitkom štivu, autorka romana "Rukavica" uspijeva da ispriča kompleksnu priču o nikad do kraja dokučenim muško-ženskim odnosima i sapatničkom sarazumijevanju dvije žene koje je na razmeđi prošloga i ovog vijeka spojila jedna rukavica.

Ono što je na početku rukopisa izgledalo kao smrznuta životinjica u vlažnom busenu trave (jedna ukraj staze izgubljena rukavica), tražilo je, i uspjelo da pronađe, ruku koja će je učiniti živom i po čijem obliku je oblikovana. U međuvremenu, na tom njenom povratničkom putu, dvije srednjovječne, emotivno fragilne i, u krajnjem, neispunjene žene, jedna drugoj, u svojoj ženskoj empatiji, bivaju ruka i rukavica – naizmjenično mijenjajući uloge.

U bezmalo filmičnoj priči s daškom lijepog manirizma i panonoskog aristokratskog resentimenta, dvije se junakinje suočavaju sa svojim prošlostima i stepenom ostvarenosti životnih potencijala – oči u oči sa srećom i nepopravljivomzlatna sova logo novo1 iluzijom o sreći.

Prvu nagradu na ovogodišnjem konkursu Zlatna sova, žiri dodjeljuje rukopisu pod nazivom „Vojnik ničije vojske“, autora Ilije Gajice iz Beograda.

Rukopis "Vojnik ničije vojske", pisan britkim stilom, rečenicama iznutra bremenitim značenjima, raskrilio je pred nama protekle četiri i po decenije, zaronivši u njih na Markovdan 1974. godine, plivajući kroz njih lako koliko god one bile teške, i sažeo ih u okrilje u književnosti rijetke naracije u drugom licu, koja rukopisu daje ton ispovjednosti i bliskosti.

Ljubav između dva brata, na kojoj je sazdan siže ovoga rukopisa, polazište je i ishodište srpskog (zlo)vremena s kraja prethodnog i početka ovoga vijeka, tako ispunjenog nevoljama da ga je možda najlakše bilo prespavati.

Ko sam ja, ko si ti, gdje smo, u kojoj zemlji smo usnili, a u kojoj se budimo, možemo li uopšte u vihoru istorije da utičemo na svoje živote, pitanja su koja obavijaju ovaj zanimljivi rukopis, ostavljajući čitaocu da se sam probija kroz šumu mogućih odgovora, među kojima ipak dominira onaj na kojem piše da svakoj "bajci treba srećan kraj".

A u ovom rukopisu, u kojem je san bez snova osnovna metafora, i sreća i kraj ostaju daleki.

Dodjela Zlatne sove biće upriličena u septembru povodom 25. godina postojanja i rada Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, a prva zvanična promocija biće upriličena u okviru Sajma knjige u Banjaluci, saopšteno je za Sarajevo-RS  iz Zavoda.

Prva nagrada obuhvata objavljivanje djela u tiražu od 500 primjeraka, te novčanu nagradu od 5.000 maraka, kao i 100 primjeraka odštampanog romana.

Druga nagrada obuhvata objavljivanje romana u tiražu od 500 primjeraka, te autorski honorar u iznosu od 1.000,00 KM, kao i 100 primjeraka romana.

Treća nagrada obuhvata objavljivanje romana u tiražu od 500 primjeraka, te autorski honorar u iznosu od 500,00 KM, kao i 100 primjeraka romana.

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Na Konkurs "Zlatna sova" stiglo 50 rukopisa

zavod udzbenike i.sarNa Konkurs za dodjelu nagrade "Zlatna sova" Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo za 2017. godinu stiglo je 50 rukopisa, od kojih 47 ispunjava uslove Konkursa, saopšteno je za Sarajevo-RS  iz Zavoda.

Žiri u sastavu: prof. dr Sanja Macura (predsjednik), prof. dr Duško Pevulja (član) i književnik Mirko Vuković (član) ih je pročitao, te u skladu sa "Pravilnikom" i ranije postignutim dogovorom o načinu rada, nakon dva sastanka i više telefonskih konsultacija, 23. maja 2016. godine odabrao rukopise koji čine širi izbor.

