Promocija knjige „Sretina koliba i ostale priče“ održana je sinoć u Kulturnom centru Pale, u okviru Gospojinskih svečanosti povodom obilježavanja Dana i krsne slave opštine Pale. Sala Kulturnog centra bila je ispunjena skoro do posljednjeg mjesta, a to su mahom bili stariji Paljani i Paljanke, ali i oni mlađi kojima su Suadove priče iz nekog, kako on kaže, sretnijeg vremena u Palama, bile zanimljive. Suad Džanko je rođen 26. avgusta 1957. godine u Višegradu, ali on je više puta naglasio da je Korančanin. I baš juče, na njegov rođendan dobio je lijep poklon, punu salu centra na promociji knjige o mjestu u kojem je proveo najljepše dane djetinjstva. Džanko se na Palama školovao, odrastao, zaljubljivao i provodio srećne dane. Pale su, prema njegovim riječima, ostale „uklesane“ u njegovu glavu. „Pisao sam iz duše, nisam se bavio drugim stvarima, opisivao sam život Paljana. Ovdje (u Kulturnom centru prim.aut.), u biblioteci sam do 8. razreda pročitao sve knjige. Pale me strašno „progone“, uklesane su u moju glavu“, rekao je Džanko novinarima. On je istakao da, iako već 25 godina živi u Njemačkoj, njegove Pale ostaju zauvijek u njegovom sjećanju i mislima. „Raduje me što su Pale danas univerzitetski grad, nisam nikad ni sanjao da bi Pale mogle tako napredovati. Mada, ja sam Korančanin i subjektivno razmišljam, te Koran više volim nego ostatak Pala“, našalio se on. Knjiga „Sretina koliba i ostale priče“ sadrži 16 kratkih priča koje nisu tematski povezane. „Pisao sam od početka do kraja, uglavnom je to retrospektiva mog života na Palama, život u nekim „ljepšim vremenima“, vjerovatno su meni ljepša, jer sam bio mlađi i bezbrižnije sam se osjećao“, istakao je Džanko. Prve priče i sjećanja objavio je na portalu „Palelive“, kada je pisao o sjećanjima iz djetinjstva, dječijim nestašlucima i likovima koji su obilježili njegovo djetinjstvo. Publiku je posebno nasmijala priča iz 1969. godine kada je u njegov dom, stambenu zgradu na Koranu, nedaleko od sportskih terena, stigao prvi televizor. Rekao je kako je njegova majka za jedno veče isheklala milje za prvi televizor, koji je kasnije postao kao član porodice. U knjizi se pominje i paljanski boem Sreto Petronić, kako ga naziva Džanko, koji je bio „poseban lik“. „Sreto je bio prvi boem i prvi roker na Palama, imao je prvi diskoteku. Tada je bio sasvim drugi lik, kasnije je dotakao dno života, ali se srećom povratio. Moja ideja je bila da ga nekako rehabilitujem kroz ovu priču“, ističe Džanko i dodaje da Sreto nije ni znao da on o njemu piše knjigu. Knjigu „Sretina koliba i ostale priče“ posjetioci su mogli kupiti po cijeni od 16 KM. Tweet