Menu
A+ A A-

Za zločin na Čemernu još uvijek niko nije odgovarao

  • Objavio:   Miljan Rasevic

cemerno 25 godina pomenU znak sjećanja na 32 srpska civila i vojnika, žitelja prijeratnog srpskog sela Čemerno kojeg danas više nema, danas je služen pomen i položeno je cvijeće na spomen-obilježje u pravoslavnom groblju tog sela.

Zločin u selu Čemerno, nad srpskim življem, desio se 10. juna 1992. godine u ranim jutarnjim časovima kada su pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja preko sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova napali nenaoružane civile i izvršili masakr nad njima.

U tom napadu niko nije pošteđen, od djece do staraca, selo je sravnjeno sa zemljom, opljačkano i spaljeno. Danas, 25 godina, svjedoci da je su Srbi tu nekad živjeli je srpsko groblje i ostaci pojedinih kuća koji prijete da se sruše.

Veliborka Trifković prisjeća se krvavog pira koji je počeo u 5:20 časova ujutru. Ona je tad bila u šestom mjesecu trudnoće, a tog dana poginuo joj je suprug Miroslav. Preživjela je tako što se svojom majkom, dvije sestre i nekoliko komšija sakrila u obližnju pećinu na kraj sela.

"Kada su u pomoć stigli srpski vojnici već je bilo kasno, jer su svi koji su ostali u selu bili pobijeni. Mještanima su vađene oči, čupani nokti, a žene su silovane. Svi su uhvaćeni na spavanju", kaže Trifkovićeva.

Radoje Lazandić svake godine dolazi na godišnjicu stradanja Srba na Čemernu, među kojima je ubijen i njegov sin Ljubiša (21). On je ogorčen na pravosuđe BiH čiji odgovor je da nema dokaza za ono što je učinjeno.

"Kako je moguće da nakon 25 godina i nakon što je toliko ljudi ubijeno nema dokaza? Čujem da bi sad mogli ponovo pokrenuti neko istraživanje, ali sve je to neizvjesno", ističe Lazandić.

On kaže da su svi, koji su zatečeni na ovom području, zvjerski pobijeni, od klanja do razbijanja lobanja i sličnih monstrouznih djela.

Ovogodišnji odlazak na Čemerno i obilježavanje 25. godišnjice stradanja srpskih civila i vojnika organizovala je Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo.

Predsjednik ove Organizacije Mirjana Cabo rekla je novinarima da imaju informaciju da Tužilaštvo BiH intenzivnije radi na ovom predmetu, te da je pri kraju formiranje optužnice i da bi počinioci trebali biti procesuirani.cemerno 25 spomenik zadnja

Godišnjicu stradanja nevinih srpskih žrtava organizovala je Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo.

Do 1999. godine na mjestu gdje se danas nalazi spomen-obilježje bila je masovna grobnica u koju su, nakon ovog zločina, sahranjenje žrtve masakra. Počinioci ovog gnusnog zločina i danas su na slobodi, a neki od njih su umrli prirodnom smrću.

Žrtve napada su: Miloš Bunjevac, Mirosava Bunjevac, Ranko Bunjevac, Slavojka Bunjevac, Đorđo Bunjevac, Koviljka Bunjevac, Goran Bunjevac, Novo Ćetković, Spasenija Damjanović, Ranka Damjanović, Jadranka Damjanović, Staka Damjanović, Zdravko Damjanović, Manojlo Đuka, Gojko Đurđić, Miroslav Janković, Sreten Janković, Radomir Jevtić, Svetozar Kapetanović i Ljubiša Lazandić, Milovan Malešević, Žarko Malešević, Nedeljko Mićić, Stanoje Mirković, Miro Pantić, Stana Rašević, Milinko Trifković, Janja Trifković i Rajko Trifković.

Neke od žrtava se i dalje vode kao nestale.

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
nazad na vrh

Društvo