Do šireg izbora došlo se tako što je svako od članova žirija iznio i elaborirao svoj stav o tome da li neki rukopis zavređuje ili ne da bude u širem izboru.

Nakon sabiranja glasova, ispostavilo se da čak 37 rukopisa nema glas nijednog člana žirija, a 3 rukopisa imaju glas samo jednog člana žirija. Primjetno je da su mnogi od njih na Konkurs dostavljeni u gotovo radnom obliku.

Ukupno je 7 rukopisa dobilo glasove dva ili sva tri člana Žirija i oni su ušli u širi izbor. Redoslijed naslova koji predstavljamo uslovljen je isključivo rednim brojem dobijenim po prispjeću rukopisa u Zavod i nema nikakve veze s rangiranjem.

Dakle, u širi izbor na Konkursu za dodjelu nagrade „Zlatna sova" Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo za 2017. godinu ušli su rukopisi:

1. Redni broj 6, "Parusija. Glasovi",

2. Redni broj 12, "Roman o Lejli",

3. Redni broj 18, "Rukavica",

4. Redni broj 20, "Niti",

5. Redni broj 30, "Vojnik ničije vojske",

6. Redni broj 32, "Novi Mihail, APPENDIX – Put u pokajanje" i

7. Redni broj 44, "Kiša i mleko".

Žiri će tokom narednih petnaest dana saopštiti uži izbor, te koji rukopisi će dobiti prvu, drugu i treću nagradu na ovogodišnjem konkursu "Zlatna sova", navodi  se u saopštenju za naš portal.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Promocija knjige ''Poslušajte - Srbi u sve tri vjere i drugi''

poslusajte srbi u sve tri vjerePromocija knjige ''Poslušajte - Srbi u sve tri vjere i svi drugi'', autora Petra Aškrabe Zagorskog, održaće se u petak, 28. aprila u 19 časova, u Kulturnom centru Pale. 

Ova knjiga na 610 stranica obrađuje sve istorijske i životne teme, ovdašnje i svjetske, još od prije Hrista do danas. Govori o budućim dešavanjima, uputama narodu, te pominju se brojna prezimena, seobe, događaji, provjeravanja, podmetačine, zaborav i slično.

Na predstavljanju knjige učestvovaće Momčilo Krajišnik, Savo Živković, Nedeljko Žugić i autor Petar Aškraba Zagorski, kao i domaćin, direktor Kulturnog centra Pale Marko Sikima.

 

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Otišao još jedan simbol našeg djetinjstva

rasa popovDečji pisac, glumac i novinar Radivoj Raša Popov preminuo je juče u 84. godini života u Beogradu.

"Sveznalica, autentični mudrac i Orfej našeg doba", najbolji su opisi kojima je na ''Vikipediji'' objašnjeno ko je novinar i književnik Radivoj Raša Popov. U vrijeme prikazivanja serijala "Fazoni i fore" bio je pomalo svačiji deda.

Rođen je 26. juna 1933. u Mokrinu. Iako je više volio istoriju, 1952. godine Popov se opredijelio za studije književnosti u Beogradu. Novinarsku karijeru počeo je u novosadskom "Dnevniku", a radio u listu "Mladost", u Radio Beogradu, u Televiziji Beograd.

Bio je lektor za srpskohrvatski jezik u Londonu, Birmingemu i Notingemu i glavni urednik izdavačke kuće "Matica srpska". Dobitnik je mnogobrojnih priznanja, između ostalih ''Godišnje nagrade'' Radio Beograda 1967. godine za seriju "Vidovi fašizma" i Nagrade za životno djelo "Dositej Obradović" 2015. godine.

Ništa čudno, ako se zna da je već u trećoj godini, zahvaljujući ocu, listao enciklopediju "Sveznanje", a sa devet prvi put pročitao Dositejev "Život i priključenija", pisale su prošle godine "Novosti". O društvenim temama pisao je kao kolumnista lista "Politika".

Intelektualno je sazrijevao uz Makavejeva, kao književnik kada mu je "selektor" bio Vasko Popa u "Poslednjoj šansi" na Tašmajdanu, odakle su kretale najljepše ideje. Iz njih su nastale nezaboravne emisije za djecu "Neven", "Šešir bez dna", "Radost saznanja".

