Menu
A+ A A-

SPC proslavlja Petrovdan

  • Objavio:   Redakcija

sveti apostoli petar i pavleSrpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Petrovdan – Dan svetih apostola Petra i Pavla. Sveti apostol Petar bio je ribar i najprije se zvao Simeon.

On je prvi od učenika jasno izrazio vjeru u Gospoda Isusa rekavši: "Ti su Hristos, Sin Boga živoga".

Prema vjerovanju činio je moćna čuda: liječio je bolesne, vaksrsavao mrtve, čak i od njegove sjenke iscjeljivali su se bolesnici. Imao je veliku borbu sa Simonom Volhom, koji se izdavao za boga, a u stvari bio je sluga satanin. Najzad ga je posramio i pobijedio.

Po zapovjesti opakoga cara Nerona, Simonovog prijatelja, Petar je osuđen na smrt. Postavivši Lina za episkopa u Rimu i posavjetovavši i utješivši stado Hristovo, Petar je pošao radosno na smrt.

Videći krst pred sobom, zamolio je svoje dželate, da ga razapnu naopako, pošto je smatrao sebe nedostojnim da umre kao Gospod.

Sveti apostol Pavle bio je rodom iz Tarsa, najprije se zvao Savle, a bio farisej i gonitelj Hrišćanstva. Prema predanju bio je deset godina mlađi od Hrista. Povjerovao je u njegovu propovjed i postao jedan od navećih propovjednika i teologa prve hrišćanske crkve.

Pošto je ispunio sve dane i noći trudom i stradanjem za Hrista, pošto je organizovao crkvu po mnogobrojnim mjestima, i pošto je dostigao tu mjeru savršenstva, da je mogao reći:

"Ne živim ja nego Hristos živi u meni", tada je bio posječen u Rimu, u vrijeme cara Nerona, kad i apostol Petar.

Ovaj praznik se obilježava kao slava mnogobrojnih pravoslavnih porodica. Kod Srba postoji običaj da se uoči ovog velikog praznika pale lile, koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze. Obično se to radi na mjestima gdje se narod okuplja, na trgovima, raskršćima i u tome učestvuju djeca i omladina.

Paljenje vatre i lila simboliše na ona vremena kada su hristoborni carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih.

Na Petrovdan se ništa ne radi u polju, naročito se ne uprežu konji u kola. Opšti je običaj kod Srba u Vojvodini da se do Petrovdana nisu smjele sjeći jabuke nožem, niti se smjelo jabukama loptati, ili pak udarati jednu o drugu jabuku, jer se vjerovalo, da će ako se to čini, padati krupan grad i uništiti usjeve.

U nekim selima južnog Banata na Petrovdan ujutru raznose jabuke prvim susjedima za dušu umrlih, a ponegdje se jabuke odnose u crkvu na osvećenje.

Opšti je običaj da se za Petrovdan prave kolači sa jabukama koji se zovu “petrovača”.  Postoji vjerovanje da na ovaj dan Sv. Petar dijeli jabuke djeci na onom svijetu.

Iz tog razloga razvio se čitav niz običaja među kojima je i ono da u novoj godini prije Petrovdana ne treba jesti jabuke. Vjerujući u ovo kazivanje, u prošlosti su se mnoge majke koje su izgubile djecu uzdržavale od jedenja jabuka prije Petrovdana, iz straha da zbog toga na ovaj praznik njihovo dijete na onom svijetu neće dobiti jabuku.

Još jedno vjerovanje, naročito rasprostranjeno u Vojvodini, takođe povezuje jabuku i Petrovdan. Onaj ko se na ovaj praznik gađa jabukama, ili ih udara jednu o drugu, priziva grad i vremenske nepogode. Stara, autohtona sorta ranih jabuka koje dozrijevaju oko ovog praznika naziva se "petrovača".

Paljenje lile, sušene kore divlje trešnje ili breze, je stari običaj kojim se prizivalo dobro zravlje stoke i blagostanje u domaćinstvu. Pastiri, obično djeca, bi palili lilu na trgovima i onda krenuli po domaćinskim kućama, u šali prijeteći da će zapaliti staje i košnice ako ne dobiju dar. Domaćice bi ih odvraćale od toga nudeći sir, mlijeko i kajmak.

U nekim selima južnog Banata na Petrovdan ujutru raznose jabuke prvim susjedima za dušu umrlih, a ponegdje se jabuke odnose u crkvu na osvećenje.

Opšti je običaj da se za Petrovdan prave kolači sa jabukama koji se zovu “petrovača”.

Sve djevojke koje su 7. jula posadile žito, danas gledaju kako je izraslo i ako su izrasle klice koje su se savile kao prstenovi, ove godine će se sigurno udati.

Vjeruje se da Sv. Petar drži ključeve od raja i da je postavio kovača na Mjesec da ga okuje i sačuva za ljude. Nebeska slama (Mliječni put) i nebeski krst (sazvežđe Labuda) pripadaju njemu.

U Rasu kod Novog Pazara nalazi se hram posvećen Sv. Petru koji je najstarija srpska crkva, sagrađena u IX vijeku.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
nazad na vrh

Društvo