Menu
A+ A A-

Dositej Obradović - 206. godina od smrti

  • Objavio:   Miljan Rasevic

dositej obradovicNa današnji dan, tačno prije 206 godina preminuo je Dositej Obradović srpski prosvjetitelj i reformator revolucionarnog perioda nacionalnog buđenja i preporoda. Rođen je u Čakovu, rumunskom dijelu Banata tadašnje Austrije, 1739. ili 1742. godine, a preminuo je 28. marta 1811. godine.

Školovao se za kaluđera, ali je napustio taj poziv i krenuo na putovana po cijeloj Evropi, gdje je primio ideje evropskog prosvjetiteljstva i racionalizma. Ponesen takvim idejama, radio je na prosvjećivanju svog naroda, prevodio je razna djela među kojima su najpoznatije Ezopove basne, a potom je i sam pisao djela.

Prvenstveno su to bila djela programskog tipa, među kojima je najpoznatije ''Život i priključenija''. Dositej je bio prvi popečitelj prosvjete u Sovjetu i tvorac svečane pjesme ''Vostani Serbije''. Kao učitelj i domaći vaspitač, ili kao manastirski gost, obišao je skoro cijeli Balkan i Malu Aziju.

Putovao je i u Italiju, Njemačku, Francusku, Englesku, Austriju i Rusiju. U Smirni je proveo tri godine, kao đak čuvene grčke bogoslovske škole Jeroteja Dendrina. Tu i na Krfu dobro je naučio grčki jezik, književnost i filozofiju. Školu je morao da napusti zbog izbijanja ruskog-turskog rata 1787. godine. 

Poslije toga ponovo živi u Dalmaciji kao učitelj u Kninu, u školi na ''Sinobadovoj glavici'', zatim u Zadru i Trstu. Iz Trsta je otišao u Beč, gdje je proveo punih šest godina u učenju njemačkog jezika i kulture. Kao učitelj jezika ponovo odlazi iz Beča u Karlovce i Moldaviju.

Prvi Dositejev štampani rad je ''Pismo Haralampiju'', štampan u Lajpcigu kao poziv za pretplatu na ''Sovjete zdravog razuma''. To je njegovo čuveno programsko pismo, gdje su u vidu manifesta izložene njegove osnovne ideje. U obliku pisma jednom prijatelju, tršćanskom trgovcu, Haralampiju (inače Srbin iz Hrvatske), Dositej izlaže da je namjeran štampati za narod jednu knjigu na prostom narodnom jeziku za proste seljake.

Dositej Obradović, kome je svetovno ime bilo Dimitrije, preminuo je 28. marta 1811. godine u Beogradu, a sahranjen je u porti Saborne crkve u glavnom gradu. Njegova prvobitna želja bila je da se sahrani kraj Hajdučke česme na beogradskom Košutnjaku.

 

 

Izvor: sarajevo-rs.com

Podijeli ovaj članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
nazad na vrh

Književnost