Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je danas da su prilikom utvrđivanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH uvažene sugestije ministara iz Republike Srpske, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Ministarstva pravde Republike Srpske. Ministar pravde BiH Josip Grubeša rekao je medijima nakon sjednice Savjeta ministara da su za one koji putem javnih medija, novina, televizije, informatičkih sistema propagiraju nasilje ili mržnju prema bilo kome predviđene kazna od najmanje godinu dana zatvora, dok je za one koji negiraju genocid ili zločin protiv čovječnosti predviđena kazna od pet do 10 godina zatvora. Savjet ministara BiH utvrdio je danas u Sarajevu Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kojim se definiše pojam javnog podsticanja na nasilje i mržnju. Za javno podsticanje na nasilje i mržnju “usmjerenu protiv grupe ili nekog člana takve grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, pol, polno opredjeljenje, rodni identitet, invaliditet ili bilo koje druge osobine” predviđena je kazna zatvora od najmanje godinu dana. Kazna je predviđena i za javno odobravanje, poricanje ili grubo umanjivanje pravosnažnom odlukom međunarodnog ili domaćeg suda utvrđenog zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina iz člana šest, sedam i osam Statuta stalnog Međunarodnog krivičnog suda ili zločina iz člana šest Povelje Međunarodnog vojnog suda, pridružene Londonskom sporazumu od 8. avgusta 1945. godine i drugog međunarodnog suda koji prihvata BiH. Predloženim zakonom je predviđeno izvršavanje kazne “kućnim zatvorom s elektronskim nadzorom”, čime bi se uštedjela znatna finansijska sredstva i rasteretili zatvorski sistem i ljudski resursi. Ovakav način izvršenja kazne zatvora primjenjivao bi se na osobe koje su osuđene na kaznu zatvora do jedne godine, što podrazumijeva da se radi o lakšim kaznenim djelima. Ovaj način izdržavanja kazne znatno će doprinijeti pravovremenom upućivanju na izdržavanje kazne zatvora počinilaca osuđenih na duže kazne, odnosno teža kaznena djela, prenosi Kliks. Predloženim izmjenama je propisano da osuđeni za krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom može biti uvjetno pušten nakon izdržane dvije trećine te kazne. Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona propisano je da se amnestija ne može dati za krivična djela protiv integriteta BiH i krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih medunarodnim pravom, čime je ispunjena preporuka Radne grupe za prisilne nestanke. Tweet