Menu
A+ A A-

BiH ne može u EU sa problemom raseljenih i izbjeglih

  • Objavio:   Redakcija

semiha borovacMinistar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara BiH Semiha Borovac rekla je danas u Banjaluci da BiH u Evropsku uniju neće moći ući sve dok imamo problem izbjeglica, raseljenih lica i povratnika, jer na putu naših evropskih integracija ovo pitanje se stavlja kao prioritet pred vlasti u BiH i moraćemo da ga rješimo na najkvalitetniji način.

U organizaciji Odbora za zaštitu prava izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske održava se okrugli sto na temu "Kako do trajnih rješenja za izbjeglice, raseljena lica i povratnike u BiH".

U pitanju je prvo okupljanje na jednom mjestu predstavnika svih nivoa vlasti u BiH - Republika Srpska, Federacije BiH i Brčko distrikta. koji se bave ovim pitanjem. Semiha Borovac istakla je da se ova pitanja rješavaju na osnovu revidirane Strategije rješavanja pitanja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika.

"Nedopustivo da u 21. vijeku BiH, i više od 20 godina nakon prestanka sukoba, ima oko 98.000 raseljenih, prije svega interno raseljenih lica u BiH i oko 20.000 lica koja čekaju da se vrate u BiH, jer imaju status izbjeglica u zemljama prijema", rekla je Borovac i dodala da nisu zadovoljni ni sa rješenjima povratnika u ranija mjesta prebivališta.

Istakla je da je pred BiH veliki posao na harmonizaciji zakona, sravnjavanju evidencija, reviziji statusa ovih lica, i finasijskom obezbjeđivanju sredstava neophodnih za rješavanje ovih pitanja.

Prema njenim riječima na današnjem okruglom stolu predložiće poštovanje ljudskih prava na svim nivoima vlasti, nesmetan povratak izbjeglica i raseljenih lica i uživanje prava povratnika, te što efikasniji način finansiranja.

Podsjetila je da se u okviru projekta Regionalnog stambenog zbrinjavanja troši 80 miliona KM.

"BiH je veliko gradilište to će se pokazati još ove godne. Prošle godine izgradili smo 150 kuća, u ovoj godini preko 900 i početkom 2018. preko 800 objekata biće obnovljeno", rekla je ona.

Istakla je da je veoma bitan "održiv povratak jer donatori neće gledati prazne kuće niti će nam ikada više pomoći ukoliko ne budu naseljene i ne obezbjedimo održivost povratka".

Senad Bratić, predsjednik Odbora za zaštitu prava izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekao je da su okupili najkompetentniji, oni koji napraviti presjek stanja u kojem se nalaze ove sigurno socijalno najugroženije kategorije.

"Cilj je da se dogovorimo da kvartalno organizujemo tematsku sjednicu, sa dnevnim redom koji bi omogućio da se jedno po jedno pitanje koje pritišće ovu oblast rješava na svim nivoima vlasti", rekao je Bratić.borovac sastanak bl

Edin Ramić, ministar raseljenih osoba i izbjeglica u Vladi FBiH, ocijenio je da rezultati nisu na nivou očekivanih kao i da bi entitetska saradnja mogla biti bolja. Rekao je da ministarstvo ima budžet od 23.6 miliona KM, od čega oko 50 posto ide na povratak u Republici Srpskoj, ostatak za raseljene osobe u FBiH.

"Obično su zahtjevi za obnovom stamenih objekata, vjerskih, infrastrukture, zaposlenja i slučno a imate slučajeva gdje to sve uradite i čovjek zaključa kuću i ode vani. Teško je reći šta u ovoj oblasti se sve može unaprijediti", kazao je Ramić.

Blaž Župarić, predsjednik Odbora za povratak izbjeglih i raseljenih osoba Parlamenta FBiH istakao je da ministarstvo FBiH jako puno ulaže na prostor Srpske, ali da Republika Srpska i državna razina znatno manje prate takav rad.

Prema njegovim riječima goruće je pitanje kolektivnih cenatra i alternativnih smještaja. U FBiH trenutno postoji 93 kolektivna centra u kojima je smješteno oko 16.000 osoba. Radovan Grajić, pomoćnik ministra za izbjeglice u Vladi Republike Srpske smatra da je prioritet usaglasiti zakonski okvir.

Kazao je da je na području Republike Srpske mnogo manje kolektivnih centara nego u FBiH, ali i da je u toku implementacija projekta C2 u saradnji sa 15 opština, zahvaljujući čemu bi do polovine sljedeće godine trebalo da budu zatvoreni svi kolektivni centri u ovom entitetu.

Borislav Bojić, predsjednik Zajedničke komisije za ljudska prava u Parlamentarnoj skupštini BiH istakao je da je mnogo donatorskih sredstava uloženo, a malo je informacija o tome šta je urađeno.

Naglasio je da je upravo u tome uloga parlamentaraca da sagledaju kako izvršni organi izvršavaju revidiranu strategiju.

 

 

 

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
nazad na vrh