Objavio je više knjiga pjesama za djecu i odrasle: "Dva oka" (1963), "Gvozdeni magarac" (1976), "Žabac koji ne zna da ćuti" (1987), "Trulež zglave" (1991), "Šešir bez dna" (2001), "Lažljiva usta istine" (2002), "Vozom posred ulice" (2003), "Bio sam srećni konj" (2003), "Bajke za XXI vek" (2007), "Čarobnjakov SMS" (2007), "Mali zeleni" (2009), "Mokrinski patuljci" (2013), "Usamljena princeza" (2014).

Iza sebe je ostavio dvoje djece - ćerku Dijanu i sina Bojana, sveštenika.

Svojevremeno je objasnio šta ga je natjeralo da se odrekne novinarstva i okrene pisanju za djecu:

"Svom sinu Bojanu, svešteniku u Moskvi, ispričao sam bar hiljadu bajki pred spavanje, a ćerki Dijani, poslije sedam godina, još hiljadu. Samo sam jednu zapisao. A kad mi se rodila unuka Maša, odjednom sam dobio odnekud čudom dar da pjevam i pišem za djecu. Za nju sam napisao svoju prvu knjigu za djecu, ''Žabac koji ne zna da ćuti''. Izašla je 1987. godine. Taj žabac sam ja, ali i Zmaj Jovin žabac koji nema sluha".

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Prva zbirka poezije za djecu Milanka Borovčanina

milanko borovcanin poezijaHrаbro i uspješno se Sokočаnin Romsok decenijаmа nosio sа stihovimа i prozom, neumorno grаdio i nаdgrаđivаo sebe u svijetu književnosti.

Stihovаnjem je krenuo u književnu аvаnturu, nа trnovite puteve pjesništvа. Kаdа bi osjetio zаmor od rime, zаplovio bi nа tаlаsimа proze, а potom se ponovo vrаćаo stihovimа.

Nаpisаo je 13 knjigа, šest zbirki pjesаmа i sedаm proznih djelа. Pisаo je decenijаmа pjesme, romаne, pripovijetke, poeme, putopise, zа rаdost onih što vole knjige. Postаo poštovаno ime među književnim stvаrаocimа u Republici Srpskoj.

Silnu energiju potrošio je pišući zа odrаsle, аli u svаkoj objаvljenoj zbirci poezije nаšlа se i pokojа pjesmа zа mаlišаne, zа one što ne osjećаju zlobu i grijehove ovozemljаnа.

Nаkupilo se tih stihovа zа djecu u njegovim zbirkаmа, novinаmа i čаsopisimа, dovoljno dа ispune njegovu prvu zbirku poezije zа nаjmlаđe.

Iz sokolаčke Štаmpаrije zаkorаčilа je ovih dаnа među čitаoce „Lukinа knjigа“, koju je Romsok posvetio svojim unučаdimа – Luki i Kаtаrini, аli i svoj djeci pod kаpom nebeskom.

To kаzuju i sljedeći stihovi.

,,Ovа knjigа od zlаtnih slovа
Nije sаmo zа mene grаđenа.
I zа vаs ovdje imа snovа
Svimа su vrаtа otvorenа.“

''Ovu knjigu grаdio sаm punih deset godinа. U njoj su stiihovi objаvljeni u mojim zbirkаmа. Knjigа je ovo zа mаle i velike ljude, zа moju unučаd i sve druge dječije duše. Svаkа pjesmа imа poruku zа mаlene, kаzuje štа bi to trebаlo dа čine dа bi izbjegli ono što nudi povаmpirenа civilizаcijа i ludilo svаkodnevice, uči mаlišаne kаko dа postаnu dobri i plemeniti ljudi. Sredstvа zа njeno štаmpаnje dugo sаm odvаjаo od skromnog porodičnog budžetа. Dobri čovjek – Mile Šukа, vlаsnike Štаmpаrije Sokolаc, osjetio je moju muku i ispod cijene stihove proturio kroz štаmpаrske strojeve. Hvаlа mu, Bog mu pomogаo nа svаkom korаku ovozemаljskom. Srećаn sаm zbog ove knjige. Bаviti se decenijаmа književnošću, а ne nаpisаti nešto zа djecu, bio bi pregolem grijeh'', kаže Romsok.

Recenzenti zbirke poezije Milаnkа Borovčаninа Romsokа ''Lukinа knjigа'' bili su Milenko Jevđević i Slobodаn Ristović. Ovi ljudi od perа, mаjstorski, toplo i nаdаhnuto nаpisаli su svoje viđenje stihovа smještenih među koricаmа pomenutog djelа.

Izdvаjаmo dio onog što nаpisа poetа sа Zlаtiborа – Slobodаn Ristović.

''Lukinа knjigа je tаnаno putorečje, sа izvorištem nа dedinom kolenu. Koje žubori i resа u život, otkrivаjući sebe i svet oko sebe. Ovа pesmаricа je stvаrаnа sа velikim oprezom, nа moment i bojаžljivio, što je čini ''kućom od tvrdog mаterijаlа''. Ovа pojаvа nije tаko čestа među knjigаmа ove vrste, а pogotovo prvim knjigаmа. To ukаzuje nа ozbiljаn pristup i poštovаnje onih kojimа je nаmenjenа. Čime je izbegnuto prаzno vrckаnje umilnih, zаslаđenih i šаrenih reči, koje decu nа pomenаt prevаre prаznom čаrolijom''.

Izdаvаč Romsokove zbirke poezije zа djecu ''Lukinа knjigа'' je sokolаčki Književni klub ''Romаnijа''. Stihove je lektorisаo veliki jezički znаlаc Grujo Lero iz Bijeljine.

Zа pripremu tekstovа zа štаpmаnje bilа je zаduženа Gorjаnа D. Borovčаnin, а zа prelom Dаrko Todorović. Autor zаnimljivih ilustrаcijа, koje će mаlišаnimа pomoći dа lаkše shvаte poruke stihovа, je sokolаčki slikаr Nenаd–Neško Pržulj.

Fotogrаfije su djelo Bojаnа D.Tošićа iz Čаjničа.

 

 

Autor teksta: Velemir Elez

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Na 29. Sajmu knjiga u Sarajevu 160 izlagača

sajam knjige sarajevo pressU Sarajevu će od 19. do 24. aprila biti održan 29. po redu Sarajevski sajam knjiga, kao i 14. Bijenale knjige, na kojem će učestvovati 160 izlagača iz 18 zemalja.

Ova međunarodna manifestacija okupiće izlagače iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Turske i drugih zemalja.

Ovogodišnji sajam organizuje Centar Skenderija u saradnji sa partnerom TKD Šahinpašić, uz podršku Ministarstva kulture Kantona Sarajevo.

Amer Kapo, direktor KJP Skenderija, istakao je na konferenciji za medije da su prošle godine ostvarili rekordnih blizu 60.000 posjeta i izrazio nadu da će posjećenost ove godine biti još veća.

"Za ovu godinu imamo oko 160 prijavljenih izlagača. Cijeli naš prostor će opet biti popunjen i to će zaista biti lijep festival knjige gdje će svi posjetioci moći uživati i izabrati literaturu za sebe", rekao je Kapo.

Ajdin Šahinpašić, direktor TKD Šahinpašić istakao je da je ovogodišnji sajam poseban u kontekstu angažmana određenih institucija koje su u ranijim godinama bile u drugom planu.

"Mi svakako želimo istaći povezanost, saradnju i želju da promoviramo zajedničke segmente kulture, a koji su kompatibilni u svakom smislu", rekao je Šahinpašić.

U uređenju sajamskog plakata angažovano je Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti BiH, a budući da je prošlogodišnji sajam protekao u znaku bosančice, Šahinpašić je kazao da su ove godine željeli na neki način izvorno bosansko pismo ozvaničiti kroz plakat.

Plakat će poslati u 800 škola u BiH, s pozivom da organizovano posjete sajam.

Jedan od ovogodišnjih partnera sajma je i Fondacija "Mak Dizdar", koja će u okviru programa obilježavanja 100. godišnjice rođenja bh. pjesnika organizovati poseban program na Sajmu knjiga.

"Fondacija će imati svoj štand koji će biti posvećen autentičnom izdanju 'Kameni spavač' koji nedavno predstavljen u Sarajevu. U sklopu sajma ćemo održati i još jednu promociju ovog izdanja", rekao je Gorčin Dizdar, predsjednik Fondacije "Mak Dizdar".

Novitet je da će i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obnoviti saradnju sa sajmom, koji će kako su najavili organizatori, predstaviti svoja dragocjena i rijetka izdanja do kojih je jako teško doći.

"Poznate su okolnosti zbog kojih Zemaljski muzej posljednjih godina nije mogao da bude revnostan u svim aktivnostima, ali trudimo se da uhvatimo nit koliko možemo. Zadovoljstvo nam je da možemo imati ovako dobru priliku, da pred velikim brojem posjetilaca predstavimo svoja izdanja. Zemaljski muzej BiH ima tradiciju izdavačke djelatnosti od 1889. godine. Ovom prilikom ćemo predstaviti stara izdanja koja se ne mogu nigdje naći, do recentnih izdanja i par projekata koje pripramo i za koje sam ubjeđen da će biti vrlo zanimljivi publici", najavio je na današnjoj konferenciji za medije Mirsad Sijarić, v.d. Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Sarajevski sajam će biti idelna prilika za građane da kupe knjige po povoljnim cijenama, da otkriju nove trendove iz oblasti svog interesovanja i prisustvuju promocijama i upoznaju se sa autorima i književnicima.

U okviru sajma biće dodijeljene nagrade u više kategorija iz oblasti knjižarstva i književnosti. Programom su predviđeni okrugli stolovi i stručni skupovi o aktuelnim temama u oblasti knjižarstva i književnosti. Takođe, biće organizovane i dječije radionice.

Sajam će trajati šest dana i svi zainteresovani će ga moći posjetiti u dvorani Mirza Delibašić Kulturno sportskog centra Skenderija u periodu od 10 do 19 sati.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Pedeset autora prijavilo rukopise za ''Zlatnu sovu''

zlatna sovaNa Konkurs za najbolji neobjavljeni roman ''Zlatna sova“, koji je raspisao Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, pristiglo je 50 rukopisa, saopšteno je za Sarajevo-RS  iz Zavoda.

Od ukupnog broja, tri rukopisa ne ispunjavaju uslove konkursa jer nisu dostavljeni u skladu sa propozicijama konkursa. Stručni žiri za dodjelu nagrade će raditi u sastavu: prof. dr Sanja Macura, predsjednik žirija, prof. dr Duško Pevulja i Mirko Vuković, književnik i književni kritičar.

Žiri će prije donošenja konačne odluke izvršiti dva kruga selekcije. Odluku o najboljem neobjavljenom romanu, te dobitniku nagrade „Zlatna sova“ stručni žiri će objaviti do 15.06.2017. godine.

Zavod za udžbenike petu godinu uspješno realizuje Konkurs za najbolji neobjavljeni roman. Književna nagrada ''Zlatna sova“ ustanovljena je s ciljem da doprinese kulturnom razvoju Republike Srpske, a obuhvata:

- Plaketu (povelju) za najbolji neobjavljeni roman;

- Objavljivanje djela u tiražu od 500 primjeraka i

- Autorski honorar u iznosu od 5.000,00 KM i 100 primjeraka romana.

Druga nagrada obuhvata objavljivanje romana u tiražu od 500 primjeraka, autorski honorar u iznosu od 1.000,00 KM i 100 primjeraka odštampanog romana.

Treća nagrada obuhvata objavljivanje romana u tiražu od 500 primjeraka, autorski honorar od 500,00 KM i 100 primjeraka odštampanog romana.

Pravo učešća na Konkursu imali su svi koji pišu i stvaraju na srpskom jeziku, pod uslovom da blagovremeno dostave svoj rukopis romana koji nikada ranije nije objavljen.

Rukopisi pristigli na konkurs “Zlatna sova” za 2017. godinu:

1.Iborov puls
2.Transibirskom
3.Okruglica
4.Kancelarov pečat (ne ispunjava uslove konkursa, nema rješenje šifre)
5.Potomci palog anđela
6.Parusija.Glasovi
7.Beskrajna noć
8.Ljubav u zarobljeništvu

9.Šaptanje drveća
10.Teodor
11.Grob Davidov
12.Roman o Lejli
13.Kušlat
14.Vrtlog
15.Nedovršeni roman
16.Tama moje svetlosti
17.Tajna višegradske ćuprije
18.Rukavica
19.Prijatelji
20.Niti
21.Orlovi lavljeg srca
22.Ključno mesto
23.Kako sam postao pisac
24.Gori bolnica
25.Ljubav, borba i sudbina
26.Sudar
27.Sveti štap je isplivao
28.Pogoršavanje
29.Lucifero
30.Vojnik ničije vojske
31.Marijine uspomene
32.Novi Mihail, Appendix, Put u pokajanje
33.Zahumnici
34.Bajka o izgubljenoj djevojčici
35.Prolegomena
36.Klik
37.Ulica bršljana
38.Zalagaonica snova
39.Hronika njene mladosti
40.Promena
41.Ugarci potkozarja
42.Topovske šupe
43.Halo, Milane
44.Kiša i mleko
45.Lim
46.Knjiga o lukovima
47.Beton
48.Nepomen (ne ispunjava uslove konkursa, otkriven autor)
49.Maratonac u kavezu
50.Franc K. i ja - (ne ispunjava usove konkursa,otkriven autor, samo dva primjerka i poslano van roka)

 

 

 

Izvor: sarajevo-rs.com

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Obilježen Dan dječije knjige u Istočnom Sarajevu

djecija biblioteka is

U Dječijoj biblioteci u Istočnom Sarajevu prigodnim dječijim programom, danas je obilježen 2. april - Međunarodni dan dječije knjige. Djeca su ove godine pripredila izložbu dječijih radova, recitacije, maskenbal i druženje sa pjesnikom Marijanom Petronić.

Dječija biblioteka broji oko 100.000 knjiga, a djeca, svih uzrasta, svakodnevno posjećuju radionice kineskog jezika, škole slikanja, likovne radionice, kao i ilustrativne i edukativne radionice različitih sadržaja.

Iz biblioteke su rekli da se Dan dječije knjige obilježava svake godine kako bi se istakla važnost knjige, te podstakla i razvila ljubav prema čitanju.

Međunarodni dan knjige obilježava se 2. aprila, jer na taj dan rođen Han Kristijan Andersen, ''kralj'' dječijih pisaca. Autor je jednih od najljepših bajki na svijetu, kao što su ''Mala sirena'', ''Carevo novo odijelo'', ''Ružno pače'', ''Mala princeza'', ''Princeza na zrnu graška'', ''Palčica'' i druge.

 

 

 

 

Izvor: sarajevo-rs.com

Foto: arhiva

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Obilježavanje Dana dječije knjige u Istočnom Sarajevu

djecija biblioteka istocno sarajevoSimbolično obilježavanje Dana dječije knjige održaće se u ponedjeljak, 3. aprila 2017. godine, u prostorijama Dječije biblioteke sa početkom u 11:30 časova. 

Slađana Bratić iz Matične biblioteke Istočno Sarajevo rekla je za Sarajevo-RS  da su u programu obilježavanja Dana dječije knjige predviđen maskenbal za djecu koja posjećuju radionice u Dječijoj biblioteci i druženje sa pjesnikinjom Marijanom Petronić.

''Međunarodni dan dječije knjige obilježava se svake godine kako bi se istakla važnost dječije knjige, te podstakla i razvila ljubav prema čitanju. Učesnici programa su polaznici radionica u Dječijoj biblioteci Istočno Sarajevo'', rekla je za naš portal Bratićeva.

Kao Međunarodni Dan dječije knjige obilježava se datum rođenja Hansa Kristijana Andersena - 2. april, međutim s obzirom da je to nedjelja, neradni dan, u Dječijoj biblioteci su odluči da program prirede 3. aprila u ponedjeljak. 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: sarajevo-rs.com

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
Pretplatite se na RSS feed